2013
Ko Ia ia ʻOku Ui ʻe he ʻEikí ʻOkú Ne Fakafeʻungaʻi
Siulai 2013


Ko e Meʻa ʻOku Tau Tui Ki Aí

Ko Ia ia ʻOku Ui ʻe he ʻEikí ʻOkú ne Fakafeʻungaʻi

Ko e tokolahi taha ʻo e kāingalotu ʻo e Siasí te nau maʻu ha ngaahi faingamālie lahi ke maʻu ha “uiuiʻi”—ko ha ngāue ke fakahoko. Naʻe pehē ʻe Palesiteni ʻEselā Tafu Penisoni (1899–1994), “ʻOku ʻamanaki mai e ʻEikí ke ʻi ai hatau uiuiʻi ʻi Hono Siasí ke faitāpuekina ai e niʻihi kehé ʻaki hotau ngaahi talēnití mo hotau ivi takiekiná.”1

Ko e kau taki faka-Siasi ko ia kuo ui ke ngāué, ʻoku nau fakafalala ki he toenga ʻo e kāingalotú ke nau tali mo fakahoko honau uiuiʻí ʻi hono ʻoangé. Ko e uiuiʻi foʻou kotoa pē ko ha faingamālie ia ke ngāue ai mo tupulaki pea ʻoku totonu ke fai ia ʻi he loto fakatōkilalo mo e faʻa lotu. Ko e uiuiʻi ke ngāue ʻi he Siasí ʻoku fakahoko ia ʻe he kau taki lakanga fakataulaʻeikí ʻi he hili haʻanau kolea ha fakahinohino fakalaumālie mei he ʻEikí. Naʻe fakamatalaʻi ʻe Palesiteni Henelī B. ʻAealingi, ko e Tokoni ʻUluaki ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí, “Kuo Ui Kimoutolu ʻe he ʻOtuá.” “ʻOku ʻafioʻi koe ʻe he ʻEikí. ʻOkú Ne ʻafioʻi ʻa e taha te Ne ui ke ngāue ʻi he ngaahi tuʻunga kotoa pē ʻi Hono Siasí. Naʻá Ne fili koe.”2

ʻOku tau fakafofongaʻi ʻa e Fakamoʻuí ʻi hotau ngaahi uiuiʻí pea ko e ngāue ʻoku tau faí—tatau ai pē pe ʻoku ngali siʻisiʻi fēfē—ʻoku ʻi ai hono ngaahi ola taʻengata. Hangē ko ʻení, ko e mālohi ʻo ha faiako Palaimeli mateaki, te ne lava ke ueʻi fakalaumālie ha kiʻi tamasiʻi ke ngāue fakafaifekau ʻi ha ʻaho. Pe ʻe lava ʻe he talitali anga fakakaumeʻa ʻe ha taha fakanofonofo ʻo tokoniʻi siʻa mēmipa faingataʻaʻia ke ne ongoʻi lata ʻi he Siasí.

ʻE tokoniʻi kitautolu ʻe he ʻEikí ʻi hotau ngaahi uiuiʻí, tautautefito ki he taimi ʻoku tau ongoʻi mafasia ai ʻi hotau ngaahi fatongiá. Ko e taimi te tau lotu ai ki he Tamai Hēvaní ke maʻu ha fakahinohinó, te Ne tataki kitautolu ʻi ha fakahinohino fakalaumālie pea mo tāpuakiʻi kitautolu ʻi heʻetau fakahoko fatongia leleí. ʻOku tokoniʻi ʻe he ʻEikí ʻa kinautolu ʻoku tauhi kiate Iá pea te Ne tānaki atu Hono mālohí ki heʻenau ngaahi feingá (vakai, T&F 84:88). Hangē ko e palōmesi ne fai ʻe Palesiteni Tōmasi S. Monisoní, “Ko e taimi ʻoku tau ʻi he ngāue ai ʻa e ʻEikí, ʻoku ʻi ai ʻetau totonu ki he tokoni ʻa e ʻEikí. Manatuʻi ko ia ia ʻoku ui ʻe he ʻEikí ʻokú Ne fakafeʻungaʻi.”3

ʻI heʻetau muimui he sīpinga ʻa e ʻEikí ʻi he ngāué pea mo fakahoko ʻi he talangofua hotau ngaahi uiuiʻí mo e ngaahi fatongia faka-Siasí, ʻe tāpuekina ʻetau moʻuí pea te tau lava ʻo tatau lahi ange mo e ʻOtuá (vakai, Molonai 7:48; T&F 106:3).

  • Te tau lava ʻo fakafalala ki he ngaahi tohi tuʻutuʻuní, ngaahi tohi lēsoní, faleʻi ʻa e kau taki faka-Siasí, pea mo ha ngaahi maʻuʻanga tokoni kehe ke nau akoʻi kitautolu ʻi hotau ngaahi fatongiá mo tokoni ʻi hono tali ʻetau ngaahi fehuʻí.

  • ʻOku ʻikai ke tau feinga ki he ngaahi uiuiʻí, pe ʻe anga ʻaki ke tau fakasītuʻaʻi e ngaahi uiuiʻi ʻoku fou mai he mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeiki totonú. (vakai, Mōsese 6:31–32).

  • Ko e taimi ʻoku tau tokoni ai ʻi hono fakahoko e ngāue ʻa e ʻEikí, te tau lava ʻo lotua mo maʻu ʻEne tokoní (vakai, T&F 84:88).

  • ʻOku ʻomi ʻe hono fakahoko hotau ngaahi uiuiʻí ʻa e ngaahi tāpuakí mo e fiefiá (vakai, Mātiu 25:23).

  • ʻOku mahuʻinga tatau ʻa e ngaahi uiuiʻi kotoa pē; ʻoku fie maʻu ʻe he Siasí ha kau taki he nēsilií ʻo tatau pē mo e kau palesiteni Fineʻofá (vakai, 1 Kolinitō 12:14–18). ʻOku mahuʻinga ange e founga ʻo ʻetau ngāué ʻi he feituʻu ʻoku tau ngāue aí.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Ezra Taft Benson, ʻi he Dieter F. Uchtdorf, “Hikiʻi Hake ʻa e Feituʻu ʻOkú ke Tuʻu Aí,” Liahona, Nōvema 2008, 54.

  2. Henry B. Eyring, “Tuʻu ʻo Fua ho Fatongiá,” Liahona, Nōvema 2002, 76.

  3. Thomas S. Monson, “Fie maʻu ʻa e Ngāué,” Liahona, Siulai 1996, 50.

Tā fakatātaaʻi ʻe David Habben