2013
Ngaahi Fehuʻi mo e Talí
Tīsema 2013


Ngaahi Fehuʻi mo e Talí

“Te u tekeʻi fēfē ʻa e ʻahiʻahí?”

Neongo ʻoku ongo faikehe, ka ʻoku fie maʻu ʻa e ʻahʻahí ki heʻetau tupulaki fakalaumālié. Kapau naʻe ʻikai ʻahiʻahiʻi kitautolu, he ʻikai ke tau lava ʻo fili ʻi he leleí mo e koví (vakai, T&F 29:39). Pea kapau he ʻikai ke tau lava ʻo fili ʻa e leleí he taimi ʻoku tuku mai ai hono fehangahangaí, ta he ʻikai ke tau lava ʻo tupulaki fakalaumālie (vakai, 2 Nīfai 2:11–30).

Ko ha kī ʻe taha ki hono tekeʻi ʻa e ʻahiʻahí ko e talangofua maʻu pē. Kapau te ke tukulolo ʻi ha taimi ʻe niʻihi, ʻe faingataʻa ange ke tekeʻi e ʻahiʻahí ʻi he kahaʻú. Kapau te ke tekeʻi maʻu pē, te ke fakaʻau ʻo mālohi ange pea faingofua ange leva ke tekeʻi ʻi he kahaʻú. ʻOku maʻu e ivi lahi taha ke tekeʻí mei he ngāue ʻa e Fakalelei ʻa e Fakamoʻuí ʻi hoʻo moʻuí. ʻI hoʻo fai ho lelei tahá ke ako e ngaahi akonaki ʻa e ʻEikí mo muimui aí, ʻe fakamālohia ʻe he ʻEikí koe ke ke matuʻuaki e ʻahiʻahí.

ʻOku akoʻi ʻe he folofolá mo ha ngaahi founga kehe ke tekeʻi ai e ʻahiʻahí:

“Lotu maʻu ai pē, koeʻuhí ke ke lava ʻo ikuna; ʻio, ke ke lava ʻo ikunaʻi ʻa Sētane” (TF 10:5).

“ʻIlonga ʻa kinautolu ʻe tokanga ki he folofola ʻa e ʻOtuá, ʻo piki maʻu ki aí, ʻe ʻikai te nau teitei mate; pea ʻe ʻikai foki lava ke ikunaʻi ʻa kinautolu ʻe he ngaahi ʻahiʻahi mo e ngaahi ngahau vela ʻa e filí” (1 Nīfai 15:24).

“Tekeʻi ʻa e tēvoló pea ʻe puna atu ia meiate kimoutolu. ʻUnuʻunu atu ki he ʻOtuá, pea ʻe ʻunuʻunu mai ia kiate kimoutolu” (Sēmisi 4:7–8).

ʻIkai ko ia pē, ʻoku mahuʻinga ke ʻiloʻi ʻoku ʻikai hala ke ʻahiʻahiʻi. Naʻa mo Sīsū naʻe ʻahiʻahiʻi. “Naʻá ne faingataʻaʻia ʻi he ngaahi ʻahiʻahí, ka naʻe ʻikai te ne fakavaivai ki ai” (T&F 20:22). Te mou lava ʻo fakaʻaongai ʻene sīpingá—mo ha ngaahi faʻifaʻitakiʻanga ʻa ha niʻihi tokolahi kehe ʻi he folofolá—ke tokoni atu kia koe.

Lotua ha Mālohi

Ke tau matuʻuaki ʻa e ʻahiʻahí, kuo pau ke tau ʻuluaki fie maʻu ʻa e loto pea mo e holi moʻoni ke fili ʻa e totonú. ʻOku tokoni lahi kiate au kapau te u tomuʻa fakakaukauʻi kimuʻa ha tūkunga peá u fili ʻa e totonú he taimi ʻe hoko mai aí. Ko ha meʻa ʻe taha ʻoku tokoni kiate au ko e lotú. Kapau te tau lotua ha mālohi, kumi ha ivi fakalaumālie, pea fili fakalelei ʻa e feituʻu ʻoku tau lata ki aí, ʻe lava leva ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻo hoko ko hatau takaua maʻu pē ke ʻiate kitautolu pea mo fakatokanga mai.

