2013
Faitotonú mo e Angatonú
Siulai 2013


Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú

Faitotonú & Angatonú

ʻĪmisi
ʻEletā Christoffel Golden Jr.

ʻI heʻete hoko ko e ākonga ʻa Kalaisí, ʻoku hoko e ngaahi ʻulungaanga fakatāutaha ko ʻení ko hano fakahaaʻi totonu moʻoni ʻoʻou.

ʻI ha tau hau ʻe taha he ʻakapulu faka-ʻAmeliká, ne ʻi ha tuʻunga ai ʻa Siosefa B. Uefilini naʻá ne ui ko “ha aʻusia pelepelengesi” he lolotonga ʻo ha foʻi lele mahuʻinga.

ʻĪmisi

Tā fakatātaaʻi ʻe Ben Sowards

Naʻá ne pehē, “Naʻe fie maʻu ai ke u leleʻi ʻa e foʻi pulú ʻo tataʻo ʻi loto mālie.” “Naʻá ku maʻu e foʻi pulú peá u lele mo ia ki he lainé. Naʻá ku ʻiloʻi ne u ofi ki he laine tataʻó, ka ne ʻikai ke u ʻiloʻi pau hono mamaʻó. Neongo ne taʻomi au, ka ne u fakahaohao hake hoku ʻuluʻulutuhú ʻo fāfā holo pea lava ke u ʻiloʻi hono mamaʻó. Naʻe mamaʻo ʻaki ha senitimita pē ʻe nima.

“Naʻe fakataueleʻi au ʻi he momeniti ko iá ke u teketekeʻi ʻa e foʻi pulú ki muʻa. Naʻe mei lava pē foki ke u fai [ia]. … Ka naʻá ku manatuʻi ʻa e ngaahi lea … [ʻa] ʻeku fineʻeikí. Naʻá ne faʻa pehē mai kiate au, ‘Siosefa, fai ʻa ia ʻoku totonú, neongo pe ko e hā e meʻa ʻe hokó. Fai ʻa e meʻa ʻoku totonú pea ʻe iku lelei ʻa e meʻa hono kotoa.’

“Naʻá ku fakaʻamu ke u fakahoko ʻa e foʻi tataʻo ko iá. Ka naʻe lahi ange ʻeku fakaʻamu ke u hoko ko ha moʻungaʻi tangata ki heʻeku fineʻeikí ʻi haʻaku hoko ko ha moʻungaʻi tangata ki hoku [ngaahi] kaungāmeʻá. Ko ia ne u tuku pē ʻa e foʻi pulú he feituʻu ne ʻi aí—ko ha senitimita ʻe nima mei he laine tataʻó.”1 Naʻe hoko ke ui ʻa ʻEletā Uefilini (1917–2008) ko ha mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá.

Ko e Fai ʻo e Meʻa ʻOku Totonú

ʻOku hoko e fili ʻa ʻEletā Uefiliní ko ha sīpinga fisifisimuʻa ʻo ha taha he ʻikai ke ne teitei tuku hifo ʻene angatonú. ʻOku siviʻi ʻe he faitotonú mo e angatonú hotau ʻulungāngá. ʻOkú na fie maʻu ha taha ʻokú ne fai pe lea ʻaki maʻu pē ʻa e meʻa ʻoku totonú tatau ai pē pe ko e hā hono olá pe ko e fakakaukau ʻa e niʻihi kehé.

Ko e taha ʻo e ngaahi tuʻunga moʻui ʻi he Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú ko e faitotonú mo e angatonú. ʻI hoʻomou hoko ko e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní mo e kau muimui ʻo Kalaisí, ʻoku fie maʻu kimoutolu ke mou “faitotonu kiate koe pē, ki he niʻihi kehé, pea ki he ʻOtuá ʻi he taimi kotoa pē. ʻOku ʻuhinga ʻa e faitotonú ke ʻoua ʻe loi, kaihaʻa, kākā pe lohiakiʻi ha taha ʻi ha faʻahinga founga pē. …

“ʻOku fengāueʻaki vāofi ʻaupito ʻa e faitotonú mo e angatonú. ʻOku ʻuhinga ʻa e angatonú ki he fakakaukau mo fakahoko ʻa e meʻa ʻoku totonú ʻi he taimi kotoa pē, ʻo tatau ai pē pe ko e hā e meʻa ʻe hokó. ʻI he taimi ʻokú ke angatonu aí, ʻokú ke loto fiemālie ke moʻui ʻaki hoʻo ngaahi tuʻunga moʻuí mo e ngaahi meʻa ʻokú ke tui ki aí, neongo ʻoku ʻikai sio atu ha taha.”2

Hoko ko ha Ākongá

Ko ʻetau taumuʻa ʻi he lolotonga ʻo e tuʻunga siviʻanga ʻo e moʻui fakamatelié ke hoko ko ha “tangata māʻoniʻoni ʻi he fakalelei ʻa Kalaisí” (Mōsaia 3:19). Ke hoko ko ha taha māʻoniʻoni ʻoku tatau tofu pē ia mo e hoko ko ha ākonga moʻoni ʻa Kalaisi. ʻOku ʻikai ke faingataʻa ʻeni ia ʻo hangē ko hoʻo fakakaukaú; mahalo ʻoku mou ʻosi iloʻi pē ʻa e founga ke fakahoko aí. Neongo ia, ʻoku fie maʻu ke ngāueʻi, pea ʻoku fie maʻu he taimi ʻe niʻihi ʻi he meʻá ni ha meʻa lahi meiate kitautolu. Ka ʻe lava pē ʻo fakahoko.

