2013
Tui mo e Lototoʻa Fakapaioniá—Kuohilí mo e Lolotongá Ni
Siulai 2013


Tui mo e Lototoʻa Fakapaioniá Kuohilí mo e Lolotongá Ni

Mei ha malanga naʻe fai ʻi ʻOkiteni, ʻIutā, he ʻaho 15 ʻo Siulai 2012.

ʻĪmisi
ʻEletā M. Russell Ballard

ʻOku fie maʻu ke tau kaungā fononga fakataha ko e kau paionia ʻo e ʻaho ní, ʻo moʻui faka-Kalaisi, poupouʻi e ngaahi ngāue lelei ʻi hotau ngaahi koló, mo fakamālohia hotau fāmilí mo e ʻapí.

Ne hoko e ngaahi fuofua taʻu ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ko ha ngaahi taʻu ʻo e siviʻi lahi. Mahalo ne lava ai heni ʻa e kau taki ne nau hao moʻui ʻi he ngaahi fuofua ʻaho ko iá, ke nau toe lavaʻi e ngaahi faingataʻa kāfakafa ʻo e kolosi ʻi he ngaahi toafá mo fokotuʻu ʻa e Siasí ʻi he ʻOtu Moʻunga Maká, hangē ko Pilikihami ʻIongí, Hiipa C. Kimipolo, Sione Teila, Uilifooti Utalafi, Lolenisou Sinou, pea mo Siosefa F. Sāmitá.

ʻOku ou ongoʻi ʻe malimali ʻa e kau paionia ʻo e ngaahi taʻu ʻo e kuo hilí ke vakai ki he ngaahi meʻa kuo fakahoko ʻi he Kāingalotu ʻo e Ngaahi ʻAho Kimui Ní. ʻOku tau moʻua lahi ki he kau paioniá pea kuo pau ke ʻoua naʻa teitei ngalo ʻiate kitautolu ko e lavameʻa ʻo e ʻaho ní ʻoku langa ia ʻi he funga uma pea mo e lototoʻa ʻa e kau saieniti loto fakatōkilalo ʻo e kuo hilí.

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī (1910–2008) fekauʻaki mo e kau paionia faivelengá: “ʻOku lelei ke vakai ki he kuohilí ke maʻu ha houngaʻia ʻi he lolotongá mo ha fakakaukau ki he kahaʻú. ʻOku lelei ke vakai ki he ngaahi ʻulungaanga lelei ʻo kinautolu ne muʻomuʻa ʻiate kitautolú, ke maʻu ha ivi ki ha meʻa pē ʻoku fakatoka mei muʻá. ʻOku lelei ke fakakaukau ki he ngāue ʻa kinautolu naʻe ngāue lahi fau ke maʻu ha kihiʻi meʻa siʻi he māmani ko ʻení, ka mei he ngaahi fakaʻānaua mo e ngaahi ʻuluaki palani ko ia, ne fakaili leleí, kuo hoko ai ha ututaʻu lelei ʻa ia ko kitautolu ʻoku ʻaonga ki aí. ʻE lava ʻo hoko ʻenau faʻifaʻitakiʻanga leleí ko ha fakaʻaiʻai mālohi kiate kitautolu kotoa, he ko kitautolú takitaha ko ha paionia ʻi [heʻene] moʻui pē [ʻaʻaná].”1

Ko e Tui ke Muimui Aí

Naʻe ʻikai ko kinautolu pē kau takí naʻa nau tui ke muimui ʻia Pilikihami ʻIongi ki he toafa mamaté. Naʻe ō mai foki mo ha kāingalotu tokolahi mo lototoʻa. ʻOku tau ʻilo he hisitōlia ʻo e Siasí kau ki he ongomātuʻa ʻa ʻŌliva Hanitingitoní (Oliver Huntington), ʻa ia ne na mavahe he 1836 mei he ngaahi tuʻunga tuʻumālie ʻi Uotatauni ʻi Niu ʻIoké, ʻa ia ne kau ai ha faama ʻeka ʻe 230 (93 ha) mo ha fale piliki lelei pea mo ha ongo feleoko lalahi ʻe ua, ka ne na fakahoko mo hona fāmilí ʻa ʻenau fonongá ke kau fakataha mo e Kāingalotú ʻi Ketilani ʻi ʻŌhaiō.

