2013
Ko e Talaʻofa ʻo e Kilisimasí
Tīsema 2013


Ko e Talaʻofa ʻo e Kilisimasí

ʻĪmisi
ʻEletā Robert D. Hales

Fakatauange te tau fakaʻaongaʻi e taimi ʻo e Kilisimasí ni ke fakafoʻou ai ʻetau ngaahi fuakava ke muimui he Fakamoʻuí mo fai Hono finangaló, ʻo hangē ko ʻEne fakahoko e finangalo ʻo ʻetau Tamai Hēvaní.

He ʻikai ke lava ʻo mahino kakato kiate kitautolu e ʻuhinga ʻo e Kilisimasí kae ʻoua ke mahino kiate kitautolu e ʻuhinga ʻo e moʻui, Fakalelei, mo e Toetuʻu ʻa e Fakamoʻuí.

ʻOku ʻikai ke u lava ʻo fakakaukau ki he ʻaloʻi ʻo e Fakamoʻú taʻe fakakaukau ki Heʻene folofola kia Pailató: “Ko ia [naʻe fanauʻi ai aú], pea ko ia naʻá ku haʻu ai ki māmaní, koeʻuhí ke u fakamoʻoni ki he moʻoní. Ko ia kotoa pē ʻoku ʻi he moʻoní, ʻoku fanongo ia ki hoku leʻó” (Sione 18:37).

ʻI heʻetau kamata e faʻahitaʻu Kilisimasí, ʻofa ke tau fakakaukauʻi e ngaahi kikite fakafolofola fekauʻaki mo e Fakamoʻuí. ʻOku ʻikai ko ha ngaahi fakamatala anga kehe pē ʻo ha meʻa ne tupukoso; ka, ko ha ngaahi fakamatala loloto ki he taumuʻa mo e talaʻofa fekauʻaki mo ʻEne moʻuí mo Hono misioná pea mo Hono mahuʻinga kiate kitautolu fakafoʻituituí.

Ngaahi Kikite ʻo ʻEne Hāʻele Maí

Naʻe tomuʻa kikiteʻi e hāʻele mai ʻa Kalaisí ʻi ha taʻu ʻe lauiafe. Naʻe akoʻi ʻe ʻĒpalahame ʻi ha taʻu nai ʻe 2,000 pea toki ʻaloʻi ʻa Sīsū Kalaisí, ʻo kau ki Hono fatongia ʻi he palani ʻo e fakamoʻuí. Naʻe akoʻi ʻe Mōsese ʻa e ngaahi moʻoni tatau ʻi he taʻu nai ʻe 1,400 kimuʻa pea toki ʻaloʻí. ʻI he taʻu nai ʻe 700 pea toki ʻaloʻi maí, ne fakahā ʻe ʻĪsaia ʻa e ngaahi tūkunga ʻo Hono ʻaloʻí, moʻuí, mo ʻEne pekiá:

“Ko ia ko e ʻEikí pē te ne ʻoatu kiate koe ʻa e fakaʻilongá; Vakai, ʻe tuʻituʻia ʻa e tāupoʻou, pea ʻe fāʻeleʻi ʻa e tama, pea ʻe ui hono huafá ko ʻImanuela.” (ʻĪsaia 7:14).

“He kuo fanauʻi kiate kitautolu ʻa e tamasiʻi, kuo foaki kiate kitautolu ʻa e foha: pea ʻe ʻi hono umá ʻa e pulé: pea ʻe ui hono huafá ko Fakaofo, ko Akonaki, ko e ʻOtua Māfimafi, ko e Tamai Taʻengata, ko e ʻEiki ʻo e Melino” (ʻĪsaia 9:6).

“ʻOku fehiʻanekina ia pea liʻaki ʻe he tangatá; ko e tangata ʻo e ngaahi mamahi, pea maheni ai mo e loto mamahí. …

“Ko e moʻoni kuó ne toʻo kiate ia ʻa ʻetau ngaahi vaivaí ʻo ne fua ʻetau ngaahi mamahí.

