2013
Ko e Teuteu ki he Hāʻele ʻAngaua Maí
Tīsema 2013


Ko e Teuteu ki he Hāʻele ʻAngaua Maí

Mei ha faeasaiti ʻa e Potungāue Ako ʻa e Siasí maʻá e kakai lalahi kei talavoú, “Terror, Triumph, and a Wedding Feast,” naʻe fai he ʻaho 12 ʻo Sepitema 2004. Ke maʻu kakato ʻi he lea Faka-Pilitāniá, ʻalu ki he speeches.byu.eduspeeches.byu.edu.

ʻĪmisi
ʻEletā Jeffrey R. Holland

Naʻe lava ʻa e kau tangata mo e kau fafine maʻongoʻonga ʻo e kuohilí ke kei ngāue, ke kei fakamoʻoni, ke kei feinga ke fai honau lelei tahá, ʻo ʻikai koeʻuhí he naʻa nau ʻilo te nau ikuna ka koeʻuhí he naʻa nau ʻilo te mou ikuna.

ʻĪmisi
Jesus Christ dressed in a red robe walking among people who are reaching out to him.

Christ in a Red Robe, tā ʻe Minerva Teichert © IRI, ʻi he angalelei ʻa e Musiume Hisitōlia ʻo e Siasí.

ʻOku tau hū mai ki he tuʻunga ʻo e moʻui fakamatelié ʻi he kuonga fakakosipeli maʻongoʻonga taha ʻo e ongoongoleleí kuo faifaiangé pea tuku ki he faʻahinga ʻo e tangatá, pea ʻoku fie maʻu ke tau fai ʻaki ia hotau lelei tahá.

ʻOku ou saiʻia ʻi he kupuʻi lea mei he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻoku pehē ko e kau palōfita, kau taulaʻeiki, mo e ngaahi tuʻi ki muʻá ne nau “sioloto mai ʻi he fiefia ki he ʻaho ʻoku tau moʻui aí; pea ʻi hono fakalotomāfanaʻi ʻe he nofo ʻamanaki mo e fiefia fakalangí, ne nau hiva mo hiki ai ʻa e ngaahi kikite ki hotau kuongá.”1 Fakatokangaʻi e fakamahino tatau mei a Palesiteni Uilifooti Utalafi: “[ʻOku fofonga mai ʻa e ʻOtuá mo e kau palōfita māʻoniʻoní kiate kitautolu. Ko e kuonga fakakosipeli maʻongoʻonga ʻeni naʻe lau ki ai talu mei he kamata ʻa e māmaní].”2

ʻOku ʻi ai ʻeku fakakaukau ki he ngaahi kuonga fakakosipeli ko ia kimuʻá pea mo e kau taki, ngaahi fāmili, mo e kakai naʻe moʻui aí. Kuó u faʻa fakakaukau kiate kinautolu pea mo e ngaahi tūkunga fakatuʻutāmaki ne nau fehangahangai mo iá. Ne nau fehangahangai mo ha taimi mātuʻaki faingataʻa pea, ko hano konga lahi, naʻe ʻikai ke nau lavameʻa ʻi honau kuongá. ʻOku moʻoni, ko e ʻuhinga kakato hono Fakafoki mai ʻo e ongoongoleleí ʻi he ngaahi ʻaho ki mui ní he naʻe ʻikai ke lava ʻa e ongoongoleleí ʻo tuʻu ʻi he ngaahi kuonga ki muʻá pea kuo pau ai ke toe fokotuʻu ʻi he kuonga kāfakafa fakaʻosi ko ʻení.

Ko ha Kuonga Fakakospeli He ʻIkai Taʻe-malava

Ko hono fakanounoú, naʻe hoko ʻa e hē mei he moʻoní mo e fakaʻauhá ʻi ha ngaahi founga kehekehe ko ha ikuʻanga ʻo e kuonga fakakosipeli kotoa pē kuo tau maʻu ʻi he hisitōliá. Ka ko ʻeku fakakaukaú, naʻe lava ʻa e kau tangata mo e kau fafine maʻongoʻonga ko iá, pea mo e kau taki ʻi he kuo hilí, ke kei hoko atu, ke kei fakamoʻoni, ke kei feinga ke fai honau lelei tahá, ʻo ʻikai koeʻuhí he naʻa nau ʻilo te nau ikuna ka koeʻuhí he naʻa nau ʻilo te mou ikuna. ʻOku ou tui naʻa nau lotolahi mo ʻamanaki leleí naʻe ʻikai tuʻunga ʻi honau ngaahi tūkungá ka mei haʻamoutolú—ko ha haʻofanga fakaʻofoʻofa ʻo ha kakai kei talavou kuo fakatahataha ʻe lauikilu he funga ʻo e māmaní ʻi he loto fakamātoato ke fakapapauʻi ʻe mālohi mo ikuna ʻa e ongoongoleleí.

