2012
Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú: Ko ha Fakamaʻunga maʻá e ʻAhó ni
ʻAokosi 2012


Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú Ko ha Fakamaʻunga maʻá e ʻAhó ni

ʻĪmisi
David L. Beck
ʻĪmisi
Elaine S. Dalton

Naʻe tohi ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻo pehē ʻe hanga ʻe he ngaahi tuʻunga moʻui ʻi he kiʻi tohi Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú ʻo “tokoniʻi koe ʻi he ngaahi fili mahuʻinga ʻokú ke fai ʻi he taimi ní mo ia te ke fai ʻi he kahaʻú.”1 ʻI hono tuku mai ʻo ha paaki foʻou ʻo e kiʻi tohi ko ʻení, ne maʻu ai ʻe he ngaahi makasini ʻa e Siasí ha faingamālie mo e palesiteni lahi ʻo e Kau Finemuí ko ʻIleini S. Tolotoni pea mo e palesiteni lahi ʻo e Kau Talavoú ko Tēvita L. Peki, ke nau talanoa ʻo kau ki he kiʻi tohi kuo fakafoʻoú.

ʻĪmisi
Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú: Ko ha Fakamaʻunga maʻá e ʻAhó ni

Ko e hā ʻoku tuku mai ai he taimí ni ha paaki foʻou ʻo e Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú?

Misa Peki: Kuo teʻeki liliu e ngaahi tuʻunga moʻui ʻa e ʻEikí, ka kuo fakautuutu mo mālohi ange hono ʻohofi ʻe he filí ʻa e ngaahi tuʻunga moʻui ko iá. Kuo fakafoʻou e kiʻi tohi Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú ke tokoni ki he toʻu tupú ke nau matuʻuaki e ngaahi ʻohofi ko ʻení.

Sisitā Tolotoni: ʻOku hokohoko atu e lea e kau palōfitá ʻi ha ngaahi lea mahino ʻaupito ki he toʻu tupú, pea ʻoku mau fie maʻu ke maʻu leva ʻenau ngaahi lea lolotongá. ʻOku fie maʻu ke fokotuʻu maʻu e toʻu tupú ke nau muimui ki he palōfitá, ko ia ai kuo fakakau e ngaahi akonaki fakamuimuitahá he kiʻi tohi ko ʻení.

Misa Peki: Hangē ko ia ne fakamanatu mai ʻe Palesiteni Tōmasi S. Monisoni kiate kitautolú, ʻoku tupu hake ‘a e toʻu tupu ʻo e ʻaho ní ʻi ha taimi ʻoku fakaʻau ke toe lahi ange e vanu ʻi he vahaʻa ʻo e ngaahi tuʻunga moʻui ʻa e ʻEikí pea mo e ngaahi tuʻunga moʻui ʻa māmaní.2 ʻOku fakaʻau ke mālohi ange ʻa e ngaahi ʻahiʻahí, pea ʻoku fakaʻau ke tali fakasōsiale ange ‘a e faiangahalá. Ko e faleʻi fakalaumālie ʻi he kiʻi tohi foʻou ko ʻení, ko hano fakahaaʻi ia ʻo e ʻofa ʻa e Tamai Hēvaní ki he toʻu tupú. ʻOkú Ne fie maʻu ke fiefia ʻa e tokotaha kei talavou kotoa ʻi he ngaahi tāpuaki ʻo hono moʻui ʻaki ʻo e ongoongoleleí pea kuo ʻoange e ngaahi tuʻunga moʻuí ke tokoni kiate kinautolu. ʻOku ʻi ai Haʻane ngāue mahuʻinga ke nau fai he taimí ni. ʻOku tokoni e ngaahi tuʻunga moʻui ʻi he Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú ke fakafeʻungaʻi kinautolu ke nau lava ʻo fai ʻEne ngāué.

Ko e hā e meʻa fakamuimuitaha ʻi he paaki ko ʻení?

Sisitā Tolotoni: Kuo tānaki atu ki ai ʻa e “Ngāué mo e Fakafalala pē Kiate Kitá.” ʻOku tokolahi ʻa e toʻu tupu ʻoku nau fakamoleki honau taimí ʻi he ngaahi tekinolosia foʻoú—netiueka fakasōsialé, fekumi ʻi he ʻInitanetí, vaʻinga keimi vitioó—ʻo ʻikai ai ke nau ako moʻoni ki he founga ʻo e ngāué. ʻOku ʻi ai e hohaʻa ʻi he taimi ʻoku ʻalu ai ha taha kei talavou ʻo ngāue fakafaifekaú, ʻoku ʻikai ke ne mateuteu ʻi he taimi ʻe niʻihi ki he ngāue faingataʻa lahi fakatuʻasino mo fakalaumālie ko iá. ʻOku fenāpasi lelei ʻeni mo ha toe konga foʻou ʻe taha: “Moʻui Lelei Fakatuʻasino mo Fakaelotó.” ʻOku fie maʻu ke ke moʻui lelei fakaesino pea tokangaʻi ho sinó, pea ʻoku fie maʻu foki ke ke fakakaukau lelei ki hoʻo moʻui lelei fakaelotó.