“Ka naʻe lavea ia koeʻuhí ko ʻetau ngaahi angahalá naʻe fakavolu ia koeʻuhí ko ʻetau ngaahi hiá: … pea ʻi hono ngaahi taá ʻoku tau moʻui ai. …

“… ʻOku tataki ia ʻo hangē ko e lami ke tāmateʻi, pea hangē ko e sipi ʻoku noa ʻi he ʻao ʻo e tangata kosí, pea naʻe ʻikai mafaʻa hono fofongá.

“Naʻe ʻave ia mei he fale fakapōpulá, pea mei he fakamāú. …

“Pea naʻe tuʻutuʻuni hono tanuʻangá mo e kakai angahalá, pea fakataha mo e maʻumeʻá ʻi heʻene pekiá; koeʻuhí naʻe ʻikai te ne fai kovi, pea naʻe ʻikai ha kākā ʻi hono fofongá” (ʻĪsaia 53:3–5, 7–9).

Naʻe ʻikai fuoloa mei he kikite ʻa ʻĪsaiá, kuo maʻu ʻe he palōfita ko Līhaí ha misi maʻongoʻonga peá ne akoʻi hono fāmilí ʻi he meʻa naʻá ne ʻiló. Naʻe lekooti ʻe Nīfai: “ʻO ka hili ʻa e taʻu ʻe onongeau mei he taimi naʻe mavahe ai ʻa ʻeku tamaí mei Selusalemá, ʻe fokotuʻu hake ʻe he ʻEiki ko e ʻOtuá ha palōfita ʻi he kau Siú—ʻio ko ha Mīsaia, pe ko hono fakalea ʻe tahá, ko ha Fakamoʻui ʻo e māmaní (1 Nīfai 10:4).

Naʻe toe lea foki ʻa Līhai ʻo kau ki ha kau palōfita tokolahi naʻa nau fakamoʻoni fekauʻaki mo e hāʻele mai ʻa e Huhuʻi ʻo e māmaní (vakai, 1 Nīfai 10:5).

Ko e Talaʻofa ʻo e Kilisimasí

ʻOku lekooti ʻe he Ongoongolelei ʻo Luké kimuʻa pea toki ʻaloʻi ʻa e Fakamoʻuí naʻe fononga fakavavevave ʻEne faʻeé ke ʻaʻahi ki hono kāinga ko ʻIlisapetí.

“Pea naʻe pehē, kuo fanongo ʻa ʻIlisapeti ki he fetapa ʻa Melé, pea hopohopo ʻa e tama ʻi hono manavá; pea fakafonu ʻa ʻIlisapeti ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní:

“Pea naʻe lea ʻaki ʻe ia ʻa e leʻo lahi, ʻo ne pehē, ʻOkú ke monūʻia koe ʻi he fefine kotoa pē, pea ʻoku monūʻia mo e fua ʻo ho manavá” (Luke 1:41–42).

ʻI hono fakamoʻoniʻi ko ia ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní kia ʻIlisapetí, ʻokú Ne fakamoʻoniʻi ai kiate kitautolu kuo fakahoko ʻa e ngaahi lea ʻa e kau palōfitá. Kuo hāʻele mai ʻa e Fakamoʻuí ʻo fakahoko e ngāue naʻe fekauʻi mai Ia Heʻene Tamaí ke Ne fakahokó.

Naʻe lekooti ʻe Nīfai fekauʻaki mo e Fakamoʻuí:

“Pea naʻá ku mamata ʻo toe vakai ki he tāupoʻoú, ʻokú ne fua ha tamasiʻi ʻi hono nimá.

“Pea naʻe pehē mai ʻe he ʻāngeló kiate au: Vakai ki he Lami ʻa e ʻOtuá, ʻio, ko e ʻAlo ʻo e Tamai Taʻengatá!” (1 Nīfai 11:20–21).

Ko e taimi naʻe taʻu 12 ai ʻa e Fakamoʻuí, naʻá Ne faiako ʻi he loto temipalé. Naʻá Ne fakamatala ki Heʻene ongomātuʻa loto hohaʻá ʻokú Ne fakahoko e ngāue ʻa ʻEne Tamaí (vakai, Luke 2:42–49).