Naʻe pehē ʻe Molonai, ʻi heʻene lea kiate kitautolu te tau maʻu e lekooti ko ʻení ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí:

“Vakai, kuo fakahā mai ʻe he ʻEikí kiate au ʻa e ngaahi meʻa maʻongoʻonga mo fakaofo ʻo kau ki he meʻa kuo pau ke vavé ni ʻene hokó, ʻi he ʻaho ko ia ʻe hoko mai ai ʻa e ngaahi meʻá ni ʻiate kimoutolú.

“Vakai, ʻoku ou lea kiate kimoutolu ʻo hangē ʻoku mou ʻi hení, ka ʻoku ʻikai. Kae vakai, kuo fakahā ʻa kimoutolu kiate au ʻe Sīsū Kalaisi, pea ʻoku ou ʻiloʻi hoʻomou ngaahi ngāué” (Molomona 8:34–35).

Te u pehē, ʻe ʻi ai pē founga, ko e meimei kotoa ʻo e kau palōfita mo e kau ʻaposetolo ki muʻa ʻi hotau kuongá, naʻa nau mata meʻa-hā-mai ki hotau kuongá—ko ha ʻata naʻá ne ʻoange kiate kinautolu ha lototoʻa ʻi honau ngaahi kuonga naʻe ʻikai fuʻu ola leleí. Naʻe ʻilo lahi ʻa e kau taki ki muʻa ko iá kiate kitautolu. Naʻe mamata ʻa e kau palōfita hangē ko Mōsese, Nīfai, mo e tokoua ʻo Sēletí ki he ngaahi ʻaho kimui ní ʻi ha meʻa-hā-mai matuʻaki fakaikiiki mo mahino moʻoni. Ko ha niʻihi ʻo e ngaahi meʻa ne nau mamata ki aí naʻe ʻikai fakafiefia, ka naʻe lotolahi mo ʻamanaki lelei ʻa kinautolu kotoa he ngaahi toʻu tangata ki muʻá ʻi heʻenau ʻilo ʻe fāifai pē pea ʻe ʻi ai ha kuonga fakakosipeli he ʻikai taʻe-malava.

Ko hotau kuonga, kae ʻikai ʻonautolú, naʻá ne ʻoange kiate kinautolu ʻa e “nofo ʻamanaki mo e fiefia fakalangi” naʻá ne fakatupu ke nau hiva mo kikiteʻi e ikuná. Ko hotau kuongá, fakakātoa, ʻa e kuonga ne mamata mai ki ai ʻa e kau palōfitá mei he kamataʻanga ʻo taimí, pea ʻoku kei kalanga fakalotolahi mai e kāinga ki muʻa ʻoku ʻi aí ke tau hoko atu! Ko hono moʻoní, ko honau faingamālie ke lau ʻoku nau ikuna kakató ʻoku fakafalala ia ki heʻetau faivelengá mo ʻetau ikuná. ʻOku ou saiʻia ʻi he foʻi fakakaukau ʻo e ʻalu ki he tau ʻo e ngaahi ʻaho fakaʻosí ʻo fakafofongaʻi ʻa ʻAlamā mo ʻApinetai pea mo e meʻa naʻá na kolé pea fakafofongaʻi ʻa Pita mo Paula mo e ngaahi feilaulau naʻá na fokahokó. Kapau ʻoku ʻikai ke ke lava ʻo vēkeveke fekauʻaki mo e faʻahinga ngāue ko ia ʻoku fakahoko ʻi hotau hisitōliá, ta he ʻikai ke ke toe lava koe ʻo loto vēkeveke!

ʻĪmisi
Ancient and modern depictions of missionary work.