Naʻe tohi ʻe ʻŌliva ʻi he hili ʻena liʻaki ʻa e meʻa kotoa peé “Ko ha meʻa fakamamahi ki heʻeku [ongomātuʻá] fakatouʻosi, ke na vakai ki he masiva ʻa e niʻihi kehé pea toe kovi angé [ke] na vakai ki siʻi tangi ʻena fānaú ki ha foʻi mā ka ʻoku ʻikai ke na maʻu pe ʻiloʻi pe ʻe toe maʻu mei fē ha meʻakaí.” Naʻe fakamoʻoniʻi ʻe ʻŌliva e tui ʻa e fāmili ko ʻení ʻaki ʻene pehē naʻe ʻikai ke teitei fanongo ki ha hanu pe lāunga ʻa ʻene ongomātuʻá fekauʻaki mo e kau maʻu mafai ʻo e Siasí pe fakahaaʻi haʻana veiveiua fekauʻaki mo e moʻoni ʻo e ngāué.2

ʻOku manatuʻi ʻe ʻEmilī Patilisi, ko e ʻofefine ʻo e ʻuluaki pīsope ʻo e Siasí ʻi he kuonga fakakosipelí ni, ʻa ʻenau mavahe mei honau ʻapi nonga ʻi Peinivili ʻi ʻŌhaioó, ke hiki ki he Potufonua Siakisoní ʻi Mīsuli ʻi he 1831 ʻoku kei taʻu fitu peé.3 Naʻe ʻikai fuoloa, kuo tuli hono fāmilí mei honau ʻapí ʻe ha kau fakatanga pea ne pau ai ke nau hiki ki ha feituʻu kehe ʻi he Potufonua Keleí. Naʻá ne fakamatalaʻi ʻa e fāifai pea nau maʻu ha “fale ʻakau motuʻa naʻe fakaʻaongaʻi ko ha fale ʻo e fanga monumanú. … Naʻe ʻi ai ha loki lahi pē ʻe taha, mo ha kiʻi feleoko, ka naʻe ʻikai hano fuʻu ʻaonga fēfē, he ko e falikí ne mei ʻosi he mataʻaki, pea naʻe fuʻu tokolahi ʻa e fanga kumaá mo e ngatá ke maʻu ha fiemālie. Naʻe ʻi ai ha tofunanga lahi ʻi he loki nofoʻangá, pea naʻe tau ʻa e ngaahi sipi kafú ʻo kiʻi mamaʻo mei he tofunangá pea ko e ongo fāmilí, naʻe toko taha nima pe taha ono honau tokolahí, ne nau fakapupupupu pē ʻi loto ʻi he ngaahi sipi kafú ke ʻoua naʻa maʻu ʻe he momokó he naʻe mātuʻaki fuʻu momoko ʻa e ʻeá, ʻo fefeka ai pē ʻa e vaitohí ʻi he pení ʻi he taimi naʻe tangutu ai e tangataʻeikí ʻo tohi ofi ki he afí.”4

Naʻe toki hiki kimui ʻa e fāmilí ki ʻIlinoisi. Naʻe fakamatalaʻi fakanounou ʻe ʻEmilī e meʻa ne nau fouá: “Naʻe faingataʻa ʻa e taimí pea ne mau mātuʻaki masiva, ʻi he ʻosi hono kaihaʻasi mo tuli tā-tuʻolahi kimautolu mei homau ngaahi ʻapí mo ʻemau ngaahi koloá, pea lahi mo ʻemau puké.”5