Naʻe fakahoko ʻa e ngāue ko iá ʻi Heʻene hāʻele ʻo fakahoko Hono misiona ʻi he māmaní. ʻOku fakamatalaʻi ʻe he Fakamoʻuí ʻa e aofangatuku ʻo e misiona ko iá ʻi he ngaahi lea maʻongoʻonga ko ʻení:

“Naʻá ku haʻu ki hoku kakaí, ka naʻe ʻikai tali au ʻe hoku kakaí. Pea ko e ngaahi folofola ʻoku kau ki heʻeku haʻú kuo fakahoko ia.

“Pea ko kinautolu kotoa pē naʻa nau tali aú, kuó u tuku kiate kinautolu ke nau hoko ko e ngaahi foha ʻo e ʻOtuá; pea ʻe pehē foki ʻeku foaki ʻa e totonu kiate kinautolu kotoa pē ʻa ia ʻe tui ki hoku hingoá, he vakai, ʻoku fou ʻiate au ʻa e huhuʻí, pea ʻoku ʻiate au hono fakahoko ʻo e fono ʻa Mōsesé” (3 Nīfai 9:16–17).

ʻE fakahoko ʻEne talaʻofa ko ia ke tau lava ʻo hoko ko Hono ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefiné ʻi heʻetau tui kiate Ia, falala mo talangofua kiate ia. Te tau toki mateuteu leva ke tali ʻa e meʻaʻofa ʻo e moʻui taʻengatá.

Naʻá Ne folofola: “Vakai, ko au ia ʻa ia naʻe teuteu talu mei hono ʻai ʻa e tuʻunga ʻo e māmaní ke huhuʻi ʻa hoku kakaí. Vakai, ko au Sīsū Kalaisi. … ʻE maʻu ʻiate au ʻe he faʻahinga ʻo e tangatá kotoa pē ʻa e moʻuí, pea maʻu ia ʻo taʻengata, ʻio, ʻa kinautolu ʻe tui ki hoku hingoá; pea te nau hoko ko hoku ngaahi foha mo hoku ngaahi ʻofefine” (ʻEta 3:14).

Ko e ʻUhinga ʻo e Kilisimasí

Ko e Kilisimasí ko ha taimi ke fefoakiʻaki ai ʻetau ngaahi meʻaʻofá, fakamālohi ʻa e niʻihi kehé, pea mo fakahoko ʻetau tafaʻaki ʻi he puleʻanga ʻo e ʻOtuá. ʻOku hoko foki ʻa e Kilisimasí ko ha taimi ke fakahaaʻi ai ʻetau ʻofa ki he niʻihi kehé pea mo fakahoko ʻetau fakamoʻoni ki he Fakamoʻuí.

Ko e founga ʻe taha te tau lava ʻo vahevahe ai ʻetau fakamoʻoní ke ʻi ai ha fakatātā ʻo e ʻaloʻí ʻi hotau ʻapí koeʻuhí ke tau lava ʻo kamataʻi ha ngaahi pōtalanoa fekauʻaki mo e ʻaloʻi ʻo e ʻEikí. Ko ha founga ʻe taha ko hano fai e ngaahi talanoa hangē ko ia ʻo Sione Ueitimení (John Weightman) ʻi he The Mansion [Ko e Falé].

Ko Sione Ueitimaní ko ha taha moʻumoʻua ia naʻá ne maʻu e tokangá mo ʻiloa ʻi heʻene ngaahi foaki ʻofá. ʻI ha efiafi ʻe taha, hili haʻane lau ha fokotuʻunga pepa naʻe kosi mei he nusipepá ʻoku fakahīkihikiʻi ai ia ʻi heʻene foakí, naʻá ne toʻo hake ʻa ʻene Tohi Tapú. Naʻe vave ʻene mohé hili haʻane lau e folofola ʻa e Fakamoʻuí: “ʻOua ʻe fokotuʻu maʻamoutolu ʻa e koloá ʻi māmani, ʻa ia ʻoku kai ai ʻe he ʻané mo e ʻumeʻumeá, pea ʻoku haeʻi ʻe he kau kaihaʻá ʻo kaihaʻasí” (Mātiu 6:19).