Ko Hono Teuteu e Siasi ʻo Kalaisí ki Heʻene Hāʻele ʻAngaua Maí

Tuku muʻa ke u tānaki atu ha meʻa ʻe taha ki he fakakaukau ko ʻeni ki he kuonga fakakosipeli, te u pehē ʻoku muiaki mai aí. Koeʻuhí ko hotau kuongá ʻa e kounga fakaʻosi mo maʻongoʻonga taha ʻi he ngaahi kuonga fakakospelí kotoa, pea koeʻuhí ko e ngaahi meʻa kotoa pē ʻe aofangatuku mo fakahoko ʻi hotau kuongá, ʻoku ʻi ai leva, ha fatongia pau mo mahino ʻoku hilifaki kiate kitautolu ʻi he Siasí he taimí ni, naʻe ʻikai hilifaki ʻi he founga tatau ki he uma ʻo e kāingalotu ʻo e Siasí ʻi ha faʻahnga taimi ki muʻa. ʻOku ʻi ai hotau fatongia, ʻo ʻikai tatau mo e Siasí ʻi he ngaahi ʻaho ʻo ʻĒpalahame pe Mōsesé, ʻo ʻĪsaia pe ʻIsikelí, pea naʻa mo e ngaahi ʻaho ʻi he Fuakava foʻoú ʻo Sēmisi pe Sioné, ke tau teuteu ʻa e Siasi ʻo e Lami ʻa e ʻOtuá ke tali e Lami ʻa e ʻOtuá—ʻa Ia tonu pē, ʻi he ikuna nāunauʻia, ʻi Hono fatongia faka-nofotuʻi ko e ʻEiki ʻo e ngaahi ʻeiki mo e Tuʻi ʻo e ngaahi tuʻí. Kuo teʻeki ai ha toe kuonga fakakosipeli kuó ne maʻu e fatongia ko iá.

ʻI he fakalea ʻo e folofolá, ko kitautolu kuo vahe ki ai ʻi he hisitōliá kotoa kuo pau ke tau teuteu ʻa e fefine taʻané ki he hokosia mai ʻa e ʻEiki Taʻané mo taau mo e fakaafe ki he kātoanga taʻané (vakai, Mātiu 25:1–12; 22:2–14; T&F 88:92, 96). Fakalūkufuá—ʻe tatau ai pē pe ʻe hoko ʻi heʻetau moʻuí pe moʻui ʻa ʻetau fānaú pe ʻi hotau makapuná pe toe taimi pē—ʻoku ʻatautolu ʻa e fatongia ko e Siasí pea mo e kāingalotu fakafoʻituitui ʻo e Siasí ke moʻui taau ke hāʻele mai ʻa Kalaisi kiate kitautolu, ke taau ke Ne fakafeʻiloaki mai kiate kitautolu, pea ke Ne tali mo maʻu pea mo ʻōʻōfaki kitautolu. Ko e moʻui te tau foaki kiate Ia ʻi he feituʻu laʻā toputapu ko iá kuo pau ke taau mo Ia!

Kuo Pau ke tau Taau Ke Ne Tali Kitautolu

ʻOku ou ongoʻi māluʻia, ʻo fōngia ʻi he ongoʻi ko hoku fatongia ke teuteu ʻeku moʻuí (pea ki he lelei taha te u lavá, ke tokoni ʻo teuteu e moʻui ʻa e kāingalotu ʻo e Siasí) ki he ʻaho ko ia kuo fuoloa hono kikiteʻí, ki he foaki ko ia ʻo e mafaí, ki he taimi te tau foaki ai ʻa e Siasí kiate Ia ʻoku ʻOʻona ʻa e Siasí.

Ko e taimi ʻe hāʻele mai ai ʻa Kalaisí, kuo pau ke fōtunga mo ngāue ʻa e kāingalotu ʻo Hono Siasí ʻo tatau mo e fōtunga mo e ngāue ʻa e kāingalotu ʻo Hono Siasí, ʻo kapau te tau fie maʻu ke Ne tali kitautolu. Kuo pau ke tau fai ʻEne ngāué, pea kuo pau ke tau moʻui ʻaki ʻEne ngaahi akonakí. Kuo pau ke Ne ʻafioʻi vave mo faingofua kitautolu ko ʻEne kau ākonga moʻoni. Naʻe fai ha faleʻi ʻe Palesiteni J. Lūpeni Kalake ko e Siʻí (1871–1961), ko ha Tokoni ʻUluaki ki muʻa ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí: ko ʻetau tuí kuo pau ke ʻoua naʻa faingataʻa ke ʻiloʻi.3

ʻIo, ʻoku tau pehē ʻi he feituʻulaʻā maʻongoʻonga mo fakaʻosí ko iá ko e kakai tui kitautolu, pea ta ʻoku fie maʻu moʻoni ke tau fakahoko ia ʻi he ngāue. ʻOku ʻilo ʻe he Tahi-sipí ʻEne fanga sipí, pea kuo pau ke ʻiloʻi kitautolu ʻi he ʻaho lahi ko iá ko Hono kau muimui ʻi he ngāué pea ʻi he leá foki.

