2013
Ko Hoku Ngaahi Faʻahitaʻu Māfana he Veʻe Temipalé
Siulai 2013


Ko Hoku Ngaahi Faʻahitaʻu Māfana he Veʻe Temipalé

ʻOku nofo ʻa e taha naʻá ne faʻú ʻi ʻIutā, USA.

Naʻe maʻu ha ngaahi tāpuaki maʻongoʻonga ʻi hono fakaʻaongaʻi ʻe hoku fāmilí ʻemau taimi folau mālōloó ke ō ki he temipalé ʻi he faʻahitaʻu māfana takitaha.

ʻĪmisi

Tā ʻo e Temipale Sitokalahoma Suetení ne fai ʻe Stefan Hallberg, ʻikai totonu ke hiki hano tatau; ʻata mei muí mo e tafaʻakí © Thinkstock/iStockphoto

Naʻá ku tupu hake ʻi Noaue. Ko e temipale ofi tahá naʻe ʻi Sueteni, ko ha lele meʻalele ia ʻi ha houa ʻe 8 ki he 10. ʻOku ʻikai ngalo ai, ko ha faʻahinga ʻalu pē ki he temipalé ʻoku fie maʻu ke palani mo fakakaukauʻi lelei. Naʻe palani ʻe homau siteikí ha ʻaʻahi ʻe ua ʻa e toʻu tupú ki he temipalé he taʻu takitaka; ʻe nō ʻe ha ngaahi uooti ha pasi pea ō ki he temipalé ʻi he fakaʻosinga ʻo ha uike. Naʻe fakalata ke ō mo e toʻu tupú, ka naʻe fie ō fakataha hoku fāmilí ʻi he taimi ʻe niʻihi ki he temipalé.

Ko ia, ne mau pehē ai ʻi ha taʻu ʻe taha ke mau ō ki Sitokiholoumu (Stockholm) he lolotonga ʻemau mālōlō he faʻahitaʻu māfaná. Ko ha meʻa fakafiefia, pea naʻe vave ʻene hoko ko ha sīpinga ki homau ngaahi faʻahitaʻu māfaná. Naʻa mau nofo kemi pē ʻi ha feituʻu faiʻanga kemi ofi ki he temipalé. Ko e pongipongi kotoa pē naʻa mau ʻā pongipongia hake ki ha sēsini papitaiso mo ha ngaahi fāmili kehe pē mei Noaue ne ō mai ki he temipalé. Hili ia pea mau vaʻinga soka mo ō ʻo kakau ʻi he feituʻu faiʻanga kemí.

ʻOku hoko e ngaahi faʻahitaʻu māfana ko ʻení ko ha manatu toputapu kiate au he taimí ni. Neongo naʻe ʻikai ke mau nofo ofi feʻunga ki he temipalé ke ō ki ai ʻi he māhina kotoa pē, ka naʻe hoko maʻu pē ko ha meʻa makehe ʻa e taimi ne mau lava ai ʻo ō ki aí. Pea neongo ko e fononga kaá naʻe lōloa mo fakaongosia, ka naʻe tāpuakiʻi kimautolu ʻe he ʻEikí ʻi heʻemau feilaulaú. Naʻe tokoniʻi au ʻe he ngaahi meʻa fakalaumālie naʻá ku aʻusia ʻi he temipalé ke fakatupulaki ʻeku manako mo saiʻia ʻi he temipalé mo hono ngaahi ouaú. Naʻa nau toe ʻomi foki kimautolu ke mau vāofi fakafāmili ange.

Ko ha aʻusia makehe ʻe taha ʻoku ou manatuʻi ko e taimi ne u foua ai ha vahaʻataimi fakafepakí. Naʻá ku ongoʻi naʻá ku lava ʻo sio ki he ngaahi tōnounou lahi ʻa ʻeku ongomātuʻá, pea naʻá ku ongoʻi naʻe ʻikai haʻana totonu ke faleʻi au he founga ke u moʻui aí. Neongo naʻá ku moʻui taau ke ʻalu ki he temipalé, ka naʻá ku fehuʻia e fatongia ʻo ʻeku tamaí ʻi heʻene hoko ko e ʻulu ki homau fāmilí. Ka ko e taimi ne mau ō fakataha ai ki he temipalé ke fai e papitaisó mo e hilifakinimá, naʻá ku ongoʻi ha laumālie lelei. ʻI he hilifaki ʻe heʻeku tamaí hono ongo nimá ʻi hoku ʻulú ke fakamaʻu au ʻo fakafofongaʻi ʻa e kakai ne ʻosi pekiá, naʻá ku ongoʻi hono fakapapauʻi mai ʻe he Laumālié kiate au ʻokú ne fai ʻeni ʻi he mafai moʻoni ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. Naʻe ʻai ʻe he meʻá ni ke u fakatokangaʻi neongo naʻe ʻikai haohaoa ʻeku tamaí, ka naʻe kei hoko pē ko ha tamai lelei pea naʻá ku monūʻia ke hoko ko hono foha. Naʻá ku ongoʻi naʻe fie maʻu ke u fakatomala ʻi heʻeku fakafepakí pea feinga ke fakatokangaʻi e fakapotopoto mo e ʻofa ʻi heʻene ngaahi naʻinaʻí.

ʻI he ngaahi taʻu lahi kimuí ni maí, ʻoku kei maʻuiʻui pē ngaahi faʻahitaʻu māfana ʻi he veʻe temipalé ʻi heʻeku manatú. Kuo hoko ʻa e temipalé ko e taha ʻo e ngaahi feituʻu mātuʻaki fakaʻofoʻofa ʻo e māmaní, ʻo hangē ko e Ngaahi Vai ʻo Molomoná ki he kakai ʻo ʻAlamaá: “Hono ʻikai fakaʻofoʻofa ia ki he mata ʻo kinautolu naʻa nau maʻu ai ʻa e ʻilo ki honau Huhuʻí” (Mōsaia 18:30).