2012
Ngaahi Fakatamaki Fakanatulá: ʻOku ʻIkai Fie Maʻu ke Tau Ilifia
ʻAokosi 2012


Hotau Ngaahi ʻApí, Hotau Ngaahi Fāmilí

Ngaahi Fakatamaki Fakanatulá

ʻOku ʻIkai Fie Maʻu ke Tau Ilifia

ʻĪmisi
ʻEletā Stanley G. Ellis

ʻI heʻetau fekumi ki he fakahinohino ʻa e Tamai Hēvaní, ʻe tokoniʻi kitautolu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ke tau mateuteu, kātaki, mo fakaakeake mei he ngaahi fakatamaki fakaenatulá.

ʻE fakaʻilongaʻi ʻaki e ngaahi ʻaho fakaʻosí ʻa e ngaahi faingataʻa lahi pea mo fakautuutu ʻa e koví ʻi māmani. Kuo ʻomi ʻe he ʻEikí mo ʻEne kau palōfitá ha ngaahi faleʻi kiate kitautolu ki hono fakafepakiʻi ʻo e ngaahi fakamanamana ko ʻení ʻaki ʻetau moʻui angatonu mo fakaʻehiʻehi mei he ngaahi fakatauele fakalaumālié mo e koví. Ko e ngaahi fakatamaki—hangē ko e ʻahiohió, mofuiké, mo e peau kulá—ʻoku hangē ʻoku nau hoko noa pē ʻo fakaʻauha ʻa e faitotonú mo e taʻefaitotonú fakatouʻosi. ʻOku ilifia hotau tokolahi ʻi he ngaahi fakatamaki ko ʻení. Ka kuó u ako ʻoku ʻikai fie maʻu ke tau ilifia ʻi he ngaahi fakatamakí. ʻI he taimi ʻoku fakatefito ai ʻetau moʻuí ʻi he ongoongoleleí pea tau mateuteú, te tau ikunaʻi ha faʻahinga ʻahiʻahi pē.

Kimuʻa ʻi he Matangí: Fakamuʻomuʻa ʻe he Fāmilí ʻa e Mateuteú

Naʻá ku hoko ko ha Fitungofulu Faka-ʻĒlia ʻi he ʻĒlia Faka-Tongahihifo ʻo ʻAmelika Noaté ʻi Sepitema ʻo e 2005, ʻa ia naʻe kau ai e ngaahi konga ʻo e ʻIunaiteti Siteití hangē ko Hiusitoni ʻi Tekisisí. Ne mau ʻiloʻi ne huʻu fakahangatonu mai kiate kimautolu ʻa e Matangi ko Litá—ʻa ia ko e saikolone mālohi taha ia kuo hā he hisitōlia e Kūlifa ʻo Mekisikoú. Naʻe kole mai ke u tokangaʻi e tokoni ʻa e Siasí ʻi he ʻēliá ki he meʻa fakatuʻupakeé. Ne mau fetelefoniʻaki fakaʻaho mo e kau taki lakanga fakataulaʻeikí, kau palesiteni fakasiteikí, kau palesiteni fakamisioná, kau fakafofonga uelofea ʻa e Siasí mo e tokoni ʻofa fakaetangatá, mo e kau taki ki hono tali ʻo e meʻa fakatuʻupakeé. Naʻa mau talanoa ki ha ngaahi meʻa kehekehe—pe ʻoku maau nai e fale tauhiʻanga koloa ʻa e pīsopé, feituʻu ke fetukutuku ki ai e kakaí, pea mo e founga lelei taha ki hono fakafehokotaki e ngaahi ngāue fakaakeake hili ʻa e matangí. Naʻe hoko ia ko ha ngāue ne fakafehokotaki lelei ʻe he Siasí mo ha aʻusia fakalaumālie fakaʻofoʻofa.

Naʻe ongoʻi ʻe ha taha e kau palesiteni fakasiteiki ʻi he ʻēliá ke fakalotolahiʻi e kau mēmipa ʻi he siteikí ke nau mateuteu ʻi ha māhina ʻe valu pe hiva nai kimuʻa pea tō mai e matangí. Naʻá ne pehē ne ʻikai ke ne tala ko ha palōfita ia ka naʻe mahino e ngaahi ueʻi mei he Laumālié. Naʻe muimui e kau mēmipa ʻi he siteikí ki he ngaahi tefitoʻi founga mateuteu naʻe fokotuʻu ʻe he Siasí. ʻI he taimi ne tō mai ai e afaá, naʻe ʻikai ke mole ha moʻui ʻa ha mēmipa ʻi he siteikí. Makehe mei aí, naʻe ʻi ha tūkunga lelei ange e kāingalotú koeʻuhí naʻa nau ʻosi tānaki fakataha e ngaahi nāunau ne fie maʻú pea ʻi ai mo haʻanau palani. Naʻa nau tokanga ki he fakatokanga ko ia mei he Laumālié.

