2013
Ngaahi Aʻusia ʻi he Falala Lahí
Siulai 2013


Ngaahi Aʻusia ʻi he Falala Lahi

ʻI he taʻu ono ʻo Keleá (ne liliu ʻa e hingoá), ne vete ʻene ongomātuʻá. Naʻá ne siotonu ʻi he ngaahi taʻu ne hoko atu aí ʻi ha ngaahi mali ne ʻikai ngāue pea pehē ki he fefaʻuhi ʻa e kau mēmipa ʻo e fāmilí mo e maʻunimaá, vaivai ʻi he Siasí, mo e loto mafasiá. ʻI he mamahi mo e puputuʻu ʻa Keleá, ne ʻikai ke ne toe maʻu ha loto falala ki he fāmilí.

ʻOkú ne pehē, “Naʻá ku pehē leva kiate au ʻoku ʻikai ko ha meʻa ʻa e malí ia kiate au.” “Ka ko ʻeku fufuuʻi pē ʻe au ʻeku ilifia naʻa tatau pē hoku kahaʻú mo e meʻa kuó u fouá.”

Naʻe ʻikai ngata ʻi he loto mamahi ʻa Kelea ʻi he tuʻunga hono fāmilí, ka naʻá ne ongoʻi tuenoa. ʻI ha ʻaho ʻe taha ʻi heʻene kei taʻu hongofulu tupú, ne tūʻulutui loto mafasia ai ʻo lotu, ʻo tautapa ke ʻilo pe ʻoku ʻi ai koā ʻa e Tamai Hēvaní. ʻOkú ne pehē, “Ko e taimi naʻe tuku ai ʻeku tangí mo ʻeku leá, naʻe lōmekina au ʻe ha ongoʻi vela māfana naʻe nonga, mālohi, pea mo mātuʻaki mahino.” “Naʻá ku ʻilo naʻe ʻi ai ʻa e Tamai Hēvaní pea ʻe ʻofa maʻu pē kiate au mo tokoniʻi au ʻi hoku ngaahi faingataʻá.”

Naʻe fakatupu ʻe he tali naʻe maʻu ʻe Keleá ha loto holi ke fakatupulaki ʻene fakamoʻoní mo ʻene falala ki he ʻOtuá pea tauhi ʻEne ngaahi fekau fekauʻaki mo e fāmilí. Naʻe ʻikai ngata pē ʻi heʻene hokohoko atu ke lotú ka naʻá ne toe lau mo e ngaahi folofolá, ʻalu ki he seminelí, mo tauhi e ngaahi fekaú.

Kuo ʻosi mali ʻeni ʻa Kelea, pea ʻoku feinga ke fehangahangai mo hono ngaahi faingataʻaʻiá ʻi he tui. “ʻOku ʻikai ke u hohaʻa au pe ʻoku taʻe-malava ke fokotuʻu ha fāmili mālohi koeʻuhí he kuó ma fakakaukau mo hoku husepānití ke ma tanumaki maʻu pē ʻema fakamoʻoní, fakakau ʻetau Tamai Hēvaní mo hotau Fakamoʻuí ʻi heʻema moʻuí, mo manatuʻi ʻa e foʻi moʻoni taʻe-lava ke fakaʻikaiʻi ʻo e ongoongoleleí.”

ʻI he fakakaukau ʻa Keleá, naʻe kamata hono fokotuʻu e falala ki he ʻOtuá ʻaki ha kiʻi lotu fakamātoato. Ka ko e hā ha toe meʻa te tau lava ʻo fai ke fokotuʻu ai ha falala ki he Tamai Hēvaní? ʻOku fakamatalaʻi ʻe he kakai lalahi kei talavou he funga ʻo e māmaní—ʻoku nau takitaha fekuki mo honau ngaahi faingataʻaʻiá—ʻa ʻenau ngaahi aʻusiá ʻi he anga ʻo ʻenau fakatupulaki ʻa e falala ki he ʻEikí mo ako ke falala ki Hono finangaló, ʻEne foungá, mo ʻEne taimi-tēpilé.

Pukepuke ʻa e Loto Houngaʻiá

ʻOku tokoni e fakakaukau ʻa Sitefanī Ekilī ʻo Heesi ʻi Siamané ki hono ngaahi tāpuakí ke falala ai ki he palani ʻa e Tamai Hēvaní pea mo ʻEne taimi-tēpilé.