Naʻe meimei tataki tatau pē mo Fīpē Kata ʻi ha maile ʻe 750 (1,200 km) mei Sikapolo ʻi Meini ki Ketilani ʻi ʻŌhaiō ʻi he 1835. Naʻe taʻu 28 ʻa Fipē ʻi he taimi naʻe fakakaukau ai ke tānaki fakataha mo e kāingalotu ʻo e Siasí, neongo naʻe pau ke ne fakahoko toko taha ʻa ʻene fonongá. Hangē ko ʻene fakamatalaʻi kimui angé: “Naʻe fakatumutumu hoku ngaahi kaungāmeʻá ʻi heʻeku meʻa naʻe faí, pea pehē pē mo au, ka naʻe ʻi ai ha faʻahinga meʻa naʻá ne teke au. Naʻe ʻikai ke u meimei malava ʻo ʻūkuma siʻi mamahi ʻeku fineʻeikí ʻi heʻeku mavahe mei ʻapí; pea ka ne taʻe-ʻoua e laumālie ʻi loto ʻiate aú, naʻe totonu ke faifai pē peá u foʻi. Ne talamai heʻeku fineʻeikí ʻe sai ange ke sio ʻoku tanu au ʻi heʻene mamata ki heʻeku ʻalu toko taha ki he māmani taʻeʻofá. … Naʻá ne fakamamafaʻi mai, ‘Fīpē, ‘ʻe lava nai ke ke foki mai kapau te ke ʻilo ʻoku loi ʻa e Tui Faka-Māmongá?’ Naʻá ku tali tuʻo tolu ange, ‘ʻIo, faʻē, te u fai ia.’ … ʻI he hokosia e taimi ke u mavahe aí, naʻe ʻikai ke u lava fai ha lea māvae, ko ia, ne u fai ai ha kiʻi tohi māvae ki he taha kotoa, pea hili ia ʻi heʻeku funga tēpilé, ka u lele hifo ki lalo ʻo puna ki he loto salioté. Naʻe pehē ʻa ʻeku tuku e ʻapi ʻofeina ʻo ʻeku kei siʻí ke fakafehokotaki ʻeku moʻuí mo e Kāingalotu ʻo e ʻOtuá.”6

Naʻe ʻikai ke ʻilo ʻe Fīpē ia ʻi he taimi ko ʻení ʻe taki ia heʻene molomolo-muivaʻe ʻi he tuí ki ha fononga ʻe lōloa ange ʻi he maile ʻe 750 (1,200 km) ki Ketilani. ʻE iku mali mo Uilifooti Utalafi pea kau fakataha mo ia ʻi he fononga ne fou atu ʻi Mīsuli ki Nāvuú pea ʻi he fononga maile ʻe 1,350 (2,170 km) he ngaahi potu fonua maomaonganoá ki he Teleʻa Sōlekí.

Naʻe kau ʻeku kui tangata ʻuluaki ko Henelī Pālatí ki he Siasí ʻi Fēpueli 1849 ʻi Fetisemi (Thatcham) ʻi ʻIngilani, ko ha taha taʻu 17. Naʻe ngāue totongi ʻa Henelī ʻi ha taʻu ʻe ua ki ha kautaha naʻe maʻu hano konga ʻe Lolenisou mo ʻIlasitasi Sinou koeʻuhí ke maʻu e totongi ʻo ʻene folau ki ʻAmeliká. Naʻe totongiʻi ia ke ne fakateketeka ha tākanga sipi ʻi he fakahihifo ʻo e Teleʻa Sōlekí. Naʻe fakamatalaʻi ʻe Henelī ʻaki e ngaahi lea ko ʻení ʻa ʻene hū mai ki he teleʻá:

“ʻI heʻeku fakateketeka hifo ʻa e sipí ʻi ʻOkatopa ʻi he kiʻi moʻungá pea ʻi he hūʻanga ʻo e Vahaʻa-moʻunga Nofo-foʻoú (Emigration Canyon), ko ʻeku fuofua sio ia ki he Teleʻa Sōlekí. Neongo naʻá ku fiefia ʻi heʻeku mamata ki he ‘Fonua ʻo e Talaʻofá,’ naʻá ku ilifia naʻa ʻiloʻi au ʻe ha taha. Naʻá ku toitoi ʻi he tuʻa vaovaó ʻi he ʻahó kakato kae ʻoua kuo fakapoʻuli he naʻe ʻikai ʻufiʻufi ʻe he konga tupenu naʻá ku tuí hoku sinó pea naʻá ku mā ke ʻasi pehē. Naʻá ku kolosi atu ʻi heʻene fakapoʻulí ʻi ha loto ʻataʻatā ki ha fale naʻe ulo mei ai ha maama … ʻo kiʻi tukituki leʻo siʻi he matapaá. Meʻamālie, he naʻe fakaava mai ʻe ha tangata ʻa e matapaá pea naʻe ʻikai ke u ʻasi lelei atu ʻi he ulo ʻo e foʻi teʻelangó ki he toenga ʻo e kau mēmipa hono falé. Naʻá ku kole ha vala ke fakapuliki ʻaki hoku sinó kae lava ke hoko atu ʻeku fonongá ke maʻu ʻeku ongomātuʻá. Naʻe foaki mai ha vala pea naʻe hoko atu ʻeku fonongá ʻi he ʻaho hono hokó ʻo aʻu ki Sōleki Siti ʻi he ʻaho 16 ʻo ʻOkatopa 1852, ʻi ha loto fakafetaʻi ki he ʻOtuá ʻi heʻeku tūʻuta hao mai ki hoku ʻapi ʻi he kahaʻú.”7