ʻOku akoʻi ʻe he Tohi ʻa Molomoná, “He vakai, ʻoku foaki ʻa e Laumālie ʻo Kalaisí ki he tangata kotoa pē, koeʻuhí ke ne ʻiloʻi ʻa e leleí mei he koví; ko ia, ʻoku ou fakahā kiate kimoutolu ʻa e founga ke fakamāú; he ko e meʻa kotoa pē ʻoku fakaafeʻi ke failelei, pea ʻoku fakalotoʻi ke tui kia Kalaisi, ʻoku ʻomai ia ʻi he mālohi mo e foaki ʻa Kalaisí; ko ia te mou faʻa ʻiloʻi ai ʻi ha ʻilo haohaoa ʻoku tupu ia mei he ʻOtuá” (Molonai 7:16).

Te ke lava ʻi hoʻo hoko ko e ākonga ʻa Kalaisí ke ʻilo e founga ke ke lea mo ngāue aí, ʻaki haʻo fehuʻi pē kiate koe, “Ko e hā ne mei fai ʻe Sīsuú?” ʻE muimui mai ha ngaahi ongo, pea ʻi hoʻo ngāueʻi e ngaahi ongo ko ʻení, te ke maʻu ha fakamoʻoni ʻiate koe pē kuó ke fai ha ngāue totonu. Neongo ia, ʻoku toe moʻoni pē foki ʻe ʻi ai ha taimi ʻe niʻihi ʻe fie maʻu ai ke ke kiʻi tatali ke ke ʻilo ʻa e ngaahi ola moʻoni mo e ngaahi tāpuaki ʻo hoʻo faitotonú.

Ko e Faitotonu Kakató

ʻOku fakamanatu mai ʻe he Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú: “ʻOku fakalaveaʻi koe mo e niʻihi kehé ʻe he taʻe-faitotonú. Kapau te ke loi, kaihaʻa mei falekoloa, pe kākā, ʻokú ke fakahoko ai ha maumau ki ho laumālié mo ho vā fetuʻutaki mo e niʻihi kehé. ʻE hanga ʻe hoʻo faitotonú ʻo fakalahi mai ho ngaahi faingamālie ki he kahaʻú pea mo e malava ko ia ke tataki koe ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní.”3

Ko e meʻafua totonu ʻo e angatonu moʻoní mo e faitotonu kakató ko e meʻa ʻokú ke fai ʻi he taimi ʻoku ʻikai ke ʻi ai ai ha taha ke ne ʻilo hoʻo fakakaukaú, leá, pe meʻa ʻokú ke faí. ʻI heʻetau hoko ko e kau ākonga moʻoni ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, ʻoku ʻikai totonu ke tau fai ha meʻa ʻe toe siʻi ange mei he meʻa kuo fakahā mai ʻe he Fakamoʻuí. ʻOku tau maʻu ʻa e meʻaʻofa taʻe-fakatataua ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. Naʻe akoʻi e he Fakamoʻuí, “Ka ko e Fakafiemālié ko e Laumālie Māʻoniʻoní,ʻa ia ʻe fekau ʻe he Tamaí ʻi hoku huafá, te ne akoʻi ʻa kimoutolu ʻi he meʻa kotoa pē, mo fakamanatuʻi ʻa kimoutolu ʻi he meʻa kotoa pē, ʻa ia kuó u lea ʻaki kiate kimoutolú” (Sione 14:26).

Kuo ʻosi toe foaki mai foki ʻe hotau Fakamoʻuí ha mālohi lahi ʻoku maʻu ʻi he lotu fakaʻahó, ako folofolá, pea mo hono lau ʻo e ngaahi lea ʻa e kau palōfitá mo e kau ʻaposetoló. ʻOku langaki ʻe he ngaahi angafai lelei fakaʻaho ko ʻení ʻiate kitautolu ʻa e faitotonú mo e angatonú. Manatuʻi, ʻi hoʻo hoko ko e ākonga ʻa Kalaisi mo e mēmipa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ʻoku hoko hoʻo faitotonú ko hano fakahaaʻi hoʻo angatonú pea mo ho tuʻunga totonú.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Joseph B. Wirthlin, “Ngaahi Lēsoni Kuó Akó,” Liahona, Mē 2007, 46.

  2. Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú (tohi, 2011), 9.

  3. Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú, 10.

ʻOku langaki ʻe he lotu fakaʻahó, ako folofolá, mo hono ngāue ʻaki e ngaahi akonaki ʻa e kau palōfita moʻuí ʻa e faitotonú mo e angatonú ʻiate kitautolu.