ʻĒseta G., taʻu 18, Sekisoni Mamaʻo, Siamane

Fepoupouaki

ʻOku ou tui te tau lava ʻo tekeʻi ʻa e ʻahiʻahí ʻaki haʻatau lau fakaʻaho e folofolá, lotu, mapuleʻi kitautolu, mo muimui he ngaahi lea ʻa e palōfitá. ʻOku fakamālohia ʻetau tuí ʻi hono tekeʻi ʻo e ʻahiʻahí pea ʻoku fakahaaʻi ai hoʻo tukupā ki he Tamai Hēvaní ke tauhi e ngaahi fuakava naʻá ke faí. ʻE lava foki ʻe he fakakaungāmeʻa ʻi he Siasí ke tokoniʻi kitautolu koeʻuhí he te tau lava ai ʻo fepoupouaki. ʻOku fie maʻu ha loto toʻa lahi ke pehē ʻikai. Manatuʻi, “He naʻe ʻikai foaki ʻe he ʻOtuá kiate kitautolu ʻa e laumālie ʻo e manavasiʻí; ka ko e mālohi, mo e ʻofa, mo e loto fakapotopoto” (2 Tīmote 1:7). Ko e taimi ʻoku tau ikunaʻi ai ʻa e ʻahiʻahí, ʻoku tau ʻunu ʻo ofi ange kia Sīsū Kalaisi pea ki heʻetau Tamai Hēvaní.

Nenisī S., taʻu 19, Tulutilani, Mekisikou

Vahevahe Hoʻo Tuí

Ko e tokolahi taha hoku kaungā kalasi ʻi he ako māʻolungá naʻa nau fakaafeʻi au ke u inu kava mālohi mo sio ponokalafi. Naʻá ku talaange maʻu pē ʻikai koeʻuhí he ʻoku ou fai ʻa e meʻa ʻoku finangalo ʻa e Fakamoʻuí ke u faí. ʻOku ou manatuʻi Ia mo tauhi ʻeku ngaahi fuakavá. ʻOku ʻikai ke ʻahiʻahiʻi au he taimi ʻe niʻihi ʻe hoku kaungāmeʻá mo hoku kaungā kalasí koeʻuhí he kuo nau ʻosi ʻilo ʻeku tui fakalotú. ʻE hanga ʻe he vahevahe ʻetau tuí mo ʻetau fakamoʻoní mo e niʻihi kehé—tautautefito ki he ngaahi kaungāmeʻá, kaungā kalasí, kaungāʻapí, mo e fāmilí—ʻo holoki ʻa e ʻahiʻahí ʻi hotau ʻātakaí. ʻOku ou ʻilo te tau lava ʻi hono moʻui ʻaki e ongoongoleleí ʻo matuʻuaki e ngaahi ʻahiʻahi ʻi heʻetau moʻuí.

Lomiō P., taʻu 19, Nekolosi ʻOkisitenitolo, Filipaini

Fakafanongo ki he Laumālie Māʻoniʻoní

Kuó u ʻilo ko e taimi ʻoku hoko mai ai ʻa e ʻahiʻahí, ʻoku feinga ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ke fakatokanga mai ke u fili ʻa e totonú. Fai e ngaahi meʻa—hangē ko e lotú mo e lau hoʻo folofolá—ʻa ia ʻokú ne pukepuke ʻa e Laumālié ʻiate koe pea fakaʻehiʻehi mei he ngaahi feituʻu he ʻikai ke lava ʻo haʻu ki ai ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní.