Misa Peki: Kuo tānaki atu foki mo ha fakamamafa ki he muimui ki he Laumālié mo e moʻui taau mo feʻunga ke ʻalu ki he temipalé.

ʻE lava fēfē ʻe he toʻu tupú ʻo ngaohi ʻa e Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú ke hoko ko ha konga ʻo ʻenau moʻuí?

Sisitā Tolotoni: ʻOku ou fakaʻamu ke nau kumi e ngaahi tāpuaki ʻoku hā ʻi he kiʻi tohí pea fakakaukau ki he founga ʻe lava ʻe he ngaahi tāpuaki ko ʻení ʻo tataki kinautolu ki heʻenau ngaahi taumuʻá. ʻOku ou tui moʻoni ko e toʻu tangata ʻeni te nau teuteuʻi ʻa e māmaní ki he Hāʻele ʻAnga Ua Mai ʻa e Fakamoʻuí. ʻOku ou tapou ki he toʻu tupú ke nau manatuʻi te nau lototoʻa ke tuʻu ʻi Hono ʻaó ʻi he taimi te Ne toe hāʻele mai aí.

Misa Peki: ʻOku ʻomi foki ʻe he ongo kiʻi tohi Ko Hono Fakahoko Hoku Fatongia ki he ʻOtuá mo e Fakalakalaka Fakatāutaha ʻa e Kau Finemuí ha ngaahi fakakaukau lelei lahi. Hangē ko ʻení, ʻi he konga ʻo e “Moʻui Tāú” ʻo e Fatongia ki he ʻOtuá, ʻoku fakaafeʻi ai e kau talavoú ke nau ako e ngaahi tuʻunga moʻui ʻi he Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú, faʻu ha palani ke moʻui ʻaki kinautolu, pea vahevahe leva ʻenau ngaahi aʻusiá mo e niʻihi kehé. ʻI heʻenau fai ʻení, ʻoku ʻikai ngata pē ʻi hono fakamālohia ʻenau ngaahi fakamoʻoní, ka ʻoku nau toe fakamālohia foki ai mo e niʻihi kehé.

Sisitā Tolotoni: Ko ha toe ngāue lelei ʻe taha ke fai ʻe he toʻu tupú ko hono lau e kiʻi tohi Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú pea siakaleʻi ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku kau ki he Laumālié. ʻE lava ʻe hono moʻui ʻaki e ngaahi tuʻunga moʻui ko ʻení ʻo fakafaingamālieʻi kinautolu ke maʻu e takaua ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. Pea te nau fie maʻu e takaua ko iá ʻi ha taimi ʻoku fakahoko ai ʻe he toʻu tupú ha ngaahi fili mahuʻinga ʻi heʻenau moʻuí.

Misa Peki: ʻOku ou vakai foki ki he kiʻi tohí ko ha maʻuʻanga tokoni lelei ia ki hono vahevahe ʻo e ongoongoleleí; ʻe lava ke tau ngāueʻaki ia ke tokoniʻi hotau ngaahi kaungāmeʻá ke mahino kiate kinautolu ʻa e ʻuhinga ʻoku tau moʻui pehē aí. ʻE toe lava foki ʻe he toʻu tupú ʻo ngāue ʻaki ia ke teuteuʻi e lēsoni efiafi fakafāmili ʻi ʻapí, ngaahi lea ʻi he houalotu sākalamēnití, pe ngaahi lēsoni maʻá e ngaahi kalasi ʻi he Siasí—pe ko hano kumi e tali ki he ngaahi fehuʻi fekauʻaki mo e ngaahi tuʻunga moʻui ʻa e ʻEikí. ʻI hono fai ʻe he toʻu tupú e ngaahi meʻá ni ʻe toe fakatōkakano ange ai ki honau lotó e ngaahi tokāteline mo e tefitoʻi moʻoni ʻi he Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú pea ʻe hoko foki ia ko ha konga ʻo ʻenau moʻuí.

Ko e hā ha meʻa te ke talaange kiate kinautolu ʻoku nau pehē ʻoku faingataʻa ke tauhi ʻa e ngaahi tuʻunga moʻui ko ʻení ʻi he māmaní he ʻaho ní?

