2013
Ko Hono Tokoniʻi e Fānaú ke Nau Fakatokangaʻi e Laumālie Māʻoniʻoní
Tīsema 2013


Ko Hotau Ngaahi ʻApí, Hotau Ngaahi Fāmilí

Ko Hono Tokoniʻi e Fānaú ke Nau Fakatokangaʻi e Laumālie Māʻoniʻoní

ʻOku nofo ʻa e taha naʻá ne faʻú ʻi Kalefōnia, USA.

Te tau lava ʻo fakaʻaongaʻi e ngaahi founga kehekehe ʻo e fetuʻutaki ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ke tokoni ke fakatupulaki ʻe heʻetau fānaú ha fakamoʻoni.

I heʻema hoko ko ha mātuʻa ki ha fānau tangata ʻe toko faá, naʻá ku kumi maʻu pē mo hoku husepānití ha founga ke tokoniʻi ai ʻema fānaú ke nau ongoʻi e Laumālié mo maʻu ha fakamoʻoni. Ne tupulaki e mahino kiate kimaua e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻi ha founga taʻe-ʻamanekina. Naʻá ku lolotonga tuʻu ʻi ha falekoloa ʻi he taimi ne hoko mai ai e ueʻi ko ʻení.

Naʻe hōloa e maaka ʻema tamasiʻi lahi tahá ʻi he kalasi ako ki he meʻa fakasōsialé. Naʻá ma ʻosi talanoa mo ia ki ai, pea poupouʻi ia ke ako mālohi ange, ka naʻe ʻikai pē ke ʻi ai ha fakalakalaka. Naʻá ma lotua ha ngaahi fakakaukau ke tokoniʻi ai ia. Naʻá ku maʻu ha ongo mālohi ʻi ha ʻaho ʻe taha ʻi ha falekoloa ke u fakatau ha tohi mei ha fokotuʻunga tohi naʻe fakatau fakamaʻamaʻá.

Naʻe fekauʻaki ʻa e tohí mo e anga e kehekehe ʻetau ngaahi founga akó takitaha. Ko ha kakai tokolahi ʻoku nau ako ʻi he sió, ʻo ʻuhinga ia ʻoku nau ako lelei taha ʻi he meʻa ʻoku nau sio ki aí. ʻOku faʻa manako ʻa e kau ako ko ʻení ʻi he ʻātí mo e laukongá. ʻOku ako lelei taha ʻa e niʻihi ia ʻi he ongó. ʻOku nau puke lelei taha e fakamatalá he taimi ʻoku nau fanongo ai ki aí. ʻOku faʻa saiʻia ʻa e kakai ko ʻení ʻi he mūsiká. Fakaʻosí, ʻoku ʻi ai ha kau ako ʻe niʻihi ko ha kau ako saiʻia he ngaungaue holó (kinesthetic). ʻOku nau ako lelei taha he taimi ʻoku fai ai ha ngāue pe ʻekitivitī. ʻOku faʻa faingataʻaʻia ʻa e kau ako ko ʻení he taimi ʻe niʻihi ʻi he akó he taimi ʻoku vilitaki ai ʻa e kau faiakó ke nau tangutu maʻú. ʻOku nau ako lelei taha he taimi ʻoku ngaue holo aí.

Ko e talí ʻeni! ʻOku mahino ko ʻema tamasiʻí ko ha taha ako ʻi he ongó—naʻá ne manako ʻi he mūsiká mo e talanoá! Naʻá ma toki ʻilo naʻe faʻa ʻave ia mei he kalasí ki ha ngaahi ʻekitivitī kehe he lolotonga ʻo e kalasi ako ki he ngaahi meʻa fakasōsialé pea talaange ʻe he faiakó ke ʻalu ki ʻapi ʻo lau ai e fakamatalá. Naʻá ne faingataʻaʻia koeʻuhí he naʻe ʻikai ke ne fanongo ki he fealēleaʻaki ʻi he kalasí. Ko e taimi pē naʻe mahino ai ʻeni kiate kimauá, naʻá ma poupouʻi ia ke ne lau leʻolahi ʻene ngāue mei ʻapí pea aleaʻi ia mo kimaua. Naʻe tuai-e-kemo kuo sai hono māká.