Naʻe fakatokangaʻi ʻe Sione ʻi heʻene mohé ʻoku ʻi he “kolo fakahēvaní,” ʻoku kaungā fononga mo ha niʻihi kehe ʻi heʻenau maʻu honau falé. Ko e taimi naʻe tuʻu ai ʻa e Tauhi ʻo e Matapaá ʻi muʻa ʻi ha kiʻi fale naʻe langa ʻaki e ngaahi nāunau motuʻá, naʻá ne talaange leva kia Sione, “Ko ho falé ʻeni.”

Naʻe lāunga ʻa Sione, mo ne fakalau atu ʻene ngaahi foaki lahi ʻi he ʻao e kakaí.

Ne fehuʻi ange ʻe he Tauhi ʻo e Matapaá, “ʻIkai naʻe lekooti maau kotoa ʻeni ʻi māmani ʻa ia ʻe tānaki atu ki ho ongoongó? Kuó ke ʻosi maʻu ho pale ki he ngaahi meʻa ko iá. ʻE toe totongi tuʻo ua koe?”1

ʻOku ou fakatauange ʻi he lolotonga ʻo e faʻahitaʻu Kilisimasí te tau maʻu takitaha ha faingamālie ke foaki fakapulipuli.

Ko Hono Maʻu ʻo e Talaʻofá

ʻI heʻetau kau ʻi he uike takitaha ʻi he ouau ʻo e sākalamēnití, ʻoku tau fakafoʻou ai e talaʻofa hono ʻaloʻi ʻo e Fakamoʻuí ʻi heʻetau moʻuí. ʻOku tau toʻo kiate kitautolu Hono huafá, pea fakafoʻou ʻetau fuakava ʻo e talangofuá pea mo ʻetau palōmesi te tau manatu maʻu pē kiate Iá.

Ko e ongoongoleleí ʻeni, hangē ko hono lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava:

“Naʻá ne haʻu ki he māmaní, ʻio ʻa Sīsū, ke kalusefai ia koeʻuhí ko e māmaní, pea ke ne fua ʻa e ngaahi angahala ʻa e māmaní, pea ke fakamāʻoniʻoniʻi ʻa e māmaní, pea fakamaʻa ia mei he taʻe-māʻoniʻoni kotoa pē;

“Koeʻuhí ke lava ʻo fakamoʻui ʻiate ia ʻa kinautolu kotoa pē” (T&F 76:41–42).

ʻOfa te tau toʻo ha taimi ʻi he faʻahitaʻu Kilisimasí ni ke fakafoʻou ai ʻetau ngaahi fuakava ke muimui he Fakamoʻuí mo fakahoko Hono finangaló, ʻo hangē ko ʻEne fakahoko e finangalo ʻo ʻetau Tamai Hēvaní. ʻI heʻetau fai iá, ʻe fakahoko leva maʻatautolu he kuongá ni ʻa e ngaahi lea ʻa e Tuʻi ko Penisimaní, naʻe lekooti ʻi he taʻu ʻe 125 ki muʻa he ʻaloʻi ʻo e Fakamoʻuí: “ʻOiauē, ʻaloʻofa mai, pea ngāue ʻaki ʻa e taʻataʻa fakalelei ʻo Kalaisí koeʻuhí ke mau lava ʻo maʻu ha fakamolemole ʻo ʻemau ngaahi angahalá, pea lava ke fakamaʻa ʻa homau lotó; he ʻoku mau tui kia Sīsū Kalaisi, ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá, ʻa ia naʻá ne fakatupu ʻa e langí mo e māmaní, pea mo e ngaahi meʻa kotoa pē; ʻa ia ʻe hāʻele hifo ki he fānau ʻa e tangatá” (Mōsaia 4:2).

ʻOku ou fakamoʻoni naʻe hāʻele hifo ʻa e Fakamoʻuí ʻi he vaeuaʻangamālie ʻo taimí pea te Ne toe hāʻele mai. ʻOku ou fakamoʻoni ko Hono Siasí, ʻa ia kuo fakafoki mai ʻi he kuonga fakakosipeli fakaʻosi ko ʻeni ki muʻa Heʻene Hāʻele ʻAngaua Maí, ko e “ngāue lahi mo fakaofo” (2 Nīfai 25:17) ʻa ia ʻoku tau kau ai ko e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Henry Van Dyke, “The Mansion,” ʻi he Inspirational Classics for Latter-day Saints, comp. Jack M. Lyon (2000), 54–57, 62–63.