Naʻe hoko ha meʻa tatau kiate au mo hoku fāmilí. Ne mau ongoʻi ke teuteu ʻemau mīsini tufaki ʻuhilá (generator) ʻi ha māhina nai ʻe tolu kimuʻa pea tō mai e matangí. ʻOku tokolahi e kakai ʻi he feituʻú ni ʻoku ʻi ai ʻenau fanga kiʻi mīsini tufaki ʻuhila (generator) koeʻuhí ka tō mai e matangí pea mate e ʻuhilá, ʻe kei ngāue pē ʻenau ʻuhilá ke tolonga e meʻatokoni ʻi he ʻaisí. ʻI he taimi ne mau ʻave ai ʻemau mīsini tufaki ʻuhilá ke vakaiʻí, ne ʻilo ai ʻoku maumau. Naʻá ma lava ʻo ʻave ia ʻo ngaahi ke sai kimuʻa pea tō mai e matangí. Naʻe iku ngāue ʻaki ʻe homau fāmilí, kāingalotu ʻo e uōtí, mo e kaungāʻapí kotoa ʻemau mīsini tufaki ʻuhilá (generator) hili e matangí. Naʻe hoko ia ko ha tāpuaki lahi.

ʻOku ʻaonga ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻeni ʻo e mateuteú ki he niʻihi fakafoʻituituí mo e fāmilí foki. Ngaahi mātuʻa, te mou lava ʻo maʻu ha tākiekina mālohi ʻi homou fāmilí ʻaki hono fakakau hoʻomou fānaú ʻi he teuteú pea mo e ngaahi lotu fakafāmilí ke maʻu ʻa e fakahinohino ʻa e ʻEikí. ʻI hono fakalea ʻe tahá, ʻi he taimi ʻoku fakakaukau ai ho fāmilí ki he mateuteú, ʻoku totonu ke hoko e fehuʻí, ko e hā e meʻa ʻoku totonu ke tau faí? ko ha konga mahuʻinga ʻo hoʻomou lotu fakafāmilí. Te mou lava foki ʻo talanoaʻi e ngaahi taumuʻa ko ʻení mo vahevahe e ngaahi fakakaukaú ʻi he efiafi fakafāmili ʻi ʻapí. Pea fakahoko leva e ngaahi palani ko iá.

Ko ia ai, ko e meʻa lelei taha ʻe lava ke fai ʻe he mātuʻá ko hono moʻui ʻaki e ngaahi akonaki ko ʻení. Naʻe ʻi ai ha tokotaha naʻá ne pehē ʻoku “maʻu mai” kae ʻikai “akoʻi” e ngaahi tefitoʻi ʻulungaanga mahuʻingá. ʻOku moʻoni ia. ʻI he vakai e fānaú ki he fekumi mo muimui ʻenau mātuʻá ki he fakahinohino e Laumālié, te nau ako leva ki he founga ngāue ʻo e maʻu fakahaá.

Lolotonga ʻa e Matangí: Muimui ki he Fakahā ʻokú ke Maʻu ki Ho Fāmilí

ʻI he tō mai e matangí, ne mau fehuʻia pe ʻoku totonu nai ke fetukutuku e kakaí mei he feituʻu ko iá. Ne fakahinohinoʻi au ʻe he Laumālié ke ʻoua naʻá ku fai ha tuʻutuʻuni fakalūkufua ki he feituʻu ko iá, ka ke u kole ki he taki fakasiteiki taki taha, kau pīsopeliki taki taha, pea mo e fāmili taki taha ke nau lotua e tuʻunga ʻoku nau ʻi aí pea maʻu haʻanau ngaahi ueʻi fakalaumālie ki he meʻa ʻoku totonu ke nau faí. Naʻe hā mahino mai ʻa e ʻiloʻi pē ʻe he Laumālié ʻa e meʻa lelei taha ki he fāmili fakafoʻituitui taki taha ʻi he ngaahi meʻa kehekehe ne hokó.

Hangē ko ʻení, naʻe faleʻi ha kāingalotu ʻe he kau takimuʻa ʻi ha siteiki ʻe taha ne nau nofo tonu pē ʻi he halanga afaá ke nau fetukutuku. Naʻe fetukutuku ʻa e palesiteni fakasiteikí mo hono uaifí ki he ʻapi ʻo hono tuofefiné. Hili iá, naʻe afe e matangí ʻo toe huʻu fakahangatonu atu kiate kinautolu. Naʻa nau fetukutuku atu pē ki he uhouhonga e matangí!

Mahalo pē te ke fehuʻi hifo, “Ko e hā nai e faʻahinga ueʻi fakalaumālie ko iá?” Ka ke fakakaukau angē ki he meʻa naʻe hokó. Naʻe ʻiloʻi ʻe he palesiteni fakasiteiki ko ʻení mo hono uaifí ʻa e founga ʻo hono teuteuʻi ha ʻapi ki ha afaá, ka naʻe ʻikai ʻiloʻi ia ʻe hono tuofefiné. Naʻá na malava ke tokoniʻi hona kāingá ke teuteu ki he matangí, pea ʻi he taimi naʻe tō aí, naʻe siʻisiʻi pē ʻa e maumaú ʻo fakatatau ki he meʻa ne mei hokó. Naʻe fakahinohinoʻi kinautolu ʻe he ʻEikí ki he meʻa lelei taha te nau ala lava ʻo faí.