Ko Hono Fakafaingofuaʻi ʻo e Ngaahi Aʻusia Fakalaumālié

Ka naʻe ʻikai ngata ai e mahino kiate kimaua e ngaahi founga ʻo e akó. Naʻá ma fakatokangaʻi ʻi heʻema ako lahi ange mo siofi ʻema fānaú, ʻoku faʻa akoʻi ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻema fānaú ʻi he ngaahi founga ʻoku nau ako lelei taha aí. Naʻe akoʻi ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻoku folofola e Laumālié kiate kitautolu pea ʻi ha founga ʻe lava ke mahino kiate kitautolú. ʻOku filioʻi ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻEne leá ke mahino ki he taha kotoa, ʻo aʻu ki he fānau īkí. “[ʻOku ʻatā maʻu pē ʻa e Tamai Hēvaní ke tokoni kiate kitautolu. ʻOkú Ne lava ke fakafeʻungaʻi Ia ki he tuʻunga ʻo ʻetau mahinó. ‘Kapau te Ne hāʻele mai ki ha kiʻi tamasiʻi, te Ne filioʻi ʻEne foungá ki he founga lea mo e meʻa ʻoku malava ʻe ha kiʻi tamasiʻi]’ (Joseph Smith, ʻi he History of the Church, 3:392).”1

ʻE lava ʻe he ʻilo ʻoku filioʻi ʻe he Laumālié ʻEne fetuʻutakí ke mahino kiate kitautolú, ʻo poupouʻi e mātuʻá ke nau fokotuʻu ha ngaahi faingamālie ke fanongo ai ʻenau fānaú ki he ngaahi akonaki mei he Laumālie Māʻoniʻoní ʻi ha ngaahi founga ʻe mahino lelei taha kiate kinautolú. “Pea ʻe akonakiʻi ʻe [he ʻEikí] hoʻo fānau kotoa pē; pea ʻe lahi ʻa e fiemālié ʻi hoʻo fānaú” (ʻĪsaia 54:13).

Hangē ko ʻeku laú, ko e tefitoʻi founga ʻo e ako ʻema tamasiʻi lahi tahá ko e fakafanongó. Naʻá ne fakatou saiʻia mo ʻema tamasiʻi fika tolú he mūsiká, pea ko ia ne mau faʻa tā ai ʻi homau ʻapí ha ngaahi fasi lelei ʻa e Kuea ʻa e Tāpanekale Māmongá pea mo ha ngaahi fasi fungani kehe. Naʻa nau ongoʻi moʻoni e Laumālié ʻi he ʻātakai ko ʻení. Naʻa mau toe fakahoko foki mo ha ngaahi fealēleaʻaki lelei fekauʻaki mo e ongoongoleleí, pea naʻe tokoni ʻeni ke nau ʻilo ʻa e ngaahi moʻoni naʻe fakamamafaʻi ʻe he Laumālié ʻi heʻenau fanongo kiate kinautolú.

Naʻe ʻi ai ha foha ʻe taha ko ha taha ako pē ia ʻi he sió. Naʻá ne saiʻia ke laukonga pea mo ongoʻi lelei taha ʻa e Laumālié he lolotonga ʻene lau e folofolá pe ngaahi tohi ʻo e ongoongoleleí. Naʻá ma ʻoange ha ngaahi tohi lahi ke ne lau ke tokoni ke ne ongoʻi e Laumālié mo maʻu ha fakamoʻoni. Naʻá ma toe fokotuʻu foki ha ngaahi fakatātā ʻo ha ngaahi meʻa ʻi he ongoongoleleí pea mo ha ngaahi fakamatala ʻi homau ngaahi holisí koeʻuhí ke hoko homau falé ko ha keinangaʻanga ʻo e ako ʻi he sió.

Ko ʻema tamasiʻi fika uá ko ha taha ako ʻi he sió mo e ngaungaué. Ko ha tamasiʻi longomoʻui ʻaupito pea naʻe fiefia taha ia ke heka ʻi ha pasikala (mountain bike) pe fononga lalo mo ʻene tamaí. Naʻá ma ʻilo naʻá ne ongoʻi lelei taha ʻa e Laumālié he taimi naʻá ne ʻi tuʻa ai mo ngaungaué. Naʻa mau fakahoko ha ngaahi fononga lahi ʻo nofo kemi ʻo mau talanoa ai kia Sīsū Kalaisi, ki he Fakatupu ʻo e Māmaní, pea mo e palani ʻo e fakamoʻuí. Naʻe hū ʻa e ngaahi pōpoaki ko ʻení ki heʻema tamasiʻi fika uá ʻi ha founga mālohi ʻi heʻene kau ʻi he ngaahi ʻekitivitī ko ʻení.