Naʻe kamata hiki ʻe Sitefanī hono ngaahi tāpuakí ʻi he hili ha ʻikai ola lelei ʻene feohi mo hano kaungāmeʻa lelei. “Neongo naʻe teʻeki ke ma teiti, ka naʻá ku fakaʻamu maʻu pē ʻe aʻu ʻema feohí ki ha meʻa ʻe lelei ange. Naʻe tōnoa ʻeku ʻamanakí ʻi he taimi naʻá ne talamai ai kuo ʻi ai ha taʻahine ʻokú na kaumeʻá.”

Neongo e loto mamahi ʻa Sitefanií, ka naʻá ne maʻu ha fakafiemālie ʻi he hili ʻene lau ha fakamatala fekauʻaki mo e loto houngaʻiá ʻi he Liahoná. Naʻá ne ongoʻi mālohi ke ne hiki ʻa e founga kuo tāpuekina ai iá—tautautefito ki he anga ʻo e hoko ʻa e teʻeki malí ko ha tāpuakí.

Naʻe tokoni ʻene lisí kiate ia ke ne fakatokangaʻi ai ʻoku ʻikai ʻuhinga ʻa e teʻeki ai ke ne maʻu e faingamālie ke malí kuo taʻofi ai meiate ia ʻa e ngaahi tāpuakí. ʻOku fakatokangaʻi ʻe Sitefanī kuo tāpuakiʻi ʻaki ia ʻe he ʻEikí ʻa e faingamālie ke hoko ko ha faiako he lautohi puleʻangá mo ngāue mo e fānaú. Kuó ne folau ʻeveʻeva, ʻalu ki he konifelenisi lahí, mo kau ʻi heʻene hoko ko e tokoní ʻi he polokalama Fakatautautefito maʻá e Toʻu Tupú. Naʻe tupulaki ha niʻihi ʻo hono ngaahi kaungāmeʻa mamaé ʻi he ngaahi konifelenisi ʻa e kau tāutaha kei talavou naʻá ne kau ki aí.

Ka ʻokú ne pehē, ko e tāpuaki lahi tahá, ko e lava ke fakamoleki ha taimi mo ʻene kui fefiné ʻi ha taimi nounou kimuʻa pea mālōloó, ko ha meʻa naʻe ʻikai lava ʻe hono ngaahi tokouá mo e niʻihi naʻá ne tokoua ʻakí ke fai koeʻuhí he naʻa nau nofo mamaʻo pe ne ʻi ai hanau fāmili ke nau tokangaʻi.

Kuo ʻosi atu ha taʻu ʻe nima talu mei hono kamata hiki ʻe Sitefanī hono ngaahi tāpuakí. ʻOku kei tatali pē ki he taimi te ne maʻu ai e faingamālie ke mali ʻi he temipalé. ʻOkú ne pehē, “ʻOku ʻikai ke u ʻilo pe te u feʻiloaki ʻa fē mo hoku hoa taʻengatá, ka ʻoku ou falala ʻe hoko. ʻE toki hoko, ka ʻoku ou ʻilo te u kei maʻu pē ngaahi aʻusia ʻe tokoni ke u ako mo tupulaki aí.” Kuo tāpuekina lahi ia ʻe he Tamai Hēvaní, pea ʻokú ne ʻiloʻi te Ne kei fai pehē ai pē kapau ʻe faivelenga.

Lau Fakaʻaho e Folofola ʻa e ʻOtuá

Naʻe toki fakakakato pē ʻe Taniela Matuselo mei Kolōlato ʻi he USA ʻa ʻene veté pea ʻoku faingataʻa ke ne maʻu ha nonga ʻi hono ngaahi tūkunga foʻoú. Naʻe ʻikai ngata pē ʻi he ʻikai ke ne toe hoko ko ha taha malí ka ʻoku hoko foki ko ha tamai foʻou pea taʻe ngāue. Naʻe ʻikai mahino ki ai ʻa e ʻuhinga ne hoko ai ʻení—ʻo tautautefito he naʻe feinga maʻu pē ke angatonu.

ʻI he ongoʻi taʻelata mo hē ʻa Tanielá, naʻá ne tafoki leva ki he folofolá. ʻOkú ne pehē, “Naʻá ku manatuʻi e fakafiemālie naʻá ku maʻu he kuo hilí mei heʻeku lau e ngaahi folofolá, ko ia, naʻá ku ʻai ia ko ha meʻa pau he ʻaho takitaha.” Ko hono ʻai ko ia ha taimi ke ako fakaʻaho ai e folofolá ne pau ai ke ne fakasiʻisiʻi ʻa e ngaahi meʻa fakafiefiá ʻo hangē ko e televīsoné pea mo e ʻInitanetí. ʻOkú ne pehē, naʻe ʻikai ko ha feilaulau ia. “ʻI heʻeku laukongá, naʻá ku maʻu ha fakanonga mo ha fakahinohino. Naʻe hoko hono toengá ʻo fika ua honau mahuʻingá. Naʻe ʻikai ke u lau pē ke fai mo ʻosi, ka naʻá ku kumi ha tali. Naʻe ʻi ai ha taumuʻa ʻo ʻeku laú.”