Lesieli O., taʻu 13, Penisilivēnia, USA

Tuʻu ʻi he Ngaahi Potu Toputapú

ʻOku talamai maʻu pē ʻe hoku taʻoketé ke u “tuʻu ʻi he ngaahi potu toputapú.” Kuó u ʻilo ʻoku ʻuhinga ʻeni ke tuʻu ʻi he feituʻu ʻoku siʻi ange ai ʻa e ngaahi ʻahiʻahí pe ʻikai fuʻu mālohí. Naʻe pehē heʻeku palesiteni fakasiteikí, “ʻOua te ke tekeʻi ʻataʻatā pē ʻa e ʻahiʻahí—fakaʻehiʻehi mei he ʻahiʻahí.” ʻE ʻi ai ha taimi kuo pau ai ke ke tekeʻi ʻa e ʻahiʻahí, ka ʻoku fakaʻau ke faingofua ange hono moʻui ʻaki e ongoongoleleí ʻi he taimi ʻoku ʻikai ke ʻi ai ai ʻa e ʻahiʻahí ke ʻahiʻahiʻi koé.

ʻĒlone L., taʻu 18, ʻIutā, USA

Kuo Pau Maʻu Pē ke Tau Fili

ʻOku tokoni mai e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ke tau tala hono faikehekehe ʻo e leleí mo e koví mo tokoni ke tau fakatokangaʻi e taimi ʻoku ʻahiʻahiʻi ai kitautolú. ʻOku totonu ke tau manatuʻi ko e ʻahiʻahí ko ha ngaahi sivi ia ʻoku tokoni ke tau ʻiloʻi e taimi ʻoku tau fai ai e meʻa totonú mo e taimi ʻoku ʻikaí; pea ʻoku totonu ke tau ʻiloʻi kapau te tau muimui ʻi he ʻEikí, he ʻikai ke Ne tuku ke ʻahiʻahiʻi kitautolu ʻo lahi ange ʻi he meʻa te tau lava ʻo makātakiʻí (vakai, 1 Kolinitō 10:13). Kuo pau maʻu pē ke tau fili pe te tau fili ʻa e hala totonú kae ʻikai ko ia ʻoku halá.

Sione T., taʻu 19, Monitiviteo, ʻUlukuai

Fakatātaaʻi Hono Fili ʻo e Totonú

Te u pehē ʻoku mahuʻinga ke tomuʻa fakapapauʻi ʻeku fakakaukaú kimuʻa ʻi he ngaahi fili te u fehangahangai mo iá. Naʻá ku fehangahangai fakafokifā mo ha tūkunga faingataʻa, pea ko hono olá naʻe lelei koeʻuhí he naʻá ku ʻosi fakapapauʻi he ʻikai ke u holomui mei heʻeku ngaahi tuʻunga moʻui totonú. Neongo pē ʻoku ʻikai ke u ongoʻi fiemālie he taimi ʻe niʻihi, ka ʻoku fakahoko ʻe hoku fāmilí hono fakatātāʻí koeʻuhí ke u lava ʻo ʻilo e meʻa ke u lea ʻaki pe fakahoko he taimi ʻoku ou fehangahangai ai mo e ʻahiʻahí.

ʻEmeline P., taʻu 14, Uaiōmingi, USA

Maʻu ha Ngaahi Kaungāmeʻa Lelei

Ko e maʻu ha kaungāmeʻa lelei ʻoku fili ʻa e totonú ko ha meʻa ia te ke lava ʻo fai ke tekeʻi ʻaki ʻa e ʻahiʻahí. ʻOku nau tā ha sīpinga lelei. Te ke lava ʻo telefoni ki ai ʻo ka ʻahiʻahiʻi koe. Te nau tokoniʻi koe ke ke fili ʻa e totonú. ʻE lava ʻa e ngaahi kaungāmeʻa leleí ʻo tokoniʻi koe ke ke lotu, lau e folofolá, mo talangofua.

Sami E., taʻu 17, Uāsingatoni, USA