2012
Ngaahi Fehuʻi mo e Talí
ʻAokosi 2012


Ngaahi Fehuʻi & Talí

“Kuo maʻunimā au ʻe he ponokalafí. ʻOkú ne maumauʻi ʻeku moʻuí. Ko e hā te u lava ʻo fai ke fakangata e maʻunimā ko iá?”

Ko e ponokalafí ko ha palopalema lahi pea ʻoku mafola ia. ʻOkú ne fakamamahiʻi ho laumālié mo uesia ho ʻatamaí ʻʻi he ngaahi fakakaukau taʻemaʻá. ʻOkú ne maumauʻi ho ngaahi vā fetuʻutakí. ʻOku tupu ai ke mole meiate koe e takaua ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní mei hono siofi ʻo e ponokalafí.

ʻOku ʻikai faingofua hono ikunaʻi ʻo e maʻunimaá, ka ʻoku faingofua pē—fakapapauʻi he taimí ni ke taʻofi hoʻo sio pe fakakaukau ki he ponokalafí. Talanoa ʻi he vave tahá mo hoʻo pīsopé pe palesiteni fakakoló. ʻOua naʻá ke mā ke talanoa mo ia. Te ne lava ʻo tokoniʻi koe ke ke fakatomala kae lava ke fakamaʻa ʻe he Fakalelei ʻa e Fakamoʻuí hoʻo ngaahi fakakaukaú mo e laumālié. “Te mou ʻilo ʻi he meʻá ni ʻo kapau ʻoku fakatomala ha tangata mei heʻene ngaahi angahalá—vakai, te ne vete ia pea liʻaki ia” (T&F 58:43).

Fai e meʻa kotoa pē te ke lavá ke fakaʻehiʻehi mei he ponokalafí ʻi he kahaʻú. Mahalo ʻe kau ai hoʻo tukuange hoʻo telefoni toʻotoʻó mo hoʻo hū ki he ʻInitanetí, tuku kehe pē ʻi he ngaahi feituʻu ʻoku fakaʻaongaʻi ʻe he kakaí, ʻa ia kuo fokotuʻu ai ha ngaahi meʻasivi mālohi ki he ʻInitanetí.

ʻAi ke nofotaha hoʻo moʻuí ʻi he lotú, ako folofolá, ngāue tokoní, mo e ngaahi ʻekitivitī kehe ʻoku fakatupulakí. Naʻe akonaki ʻa e ʻEikí, “Tuku … hoʻomou ngaahi holi kovi kotoa pē” pea “tuku ke ngaohi ke fakaʻofoʻofa maʻu ai pē ʻe he angamaʻá ʻa hoʻo ngaahi fakakaukaú” (T&F 88:121; 121:45). Te ke lava ʻo ikunaʻi ʻa e maʻunimā ko ʻení, ʻaki haʻo fakatomala fakamātoato mo e tokoni ʻa e Fakamoʻuí mo ʻEne kau tamaioʻeiki kuo filí.

Lau e Folofolá

Lotu ke maʻu ha mālohi. Naʻe lotu ʻa ʻĪnosi ʻi ha ʻaho kakato ʻe taha, ʻo tautapa ki he ʻEikí ke fakamolemoleʻi ʻene ngaahi angahalá, pea ʻi heʻene tuí, naʻá ne ongoʻi ʻa e fakafiemālie lahi pea puli atu e ongoʻi halaiá. Lau e folofolá ke maʻu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, koeʻuhi ʻi hoʻo maʻu ʻEne takauá, ʻe ʻikai te ke fakakaukau pe fai e ngaahi meʻa taʻemaʻá. Lau e Ngaahi Saame 24:3–5 (fekauʻaki mo hono tauhi kita ke maʻá). Femoʻuekina maʻu pē: vaʻinga sipoti, ʻalu atu ʻo fiefia ʻi he ngaahi meʻa leleí, pea ʻoua naʻa tuku ke takiekina koe ʻe he niʻihi ʻokú ke pehē ko ho ngaahi kaungāmeʻá. ʻI he taimi ʻoku hoko ai e ngaahi ʻahiʻahí, fai e fili paú pea siʻaki kinautolu. Manatuʻi ʻoku ʻafioʻi ʻe he Tamai Hēvaní ʻa e meʻa kotoa pē ʻokú ke fakakaukauʻi mo faí.