Naʻe maʻu ʻe Taniela ha fakafiemālie ʻi he folofolá ʻi heʻene fakatokangaʻi ʻoku foua ʻe he taha kotoa ʻa e meʻa fakamamahí. ʻOkú ne pehē, “Naʻe angatonu ʻa e kau palōfitá mo ha niʻihi kehe ka ne nau kei faingataʻaʻia pē.” “ʻOku tokoni ʻeku lau e meʻa ne nau aʻusiá ke mahino ai kiate au ʻoku ʻi ai pē ha taimi ʻi he moʻuí, ʻoku tau faingataʻaʻia kotoa ai, ka ʻi heʻetau faingataʻaʻiá, te tau lava ai ʻo ofi ange kia Kalaisi.”

ʻIkai ngata ai, ʻoku pehē ʻe Taniela ʻoku fakamaʻamaʻa ʻene kavengá ʻe hono lau fakaʻahó koeʻuhí he ko ha founga ia ke fakakau ai e Fakamoʻuí ʻi heʻene moʻui fakaʻahó. “ʻI he folofola mai ʻa e ʻOtuá kiate au ʻi he ngaahi veesi naʻá ku laú, naʻá ku tui ʻe fakaʻau ʻo lelei ange ʻa e ngaahi meʻá pea ʻi Heʻene tokoní, ʻe hoko ha faʻahinga meʻa lelei mei he aʻusia ko ʻení.”

Fakamuʻomuʻa ʻa e ʻOtuá

Naʻe aʻusia ʻe Pou Nieni ʻo Kaosingi ʻo Taiuaní ha manavasiʻi ʻi he ʻosi ʻene lea mali ki hono kaumeʻa ko Mei Uaá. “Naʻá ku teiti mo ha kakai kehe kimuʻa, pea mo ha toko tolu kehe kimuʻa ai, naʻe fuʻu lelei ʻeku feohi ʻe taha ka ne iku taʻe-ʻaonga pē. ʻOkú ne pehē, “Kuo uesia ʻe he ngaahi aʻusia ko iá ʻeku falala ʻe toe ʻi ai ha feohi tuʻuloa ʻe fakaiku ki ha feohi taʻengatá.”

Neongo ʻoku ongoʻi nonga ʻa Pou Nieni ʻi he taimi ʻoku lotu ai kau ki heʻene mali mo Mei Uaá, ka ne kamata ke veiveiua ʻi heʻene talí. Kuó ne ongoʻi nai ha fakamahino mei he Laumālié? Pe naʻe fakapuputuʻuʻi ia ʻe heʻene ngaahi ongó? ʻE fakaiku nai ʻa e fakamaʻu ko ʻení ki he temipalé? Pe ʻe movete pē ʻa e feohi ko ʻení?

Ko e taimi ʻeni naʻe manatuʻi ai ʻe Pou Nieni ha kupuʻi lea ne fai ʻe Palesiteni ʻEselā Tafu Penisoni (1899–1994) naʻe fanongo ai ʻi ha kalasi ʻinisititiuti: “Kuo pau ke tau fakamuʻomuʻa taha ʻa e ʻOtuá ʻi ha toe meʻa pē heʻetau moʻuí. … ʻI heʻetau fakamuʻomuʻa e ʻOtuá, ʻe tuʻu e ngaahi meʻa kehe kotoa pē ʻi honau tuʻunga totonú pe ko ʻenau mavahe mei heʻetau moʻuí.”1

Naʻe hoko e faleʻi ko ʻení ko ha liliuʻanga ʻi he moʻui ʻa Pou Niení. ʻOkú ne pehē, “Naʻá ku ʻilo kapau te u fakamuʻomuʻa e ʻOtuá ʻi heʻeku moʻuí pea kapau te u faivelenga mo moʻoni maʻu pē kiate Ia, ʻe mahuʻi atu e ngaahi meʻa halá kae tonu ʻa e ngaahi meʻa lelei kotoa pē.” Kapau te ne fakamuʻomuʻa ʻa e ʻOtuá pea lelei mo ʻene feohi mo Mei Uaá, ʻe tokoni ʻa e Tamai Hēvaní ke lava. Ne mali leva ʻa Pou Nieni mo Mei Uā ʻi he Temipale Hongo Kongo Siainá, ʻo laka ki muʻa ʻi he tuí. ʻOkú ne pehē, “Kuo tāpuekina lahi fau au ʻi heʻeku falala ki he ʻEikí.”