Fakatatau ki hotau ngaahi tāpuaki lahi he ʻaho ní, ʻoku fonu hoku lotó ʻi he ʻofa mo e fakaʻapaʻapa ʻi ha kui anga fakaʻeiʻeiki mo loto toʻa pehē.

Ko ʻeku kui ua fefiné ko ha finemui Sikotilani naʻe ui ko Makalita Mekinila (Margaret McNeil), naʻe haʻu ki ʻIutāa mo ʻene ongomātuʻá ʻi hono taʻu 13. Naʻe lue lalo ʻo kolosi he toafá mo fakaseʻeseʻe ha pulu, pea fafa ʻi hono tuʻá hono kiʻi tuongaʻane ko Sēmisí ʻi he konga lahi ʻo e fonongá. Naʻe nofo fakataimi mo hono fāmilí ʻi he tuʻakolo ʻo ʻOkitení, pea naʻá ne hiki ʻeni kimui ange ʻi heʻene tohi piokālafí:

“Naʻe ʻi ai ha kiʻi fale ʻi he tafaʻaki ʻe taha ʻo e loto ʻataʻatā naʻa mau ʻi aí, pea naʻe ʻi he loto ʻataʻataá ha fuʻu fokotuʻunga hina. Naʻa mau mei mate kotoa ʻi he fiekaiá. Naʻe fekau au ʻe heʻeku faʻeé ki he feituʻu ko ʻení ke kole ha foʻi hina, he naʻe ʻikai ke mau maʻu ha sēniti ʻe taha, pea naʻe fuʻu vaivai e niʻihi ʻo e fānaú ʻi he fiekaiá. Naʻá ku tukituki ʻi he matapaá, pea haʻu ha fineʻeiki vaivai ʻo pehē mai, ‘Hū mai, hū mai, naʻá ku ʻilo ʻoku mou ō mai pea naʻe talamai ke u ʻoatu ha meʻakai.’ Naʻá ne foaki kiate au ha foʻi mā fōlahi mo talamai ke u talaange ki heʻeku faʻeé ʻe vavé ni pē haʻane ʻalu ange. Naʻe ʻikai fuoloa kuo aʻu ange mo ha meʻatokoni efiafi lelei ne ʻosi haka, ko ha meʻa kuo fuoloa ʻa e ʻikai ke mau maʻú.”8

Fakahaofi Fakaetuʻasino mo Fakalaumālie

ʻOku tau ʻilo mei he ngaahi meʻa ne aʻusia ʻe he kau paioniá ʻa e faʻahinga tui moʻoni mo e lototoʻa naʻe fie maʻu ke kolosi ai ʻi he ngaahi toafá he taʻu ʻe 165 kuo hilí. Neongo ʻoku fakafofongaʻi ʻe he kau paionia mo e ngaahi saliote toho nimá ha kau hikifonua siʻi ange ʻi he peseti ʻe 10 ʻo e Kāingalotú mei he 1847 ki he 1868, ka kuo nau hoko ko ha fakaʻilonga mahuʻinga ʻi he Siasí, ʻo fakafofongaʻi e faivelenga mo e feilaulau ʻa e toʻu tangata paioniá.

Hangē ko hoʻomou manatú, naʻe fetaulaki e ongo kaungā fononga Uilí mo e Mātiní mo e ʻuluaki sinoú ʻi Uaiōmingi, pea naʻe mate ha tokolahi ʻo e Kāingalotú ʻi he momokó. Naʻe tuʻu hoku fāmilí he halá ʻi he ngaahi taʻu siʻi kuo hilí ʻo vakai hifo ki he feituʻu Suitiuotá (Sweetwater) ʻa ia ne faingataʻaʻia, mokosia mo fiekaia ai ʻa e kau fononga Uilí. ʻOku tau lau ʻi heʻenau ngaahi tohinoá ki heʻenau ngaahi faingataʻaʻia koví pea mo e fiefia ʻi honau fakahaofí. Naʻe tohi ʻe Sione Sisileti (John Chislett):