ʻAna G., taʻu 17, Sulia, Venesuela

ʻOua Naʻá Ke Teitei Foʻi

Naʻe fakaʻauha ʻeku moʻuí ʻe he ponokalafí, ka kuó u fakangata e maʻunimā ko iá hili ha ngaahi faingataʻa lahi. ʻOku lōloa mo faingataʻa ʻa e hala ki he fakatomalá, ka ke lotu fakamātoato ʻi he ʻaho kotoa pē ke tokoni ʻa e ʻEikí lolotonga ʻa e ʻahiʻahi ko ʻení. ʻOua naʻá ke fakakaukau ʻoku ʻikai ke ke feʻunga ke fakatomala, he ko e Fakaleleí maʻá e tokotaha kotoa pē. Manatuʻi foki ʻoku feinga ʻa Sētane he taimi kotoa pē ke ʻahiʻahiʻi pea tukuhifo koe ki he faiangahalá. Ka ko e fili maʻu pē ia ʻaʻau, pe te ke tukulolo pe tukunoaʻi ʻa e ʻahiʻahí. ʻOua naʻá ke teitei loto foʻi ʻiate koe pe ko e ʻEikí, he ʻikai te Ne ʻoatu ha ʻahiʻahi te ke taʻe malava ke matuʻuaki (vakai, 1 Nīfai 3:7).

Ko ha finemui mei Vikatōlia, ʻAositelēlia

Talanoa ki Hoʻo Pīsopé

ʻAlu ʻo talanoa mo hoʻo pīsopé ʻi he vave tahá. ʻOku faingataʻa ke fakahoko e ʻuluaki sitepú, ka kuo pau ke ke talanoa ki ai ke fakatomala. He ʻikai te ne talanoa hua ʻaki pe fehiʻa ʻiate koe. ʻOkú ne tokanga kiate koe peá ne fie maʻu e lelei tahá maʻau. Ne mamahi ʻa Sīsū Kalaisi koeʻuhí ko hoʻo ngaahi angahalá pea ke ke lava ʻo ongoʻi tauʻatāina ange mei he ongoʻi halaiá mo e loto mamahi kuo fuoloa hoʻo ongoʻí (vakai, ʻAlamā 5:9). ʻOku ʻikai tōmui ke fai ha liliu. Te ke lava ʻo toe ongoʻi ʻa e fiefia moʻoní. Kole ki he ʻOtuá ke Ne ʻoatu ha lotolahi ke fakatomala.

Teila P., taʻu 18, Kalolaina Noate, USA

Hivaʻi ha Himi

ʻOku ʻikai mei he ʻOtuá ʻa e ponokalafí. ʻOku lōloa mo fakamamahi e hala ki he fakatomalá, ka ʻoku malava pē ke fakahoko! Kuo pau ke ke maʻu ʻa e loto holi ke liliú, ke vakai ki he mamafa ʻo e angahalá, kae mahulu hake aí ke fekumi ki he tokoni mei he Tamai Hēvaní. ʻOku ʻi ai haʻaku tā ʻo Sīsū Kalaisi ʻi he tafaʻaki ʻo ʻeku komipiutá, ke u fakaʻehiʻehi mei he tō ki he ʻahiʻahí. ʻOkú Ne ʻi ai maʻu pē ke Ne tokangaʻi au! ʻI he taimi ʻoku hoko mai ai e ngaahi ʻīmisi pe hiva fakaponokalafí ki hoku ʻatamaí, ʻoku ou hivaʻi ha himi pea tuai e kemo e mole atu ʻa e ngaahi meʻa kovi ko ʻení.