Siʻoku kaungāmeʻa ʻofeina kei talavou, ko e ngaahi ʻaho fakaʻosí ʻeni, pea kuo pau ke ta hoko ko e Kau Māʻoniʻoni lelei taha ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, te tau lavá. Kātaki ʻo fakamamafaʻi ʻa e kau māʻoniʻoní.

Ko e fē taimi ʻe ʻosi kotoa ai ʻení? Ko e fē taimi ʻe toe hā mai ai ʻa Kalaisi ki he kakaí, ʻi he ikuna, pea kamata ʻa e Nofotuʻí? ʻOku ʻikai ke u ʻilo. Ko e meʻa pē ʻoku ou ʻiló naʻe kamata ʻa e momeniti ko iá ʻi he taʻu ʻe 193 kuo hilí. ʻOku ou ʻilo ʻoku tuʻunga ʻi he ʻUluaki Mata Meʻa-hā-Maí pea mo ia naʻe muiaki mai aí, haʻatau moʻui ʻi ha kuonga mohu tāpuaki taʻe-fakatataua—ko ha ngaahi tāpuaki kuo foaki mai kiate kitautolu ke tau moʻui faivelenga mo maʻa koeʻuhí ʻo ka tūʻuta ikuna mai ʻa e ʻEiki Taʻané, te Ne lava ʻo fakaafeʻi moʻoni kitautolu ki he kātoanga taʻané.

ʻE hoku ngaahi tokoua mo e tuofāfine kei talavou, ʻoku ou fakahoko atu ʻeku ʻofa kiate kimoutolu pea mo ʻeku fakamoʻoni ʻoku ʻikai ngata pe he moʻui ʻa e ʻOtuá; ka ʻokú Ne ʻofa ʻiate kitautolu. ʻOku ʻofa ʻiate koe. Ko e meʻa kotoa pē ʻokú Ne fai ke tau lelei mo maluʻi ai kitautolu. ʻOku ʻi ai ha kovi pea mo ha mamahi ʻi he māmaní, ka ʻoku ʻikai ha kovi pe meʻa ʻe fakatupu mamahi ʻiate Ia. Ko Ia ʻa ʻetau Tamaí—ko ha tamai haohaoa—pea te Ne fakahaofi kitautolu mei he faingataʻá.

ʻIo, ko e hohaʻa pē ʻoku ou loto ke tau fakakaukau ki aí ko ha meʻa ʻoku fakafoʻituitui: ʻE anga fēfē haʻatau moʻui kakato ange, mo faivelenga kakato ange, kae lava ʻa e ngaahi tāpuaki kotoa ʻo e kounga maʻongoʻonga fakakosipeli ko ʻení ʻo taumalingi mai kiate kitautolu pea mo kinautolu ʻoku tau tokoni ki heʻenau moʻuí?

“ʻOua ʻe manavahē, ʻe tākanga tokosiʻi. … Sio [kia Kalaisi] ʻi he fakakaukau kotoa pē; ʻoua ʻe tālaʻa, ʻoua ʻe manavahē.” “Kuo teʻeki ai mahino kiate kimoutolu ʻa hono lahi ʻo e ngaahi tāpuaki mahuʻinga ʻoku maʻu ʻe he Tamaí … kuo teutteu maʻamoutolú” (T&F 6:34, 36; 78:17).

ʻOku ʻoatu ʻeku tāpuakí, ʻeku ʻofá, pea mo ʻeku fakamoʻoni fakaeʻaposetolo ki he moʻoni ʻo e ngaahi meʻá ni, he ʻikai taʻe-malava hotau kuonga fakakosipelí pea ko kinautolu ʻoku nau moʻui ʻaki e ngaahi akonaki ʻa Kalaisí mo fakahoko ʻEne ngāué, te nau taau mo ha fakaafe ki he kātoanga taʻane ʻi he taimi ʻe hāʻele mai ai ʻa e ʻEiki Taʻané.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Joseph Smith, ʻi he History of the Church, 4:602.

  2. Wilford Woodruff, ʻi he James R. Clark, comp., Messages of the First Presidency of The Church of Jesus Christ of Latter-day Saints, 6 vols. (1965–75), 3:258; vakai foki, Gordon B. Hinckley, “The Dawning of a Brighter Day,” Ensign, May 2004, 83.

  3. Vakai, J. Reuben Clark Jr., The Charted Course of the Church in Education, rev. ed. (1994), 7.