Naʻá ku toe ʻilo foki mo hoku husepānití ʻe lava ʻa e ako ʻi he ngaungaue holó ʻo hoko lolotonga hano fai ha tokoni. Ko ia ne mau fakahoko ai ha ngaahi ngāue tokoni lahi mo ʻema fānaú koeʻuhí ke nau lava ʻo sio, fanongo, pea mo kau mai. Naʻe fakatupu ʻe he meʻá ni ha ʻātakai fakaʻofoʻofa ʻo lava ai heʻema fānau tangatá ke fakatōkakano ʻa e ngaahi lēsoni ʻo e ʻofá mo e tokoni faka-Kalaisí, pea naʻe hāsino taha ʻa e ngaahi ngāue ko ʻení ʻi heʻema tamasiʻi fika uá.

Ko e Fanongó mo e Mahinó

Naʻá ma toe ʻilo foki ʻoku “fanongo” e kakaí ki he Laumālie Māʻoniʻoní ʻi ha ngaahi founga kehekehe. Naʻá ku lolotonga akoʻi ha lēsoni Lautohi Faka-Sāpate ki ha kau ului foʻou, pea naʻá ku fai ange e fehuʻi, “ʻOkú ke ongoʻi fēfē ʻa e Laumālié?” Ko ʻenau talí naʻe mātuʻaki fakamaama. Naʻe pehē ʻe he taha, “ʻOku ou ongoʻi ʻoku mahino ʻeku ngaahi fakakaukaú.” Pea pehē ʻe he taha, “ʻOku ou ongoʻi māfana ʻi loto,” kae pehē ʻe he taha ia, “ʻOku ou ongoʻi nonga moʻoni.” Naʻe pehē ʻe ha fefine ne laumāhina siʻi pē ʻene hoko ko ha mēmipá, “ʻOku ou ongoʻi tuʻutuʻukina ʻi hoku sinó kotoa!” Pea pehē ʻe ha niʻihi tokolahi ʻoku nau faʻa “fanongo” ki ha leʻo ʻoku lea ange pe hā mai ha ngaahi fakakaukau foʻou kiate kinautolu.

Kuo akoʻi ʻe ʻEletā Tāleni H. ʻOakesi ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá: “Ko hono angamahení, ʻoku hoko mai ʻa e fakahaá pe ko e tataki fakalaumālié ʻi he lea pe ʻi he ngaahi fakakaukau ʻoku fakahoko mai ki he ʻatamaí (vakai, ʻĪnosi 1:10; T&F 8:2–3), ʻi ha fakamaama fakatuʻupakē (vakai, T&F 6:14–15), ʻi ha ngaahi ongo ʻoku lelei pe kovi fekauʻaki mo ha ngaahi ngāue ʻoku fokotuʻu ke fai, pea aʻu pē ki ha ngaahi ngāue lelei, ʻo hangē ko ia ʻi he ngaahi faiva talēnití. … ‘ʻOku lahi ange e hoko mai ʻa e tataki fakalaumālié ʻi he ongo ʻo e lotó kae ʻikai ko ha meʻa ʻoku ongoʻi ʻe he telingá.’”2

ʻOku mahino te tau takitaha lava ʻo fanongo mo ongoʻi ʻa e fetuʻutaki mai ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi ha ngaahi founga kehekehe. ʻOku totonu ke tau fakalaka atu ʻi he akoʻi pē ʻetau fānaú te nau maʻu ha ongoʻi māfaná koeʻuhí mahalo he ʻikai ke nau aʻusia ʻa e ongo ko iá; mahalo te nau maʻu ha ueʻi fakalaumālie ʻi ha founga kehe.