Feinga ke Fakahoko Hono Finangaló

Ko ha founga ʻe taha hono langaki e falala ki he Tamai Hēvaní ke fakahoko Hono finangaló. ʻI he fakakaukau ʻa Maʻata Fenanitesi Lipolosi mei Talakona ʻi Sipeiní, ʻoku tupu e feinga ke falala ki he Tamai Hēvaní mei hono pukepuke ʻene ngaahi tuʻunga moʻuí.

Ko e talavou naʻe teiti mo iá naʻe ʻikai ko ha mēmipa ia ʻo e Siasí pea naʻe ʻikai fie kau ia ki ai. ʻOkú ne pehē, “Naʻe kamata ke faingataʻaʻia hoku lotó ʻi he meʻa naʻe akoʻi au fekauʻaki mo e mali taʻengatá pea mo ha ngaahi ʻuhinga ʻe laungeau naʻe ʻomai ʻe hoku lotó ke u tukuange kotoa ia ka u mali mo e talavoú ki he moʻuí ni pē.” “Ko ha ngaahi māhina ia ʻo e puputuʻu, mamahi, mo e loʻimata lahi.”

Ne ʻalu heni ʻa Maʻata ʻi heʻene taʻepauʻiá ki hono lokí ʻo kumi ha fakahinohino mei hono tāpuaki fakapēteliaké. Naʻá ne lau e meʻa naʻe talaʻofa ange kapau te ne fili ʻa e totonú. Naʻe tangi, he naʻá ne ʻilo ʻa e meʻa naʻe pau ke ne faí. “Naʻe ʻikai toe mahuʻinga kiate au ia e ngaahi nunuʻa ʻo ʻema takitaha maʻaná. Naʻe ʻikai ke u ʻilo pe ko e hā naʻe toka mei muʻá, ka naʻá ku fakapapauʻi kapau te u ʻi he tafaʻaki ʻa e ʻEikí, ʻoku ʻikai ha veiveiua, ko ha meʻa ia ʻe lelei. Kuó u ʻilo ko e taimi ʻoku hiki ai ʻetau vīsoné mo muimui ʻi he ngaahi ueʻi mei he Laumālie Māʻoniʻoní, te tau ʻilo ko e fua ʻo e angatonú ʻoku ‘melie ʻaupito ia, ʻo laka hake ʻi he ngaahi meʻa kotoa pē kuo [mau] kai ai ʻi muʻá’ (1 Nīfai 8:11).”

ʻOku tau lau he Lea Fakatātā 3:5–6:

“Falala ki he [ʻEikí] ʻaki ho lotó kotoa, pea ʻoua naʻá ke faʻaki ki ho poto ʻoʻoú.

Ke ke fakaongoongo kiate ia ʻi ho hala kotoa pē, pea ʻe fakatonutonu ʻe ia ho ngaahi ʻalungá.”

ʻOku ʻikai faingofua maʻu pē e langaki ha falala ki he ʻOtuá mo ʻEne palaní. ʻOku tau fehangahangai mo hotau takitaha faingataʻaʻia. Mahalo ʻoku teʻeki ai ke ke maʻu e taha feʻunga mo koe ke mo teiti ʻi homou uōtí pe koló. Mahalo kuo lava ʻe malí, ka ʻoku teʻeki ʻi ai ha fānau. Mahalo ʻokú ke ngāue ki ha vete. Pe mahalo kuo fakatupu ʻe he ngaahi aʻusia ʻo e kuohilí ha manavasiʻi ke toe fai ha tukupā. ʻOku ʻafioʻi ʻe he ʻEikí ho ngaahi faingataʻaʻiá mo kole atu ke ke falala ange kiate Ia. ʻE hoko mai e nongá mo e fakahinohinó ʻi hoʻo feinga ke falala ki he Tamai Hēvaní.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Ezra Taft Benson, “The Great Commandment—Love the Lord,” Ensign, Mē 1988, 4.

The Initial Act, fai ʻe David Linn © IRI, ʻi he angalelei ʻa e Musiume Hisitōlia ʻo e Siasí

Manatuʻi e Ngaahi Meʻa Ko ʻEní, tā ʻe David Linn, ʻikai lava ʻo hiki ha tatau