Natālia Q., taʻu 18, Sao Paulo, Palāsila

Lotú

ʻOku ʻikai malava ke fakamatalaʻi e mālohi ʻo e lotú; ʻokú ne ʻomi kiate kitautolu ʻa e mālohi ke matuʻuaki e faingataʻa pea hoko ʻo ikuna (vakai, T&F 10:5). Kapau te ke fekumi ki he Tamai Hēvaní ʻi he lotu, te Ne ʻoatu kiate koe ʻa e mālohi ke fakatauʻatāinaʻi koe mei he ʻahiʻahí. ʻI hoʻo lau fakaʻaho ʻa e folofolá, ʻe fakamālohia koe ʻo toe lahi ange. Kapau te ke falala ki he ʻEikí kae ʻikai ki ho mālohi ʻoʻoú, te Ne fakatauʻātainaʻi koe mei he ngaahi sēini ʻokú ne haʻi koé. ʻOku malava ke fakamoʻui koé tuʻunga ʻi he Fakaleleí.

Siani G., taʻu 18, Liviela, ʻUlukuai

Vetehiá

Naʻá ku maʻu ʻa e palopalemá ni. ʻOkú ne kei māʻunga nofo ʻiate au. Ko hono ʻuluakí, taʻofi hoʻo sio ʻi he ponokalafí. ʻAlu ki he Tamai Hēvaní. Naʻá ku ongoʻi ʻEne fakamolemoleʻi aú ʻi he taimi ne u fakakaukau ai he ʻikai lava ke fakamolemoleʻi aú. Peá u pehē ʻoku ou sai pē. Naʻe ʻikai te u fie maʻu ke ʻilo ki ai ha taha; naʻá ku ongoʻi mā ʻaupito. Ka ko ha meʻa ʻoku fie maʻu ke ke tala ki hoʻo pīsopé. Naʻá ku feinga ke ʻoua naʻá ku fai ia. Ka naʻá ku toutou ongoʻi ʻa e ngaahi leá, “Kapau ʻoku ʻi ai haʻo palopalema ʻi he ponokalafí, ʻalu ki hoʻo pīsopé.” ʻI hono ʻinitaviu au ʻi ha ʻaho ʻe taha ki heʻeku lekomeni temipalé, naʻá ku fakamatalaʻi e meʻa kotoa pē. Hili iá, naʻá ku ongoʻi fiemālie. Ne fakatauʻatāinaʻi au. Naʻe mahuʻi atu ha kavenga. Hili iá, naʻá ku talaange ki heʻeku ongo mātuʻá. Naʻá na loto mamahi, ka naʻá na tali pē ia. ʻOua naʻá ke ilifia ke fakahā ia.

Ko ha finemui mei Tenesī, USA

Talaange ki ha Taha

Naʻá ku fefaʻuhi mo e ponokalafí ʻi ha vahaʻa taimi lōloa. Naʻe faifai peá u ʻatā mei ai koeʻuhí ko e poupou ʻa ʻeku ongomātuʻá mo e tokoni ʻa e pīsopé. ʻOku hoko ʻa e fakasiʻisiʻi hono ngāue ʻaki e ʻInitanetí pe ko hano taʻemaʻu e sākalamēnití ʻi ha ngaahi uike siʻí ko ha tautea siʻisiʻi ia ka te maʻu ai ha fiefia ʻi heʻete hoko ʻo maʻá. ʻE lava foki ke tokoni mo e kau fai faleʻi fakapalofesinalé pea ʻe ʻikai te nau fakamaauʻi koe. ʻOku nau hoko foki ko e meʻangāue kuo ʻomi ʻe he ʻEikí.

Ko ha talavou mei Kalefōnia, USA