Naʻe fai ʻe ʻEletā Sei E. Seniseni, ne kau kimuʻa he Kau Palesitenisī ʻo e Kau Fitungofulú, ʻa e talanoa ko ʻeni fekauʻaki mo ha mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá naʻá ne ʻaʻahi atu ki ha misiona. ʻI ha vahaʻataimi ʻo e konifelenisi fakasouní, naʻe tafoki ange ʻa e ʻAposetoló ni ki he mēmipa ʻo e Kau Fitungofulú ʻa ia naʻá ne lea ha konifelenisi kimuʻa ʻo pehē ange, “ʻOku ou fakakaukau pe naʻá ke tuku ha faʻahnga ongo ʻi he fakakaukau ʻa e ongo faifekaú ʻo ne fakatupu ha ngaahi palopalema lahi ange ʻi he meʻa te ke lava ʻo fakaleleiʻí. ʻI heʻeku fefonongaʻaki lahi ʻi he Siasí, kuó u ʻilo ha kakai tokosiʻi ʻaupito kuo nau aʻusia ʻa e vela ʻo e lotó. Ko hono moʻoní, kuo tokolahi ha kakai kuo nau talamai kiate au kuo nau taʻe-fiemālie koeʻuhí he kuo teʻeki ai ke nau aʻusia ʻa e ongo ko iá neongo kuo nau lotua pe ʻaukai ʻi ha vahaʻataimi lahi.” Naʻe hoko atu ʻa ʻEletā Seniseni: “Kuó u feinga ʻi he ngaahi taʻu ko ʻení ke ako e ngaahi founga kehekehe ʻoku ngāue ai ʻa e Laumālie ʻo e ʻEikí. ʻOku folofola moʻoni ʻa e ʻOtuá mei he langí, ka ʻokú Ne fakahā, fakapapauʻi, pe fai e fakahinohinó ʻi ha ngaahi founga kehekehe.”3 ʻOku fuʻu mahuʻinga ke tau akoʻi ʻetau fānaú ʻoku fie maʻu ke nau ako ke fanongo ki he Laumālié ʻi he founga ʻokú Ne folofola ai kiate kinautolú.

Ko e taimi ʻoku tau akoʻi ai ʻetau fānaú, ʻoku tau vahevahe e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e tuí, fakatomalá, papitaisó, mo e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻOku mātuʻaki mahuʻinga hono akoʻi kinautolu ke nau fanongo mo mahino e ngaahi ueʻi ʻoku nau maʻú, ki heʻenau tupulaki fakalaumālié. Naʻe faleʻi kitautolu ʻe Palesiteni Kōtoni B. Hingikelí (1910–2008), “ʻE fie maʻu [ʻe hoʻo fānaú] ʻa e ivi pea mo e tui kotoa pē te mou lava ke ʻoange kiate kinautolu ʻi heʻenau kei ofi atu kiate koé. Pea te nau toe fie maʻu foki ʻa e ivi lahi ange ko ē ʻoku haʻu mei ha mālohi ʻoku māʻolunga angé.”4

Ko ha tāpuaki maʻongoʻonga ʻi heʻetau moʻuí ʻa hono maʻu e fakahinohino mo e tataki mei heʻetau Tamai Hēvaní ʻo fakafou mai ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní. ʻI heʻetau akoʻi ʻetau fānaú he founga ke maʻu pea mo tokanga ki he ngaaahi ueʻi fakalaumālié, ngaahi ongo, mo e ngaahi fakahinohino ko ʻení, te nau lava leva ʻo maʻu ha fakamoʻoni fakatāutaha te ne ʻoange kiate kinautolu ha mālohi ʻi he kahaʻú. ʻE lava ʻo hoko ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ko hanau takaua maʻu pē, pea te nau lava ʻo fanongo kakato ange kiate Ia. Te tau lava ʻi heʻetau hoko ko e mātuʻá ke tokoni ʻi he foungá ni pea mo tokoni ke tāpuekina ʻetau fānaú.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Gérald Caussé, “Naʻa mo e Fānaú ʻe Mahino pē Ki Ai,” Liahona, Nōvema 2008, 32.

  2. Dallin H. Oaks, “Eight Reasons for Revelation,” Liahona, Sept. 2004, 8.

  3. Jay E. Jensen, “Have I Received an Answer from the Spirit?” Ensign, Apr. 1989, 21–22.

  4. Gordon B. Hinckley, “Ko ʻEni, ʻEtau Fānau Īkí,” Liahona, Tīsema 2007, 2.