“Ne feʻunga pē tāitō lelei hifo ʻa e laʻaá ʻi he ngaahi tuʻa tafungofunga mamaʻó, … mo hono fakatokangaʻi atu ha ngaahi saliote fakafale … ʻoku huʻu mai kiate kimautolu. Naʻe mafola ʻa e ongoongó ʻi he nofoʻangá ʻo hangē ha afi taʻe-mapuleʻí. … Ongona ha kaila fiefia ʻi he ʻeá; tangi e kau tangata toʻá ʻo aʻu ki he tafenoa pē loʻimatá ʻi honau kouʻahe pakoko mo fohiá. …

“… ʻI he efiafi ko iá, ko e fuofua taimi ia ʻi ha vahaʻataimi lōloa, ne ongona ai ʻa e ngaahi hiva ʻo Saioné ʻi he nofoʻangá. … ʻI he ʻosi hono fakatōliʻaʻi ʻo e fiekaiá, pea fonu e lotó ʻi he fakafetaʻi ki he ʻOtuá mo hotau kau taki leleí, ne mau fakataha kotoa ai ʻi ha lotu, pea mau toki foki ke mālōlō.”9

ʻI heʻeku tuʻu ʻi he kiʻi moʻunga ʻoku ui he taimí ni “ko Eminence,” naʻá ku ongoʻi ke fai ʻeku fakamoʻoní ki hoku fāmilí pea mo e niʻihi ne maʻu ʻi aí. Naʻá ku talaange, “Neongo e fiefia ʻa e kau paionia faitotonú ni ke mamata ki he kau fakahaofí, ʻikai ʻoku maʻongoʻonga lahi ange ʻa e fakahaofi ʻoku fai ʻi he Fakalelei ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí.” Naʻá ku fakamanatu ki heʻemau kulupú neongo ʻa e ngaahi tui fakalotú, ka ko e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí—ʻa e Fakamoʻui ʻo e māmaní—ko e uho ia ʻo e tui faka-Kalisitiane kotoa, pea ʻokú Ne fakahaofi ʻa e faʻahinga kotoa ʻo e tangatá. ʻOkú Ne ʻomi kiate kitautolu kotoa ʻi Heʻene Fakaleleí ha ʻamanaki lelei ki he ʻahó ni pea mo ha fakapapau ki ʻitāniti.

Ko Hono Ikunaʻi ʻa e Maomaonganoa ʻo e ʻAho Ní

Naʻe fakatupu ʻe he faingataʻaʻia ʻa e kau paioniá ha ivi ʻi heʻenau moʻuí ʻa ia kuo tukuʻau mai kiate kitautolu. Ko hono faʻo ha fanga kiʻi ngaʻotoʻota siʻi ki he ngaahi salioté pe saliote toho nimá mo lue ʻi he maile ʻe 1,300 (2,090 km) ʻoku ʻikai ko e founga ia ʻe fie maʻu hatau tokolahi ke fakahaaʻi ai ʻetau tuí mo ʻetau loto toʻá. ʻOku tau fehangahangai mo ha ngaahi faingataʻa kehe he ʻahó ni—ngaahi moʻunga kehe ke kaka ai, ngaahi vaitafe kehe ke kolosi ai, ngaahi teleʻa kehe ke ʻai ke “fisi ʻo hangē ko e losé” (ʻĪsaia 35:1). Pea neongo ko e ngaahi toafa kuo tuku mai ke tau ikunaʻí ʻoku mahino ʻene kehé mei he hala tokakovi mo makamaka ki ʻIutaá mo e kelekele kakā ne fetaulaki mo ʻetau ngaahi kui paioniá, ʻoku ʻikai siʻi ange ai ʻene faingataʻá kiate kitautolu ʻiate kinautolu.