Sisitā Tolotoni: Te u pehē, “ʻOkú ke moʻoni; ʻoku faingataʻa.” Ka te u fakamanatu ange kiate kinautolu ʻoku faingataʻa ange ʻo kapau heʻikai ke nau tauhi ʻa e ngaahi tuʻunga moʻui ko iá. ʻOku hanga ʻe he faiangahalá ʻo fakafaingataʻaʻiaʻi pea tataki koe ke ke fehangahangai mo e ngaahi meʻa ʻoku ʻikai te ke loto ki ai. Te u pehē ko e kī ki he fiefiá ko hono moʻui ʻaki e ngaahi tuʻunga moʻui ʻi he Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú, pea ʻoku fie maʻu ʻe he tokotaha kotoa pē ke ne fiefia.

Misa Peki: He ʻikai ha meʻa ʻi he māmani ko ʻení te ne lava ʻo fakatataua e ivi takiekina fakafiemālie ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, mo e ongoʻi fiemālie ʻi hono ʻiloʻi ʻoku hoifua mai ʻa e Tamai Hēvaní kiate koe, pe ko e mālohi ʻo e ngaahi fuakava ʻo e temipalé. Ko e ngaahi tāpuaki ʻeni naʻe talaʻofa kiate kinautolu ʻoku talangofua ki he ngaahi tuʻunga moʻui ʻa e ʻEikí.

Sisitā Tolotoni: ʻOku lahi e kau finemui ʻoku nau pehē, “Naʻá ku fai ha meʻa ʻoku kovi, ko ia ai he ʻikai ke u toe lava ʻo ʻalu ki he lotú.” Pea nau kamata ke fai ha ngaahi ʻulungaanga ʻoku kovi ange. Ka te u pehē, “Te ke lava ʻo fakatomala. Te ke lava ʻo liliu, pea ko e taimí ʻeni. Ko e ʻahó ʻeni. Ko ho taimí ʻeni.”

Ko e hā e faleʻi te ke fai ki he toʻu tupu ʻoku ʻikai ke nau maʻu ha poupou lelei mei ʻapi ki hono moʻui ʻaki ʻo e ngaahi tuʻunga moʻui ko ʻení?

Misa Peki: ʻOku ou tui ʻoku tuku kitautolu ʻe he ʻEikí ʻi he ngaahi feituʻu te tau lava ʻo fakahoko ai e lelei lahi tahá ʻaki e ngaahi meʻafoaki fakalaumālie kuó Ne foaki kiate kitautolú. Kapau ʻoku ʻikai ke poupou atu ho fāmilí ʻi hoʻo tukupā ke moʻui ʻaki ʻa e ngaahi tuʻunga moʻui ʻa e ʻEikí, ʻoua te ke foʻi. Hoko atu hoʻo moʻuí ʻi he founga ʻokú ke ʻiloʻi ʻoku totonu ke ke faí, koeʻuhí he ʻoku ʻikai te ke ʻiloʻi e tokotaha ʻi ho fāmilí ʻokú ne siofi koé, ʻo ne maʻu ha mālohi mei hoʻo sipingá.

Sisitā Tolotoni: Manatuʻi maʻu pē foki ko hai koe. Naʻe fakatatali koe ke ke ʻi he māmaní he taimí ni koeʻuhí ko hoʻo fakamoʻoni mālohi ki he Fakamoʻuí. Naʻá ke fakamoʻoniʻi ia ʻi he maama fakalaumālié. Hangē ko e fakamatala ʻa Misa Pekí, ʻe lava ke tāpuekina ho fāmilí ʻi hoʻo moʻui ʻaki e ngaahi tuʻunga moʻuí. ʻOua naʻá ke loto lelei ke fai ha meʻa ʻe siʻi ange ʻi hoʻo tukupaá. ʻOua naʻá ke tukulolo. Te tau lava ʻo hoko ko ha maama ʻi heʻetau moʻui ʻaki e ngaahi tuʻunga moʻui ko ʻení. ʻE lava ke tau fakahaaʻi atu ʻa e maama ʻo e Fakamoʻuí.

Ko e hā ʻa e ngaahi tāpuaki ʻe maʻu ʻe he toʻu tupú ʻi heʻenau moʻui ʻaki ʻa e ngaahi tuʻunga moʻuí?

Misa Peki: Kuo talaʻofa mai ʻe he ʻEikí ha ngaahi tāpuaki fakaofo maʻanautolu ʻoku fai pau ki he ngaahi tuʻunga moʻui kuó Ne fokotuʻú. ʻOku ʻi ai e niʻihi ʻe hoko vave mai: ko e takaua ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, nonga ʻo e konisēnisí, mo e tupulaki ʻa e tuí mo e loto falalá. ʻOku tupulaki ʻetau malava ke talangofuá ʻi he taimi kotoa pē ʻoku tau talangofua ai ki ha fekaú.