Ko ʻetau fekukí ʻoku ʻilo ia ʻi heʻetau moʻui ʻi he māmani fonu angahala mo talatalakehe fakalaumālié, ʻa ia ʻoku hangē ʻoku ʻi he potu kotoa ai ʻa e fakahōhō-lotó, taʻe-faitotonú, mo e mānumanú. Ko e toafa ʻo e ʻaho ní ko e puputuʻú mo e ngaahi pōpoaki ʻoku fepakipakí. Naʻe pau ke fepaki ʻa e kau paioniá mo e toafa ʻo ha ngaahi pā-maka mo e efu pe ngaahi hala he moʻunga ʻufiʻufi ʻe he sinoú, kae kei tukutaha pē ʻenau tuí ki Saione pea mo hono fokotuʻu ʻo e Siasí he Teleʻa Sōlekí.

ʻOku fie maʻu ke tau tukupā ke tauhi ki he ʻEikí pea mo hotau ngaahi koló ʻaki e fai velenga mo e tui tatau naʻe maʻu ʻe he kau paioniá. Kuo pau ke tau tokanga maʻu pē ke ʻoua naʻa tau fakavaʻivaʻinga ʻi he tauhi e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá, ʻi he tauhi ʻEne ngaahi fonó, pea mo e faitotonu mo falalaʻanga ʻi he meʻa kotoa pē ʻoku tau faí. Kuo pau ke tau fakaʻehiʻehi mei he ngaahi tauhele ʻa e koví ʻa ia ʻoku maʻu ʻi he ʻInitanetí, ʻa ia ʻoku mātuʻaki maʻungofua ʻi heʻetau ngaahi komipiutá, foʻi ʻakaú, mo e telefoni toʻotoʻó. Kapau te tau fakavaʻivaʻinga ʻi he ngaahi meʻa ko ʻení, ʻe maʻu ʻe Lusefā ha founga ke holoki ʻaki ʻetau tukupaá mo fakaʻauha ʻetau tuí pea mo ʻetau ʻofa ki he ʻEikí mo ʻetau feʻofaʻakí, pea te tau hē leva ʻi he toafa maomaonganoa ʻo e māmaní.

Ko e fakaʻehiʻehi mei he ngaahi fakatauele pea mo e kovi ʻo e māmaní, ʻoku fie maʻu ki ai ʻa e tui mo e lototoʻa ʻa ha paionia fakaonopooni moʻoni. ʻOku fie maʻu ke tau kaungā fononga fakataha ko ha kau paionia ʻo e kuongá ni, ʻo moʻui faka-Kalaisi, poupouʻi ʻa e ngaahi ngāue leleí ʻi hotau ngaahi koló, pea mo fakamālohia hotau ngaahi fāmilí mo hotau ngaahi ʻapí.

Ko e taimi ʻoku tau tui moʻoni aí, ʻoku ʻikai ke tau toe fehuʻi, “Ko e hā ʻa e meʻa kuo pau ke u faí?” ka, “Ko e hā mo ha toe meʻa te u lava ʻo fai?” Ko e taimi ʻoku fakapapauʻi ki heʻetau moʻuí ʻa ʻetau tuí ʻe he Laumālie ʻo e ʻOtuá, ʻoku hoko leva ʻetau tuí ko ha ivi fakatupu ngāue ʻi heʻetau moʻuí, ʻokú ne tataki ʻetau ngaahi fakakaukaú, leá, mo ʻetau ngāué ki he langí. ʻOku tau lotu ʻi he falala ke maʻu ha ivi mo ha fakahinohino—ʻo hangē ko ia ne fai heʻetau ngaahi kuí. Ko e ʻuhinga ia ʻo e fononga ʻi he tui he foʻi laka kotoa peé. Naʻe pehē ia ʻi heʻetau ngaahi kui paioniá, pea kuo pau ke pehē ʻiate kitautolu he ʻahó ni. Kuo pau ke tau fakatō kakano ki heʻetau fānaú mo hotau ngaahi makapuná ʻa e laumālie tatau naʻá ne taki e foʻi laka kotoa ʻa e kau paioniá.

Fakatauange te tau tuʻu fakataha ko e kau paionia ʻo e ʻaho ní, ʻo feinga maʻu pē ke maʻu e tokoni a e ʻOtuá ke ne tataki hotau ngaahi fāmilí. ʻOfa te tau ako mei he kuo hilí hono mahuʻinga ʻo e fakaʻapaʻapaʻi ʻetau ngaahi mātuʻá, ngaahi kuí, pea ʻofa te tau maʻu ha ivi mo ha lototoʻa ke fehangahangai mo hotau kahaʻú ʻo hangē ko ʻenau fehangahangai mo haʻanautolú. ʻOfa ke vela māfana ʻa e moʻui mo e ngāue ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí ʻi hotau lotó mo ʻetau fakakaukaú. Pea ʻofa ke kei vela māfana ʻa e afi ʻo ʻetau fakamoʻoní ʻi hotau ngaahi huí—ʻo hangē ko ia ne hoko ʻi he moʻui ʻa e Kāingalotu paioniá.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Gordon B. Hinckley, “The Faith of the Pioneers,” Ensign, Siulai 1984, 3.

  2. Vakai, Oliver B. Huntington, Oliver B. Huntington Diary and Reminiscences, 1843 June–1900 January, 26–28.

  3. Vakai, Emily D. P. Young, “Autobiography,” Woman’s Exponent, Dec. 1, 1884, 102.

  4. Emily D. P. Young, “Autobiography,” Woman’s Exponent, Feb. 15, 1885, 138.

  5. Emily D. P. Young, “Autobiography,” Woman’s Exponent, Aug. 1, 1885, 37.

  6. Phoebe Carter Woodruff, ʻi he Augusta Joyce Crocheron, Representative Women of Deseret (1884), 35–36.

  7. Henry Ballard, ʻi he Douglas O. Crookston, ed., Henry Ballard: The Story of a Courageous Pioneer, 1832–1908 (1994), 14–15.

  8. Margaret McNeil Ballard, ʻi he Susan Arrington Madsen, I Walked to Zion: True Stories of Young Pioneers on the Mormon Trail (1994), 127.

  9. John Chislett, ʻi he LeRoy R. Hafen and Ann W. Hafen, Handcarts to Zion: The Story of a Unique Western Migration, 1856–1860 (1960), 106, 107.

ʻOku pehē ʻe ʻEletā Pālati ʻa ia ʻoku hā ʻi ʻolunga mo e toʻu kei talavou ʻoku nau fakatātaaʻi ʻa e kau paioniá, “ʻOku tau moʻua lahi ki he kau paioniá pea kuo pau ke ʻoua naʻa teitei ngalo ʻiate kitautolu ko e lavameʻa ʻo e ʻaho ní ʻoku langa ia ʻi he funga umá pea mo e lototoʻa ʻa e kau saieniti loto fakatōkilalo ʻo e kuo hilí.”

Naʻe ʻikai ke ʻilo ʻe Fīpē Kata ia ʻe taki ia heʻene molomolo-muivaʻe ʻi he tuí ki ha fononga ʻe lōloa ange ʻi he maile ʻe 750 (1,200 km) mei hono ʻapi ʻi Sikapolo ʻi Meiní ki Ketitalni ʻi ʻŌhaiō.

Naʻe tūʻuta ʻa Henelī Pālati ki he Teleʻa Sōlekí ʻi ha vala mahaehae. Ko e taimi naʻe fakapoʻuli aí, “Naʻá ku kole ha vala ke kofukofu ʻaki hoku sinó kae lava ke hoko atu ʻeku fonongá mo maʻu ʻeku ongomātuʻá.”

Naʻe manatuʻi ʻe ʻEmilī Patulisi, “Naʻe faingataʻa ʻa e taimí pea ne mau mātuʻaki masiva, ʻi he ʻosi hono kaihaʻasi mo tuli tā-tuʻolahi kimautolu mei homau ngaahi ʻapí mo ʻemau ngaahi koloá, pea lahi mo ʻemau puké.”

Naʻe pehē ʻe Makalita Mekinila ʻi he hili e tūʻuta hono fāmilí ki ʻIutaá, “Naʻa mau mei mate kotoa ʻi he fiekaiá.” “Naʻe fekau au ʻe heʻeku faʻeé ki he feituʻu ko ʻení ke kole ha foʻi hina, he naʻe ʻikai ke mau maʻu ha sēniti ʻe taha, pea naʻe fuʻu vaivai e niʻihi ʻo e fānaú ʻi he fiekaiá.”

Toʻohemá: faitaaʻi ʻe Del Van Orden © 1997 Church News; toʻomataʻú: tā fakatātaaʻi ʻo e ʻatá ʻe Lloyd Eldredge

taá ko e angalelei ʻa e Laipeli mo e ʻĀkaivi Hisitōlia ʻo e Siasí; tā fakatātaaʻi ʻe Dan Burr