Sisitā Tolotoni: ʻOku pehē ʻe he māmaní, “ʻAhiʻahiʻi ʻa e meʻa kotoa pē. Koeʻuhí ʻokú ke kei siʻi he taimí ni, te ke lava ʻo ʻahiʻahiʻi ia.” Ko e meʻa ʻoku hoko ʻi he taimi ʻokú ke muimui ai ki he pōpoaki ko iá ʻoku hangē ia ha fōnelí, ʻo fālahi ki ʻolunga fāsiʻi ki lalo. ʻOku fakangatangata hoʻo tauʻatāiná ʻe he ngaahi fili ko iá. ʻOku lava ʻe hono ʻahiʻahiʻí ʻo tākiekina ki he maʻunimaá. ʻE lava ke takiekina koe ʻe he momeniti ʻo e fiefiá ki ha feitama tuʻutāmaki pe ko ha liliu ʻi ha palani ki hoʻo moʻuí. Ka ʻo kapau te ke ʻa ʻeva ʻi ha hala ʻoku paú—pea fakahanga ʻa e fōnelí ki lalo—pea talangofua ki he ngaahi tuʻunga moʻui ʻa e ʻEikí, ʻe fakaʻatā ʻa e māmaní kiate koe pea toe lahi ange e ngaahi faingamālié ʻi hoʻo tauhi ʻa e ngaahi fekaú. Te ke maʻu ʻa e tauʻatāina ke maʻu e faʻahinga moʻui te ne ngaohi koe ke ke fiefia ʻo ʻikai haʻisia ki hoʻo ngaahi fehalākí.

Misa Peki: ʻOku fie maʻu ʻe he māmaní ha kakai kei talavou ʻoku mahino kiate kinautolu ʻa e mahuʻinga ʻo e ngaahi tāpuaki ko ʻení mo e founga ke fakafeʻungaʻi ai kinautolu ke maʻu iá. ʻOku tokolahi ha niʻihi homou kaungāmeʻá mo e toʻumeʻá ʻoku fekumi ki ha ngaahi founga kehekehe ʻa māmaní, ʻoku nau fie maʻu e ngaahi tefitoʻi moʻoni totonu ke langa hake ai ʻenau moʻuí. Ko e meʻa pē ʻoku nau fie maʻú ko hoʻo faʻifaʻitakiʻangá mo e fakamoʻoní.

Te ke fie vahevahe ha toe meʻa makehe mo e toʻu tupú?

Sisitā Tolotoni: Ko e pōpoaki te u ʻoange ki he toʻu tupú ʻoku ʻikai ko ha meʻa ʻoku kovi ʻa e fakatomalá; ko ha tāpuaki ia. Naʻe ʻomai ʻe he Fakamoʻuí kiate kitautolu ʻa e malava ko ia ke tau fakatomalá. ʻOua ʻe tatali. Te tau lava ʻo liliu, pea ʻe tokoni ia ke tau lava ʻo moʻui ʻaki ʻa e ngaahi tuʻunga moʻuí. ʻE lava ʻe ha talavou pe finemui angamaʻa ʻe taha ʻoku tākiekina ʻe he Laumālié ʻo liliu ʻa e māmaní. Te ke lava ʻo hoko ko e tokotaha ko iá.

Misa Peki: ʻOku mau ʻofa ʻiate kimoutolu, pea ʻoku mau fiefia ʻi hoʻomou leleí. ʻOku fakafiefia mo fakalaumālie kiate kimautou ʻemau mātā hoʻomou faivelengá. Kapau te ke ongoʻi tuenoa, manatuʻi ʻoku ʻi ai ha toʻu tupu ʻe lauafe hangē pē ko kimoutolú ʻi he tapa kotoa ʻo e māmaní ʻoku nau tukupā ke tauhi e ngaahi tuʻunga moʻui ʻa e ʻEikí. Manatuʻi foki ʻe lava ke hoko ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ko ho takaua maʻu pē. Moʻui taau ke nofo ʻi Hono ʻaó, muimui ʻi Heʻene ngaahi ueʻi fakalaumālié, pea fakangofua Ia ke Ne fakafiemālieʻi koe ʻi he taimi te ke fie maʻu aí. ʻOku ʻofa ʻa e Tamai Hēvaní ʻiate koe mo Ne falala atu kiate koe. ʻOku ʻi ai ha ngaahi meʻa lahi kuó Ne tokonaki maʻau.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú, (2011), ii.

  2. Palesiteni Thomas S. Monson, “Pole ke Tuʻu Toko Taha,” Liahona, Nōv. 2011, 61–62.

Toʻohema, ʻi ʻolungá: tā fakatātaaʻi ʻe Robert Casey; toʻomataʻu: ʻĪmisi ʻo Kalaisí, fai ʻe Heinrich Hofmann, ʻi he angalelei ʻa e C. Harrison Conroy Co.

Faitaaʻi ʻo e ngaahi halá © Plainpicture/Hasengold