Naʻa mau ongoʻi ʻi he tuʻunga homau fāmilí, ʻoku ʻikai totonu ke mau fetukutuku. Ko ia ai naʻa mau nofo pē. Naʻe ʻikai ngata pē ʻemau malu mei he matangí, ka naʻa mau malava foki ke tokoniʻi e kakai kehe ʻi he feituʻu ko iá. Naʻe ʻi ai e niʻihi ʻo ʻema fānau ʻosi malí ne nau ongoʻi ke fai ha fetukutuku, pea naʻa nau mavahe. Naʻe tāpuekina e fāmili, uooti, mo e siteiki taki taha ʻi heʻenau fakaongoongo ki he Laumālié.

Hili ʻa e Matangí: Tuku ki he Ongoongoleleí ke ne Toʻo e Koná

ʻI he taimi ʻe niʻihi ʻoku faingataʻaʻia ʻa e kakai leleí ʻi he ngaahi fakatamakí. ʻOku ʻikai toʻo ʻe he ʻEikí ʻa e faingataʻaʻiá—he ko e konga pē ia ʻo e palaní. Hangē ko ʻení, naʻe fakaʻauha kimuí ni mai ʻe ha ʻahiohio ha siteiki senitā ʻi he feituʻu lotoloto ʻo e ʻIunaiteti Siteití. Naʻe toe fakaʻauha foki ʻe he ʻahiohió ʻa e ʻapi ʻo e palesiteni fakasiteikí. Naʻe mole kotoa e koloa fakaemāmani ʻa e fāmilí. Kae kehe, ko e ngaahi koloa fakamāmani pē ia. Ne fakamamahi e molé, ka naʻe ʻikai ko ha maumau taʻengata ia. ʻI he taimi ʻe niʻihi ko e meʻa ko ia ʻoku tau pehē ʻoku mahuʻingá ʻoku ʻikai mahuʻinga moʻoni ia. ʻOku ʻikai faʻa faingofua ke tali lelei ʻa e ʻilo ko iá, ka ʻoku moʻoni ia, ʻoku ʻomi ʻe he mahino ko ʻení ha toe fakapapauʻi.

Ko e meʻa fakamamahi taha ʻe lava ke hoko ʻi he taha ʻo e ngaahi fakatamaki ko ʻení ko e mole ha moʻui ʻa ha taha. Ko ha meʻa fakamamahi ʻaupito ia. Ka ʻi heʻetau ʻiloʻi ʻa e moʻoní, ʻoku tau ʻilo ko e faʻahinga mole ko ʻení ko e konga pē ia e palani ʻa e Tamai Hēvaní. ʻOku tau ʻiloʻi ʻa e ʻuhinga totonu ʻo e moʻuí; ʻoku tau ʻiloʻi ʻa e ʻuhinga ʻoku tau ʻi heni aí mo e feituʻu ʻoku tau ʻalu ki aí. Koeʻuhi ko e mahino taʻengata ko ʻení, ʻe lava pē ke fakafiemālieʻi ʻa e mamahí. ʻOku toʻo atu e kona ʻo e maté ʻi he ʻilo ki he palani ʻo e fakamoʻuí (vakai, 1—Kolinitō 15:55).

Naʻe ʻikai ʻiloʻi ʻe Setaleki, Mēsake mo ʻApetenikō ʻo e kuonga muʻá, ʻa e meʻa ʻe hokó, ʻi he taimi naʻe lī ai kinautolu ki he afi vela kakahá koeʻuhí ko ʻenau fakafisi ke hū ki ha ʻotua loi. Naʻa nau pehē ki he tuʻí, “Ko homau ʻOtuá … te ne fakahaofi ʻa kimautolú. … Pea kapau ʻe ʻikai, ʻe ʻikai [pē] te mau tauhi ʻa ho ngaahi ʻotuá “ (Tāniela 3:17–18).

Naʻe tatau pē ia mo e kau paionia tokolahi ʻo e Siasi kuo toe fakafoki maí ʻa ia ne nau loto ke fononga ʻi he ngaahi feituʻu tokalelei ʻo ʻAmelika Noaté ʻi he kongaloto ʻo e 1800, neongo ʻe malava ke nau mate ai lolotonga e fonongá. ʻOku fakamatalaʻi ʻe he Tohi ʻa Molomoná hono tamateʻi ʻo e kakai leleí pea akonaki mai ai ʻoku nau “monūʻia, he kuo nau ʻalu atu ʻo nofo mo honau ʻOtuá” (ʻAlamā 24:22).

ʻI he meʻa taki taha ne hokó, naʻe fehangahangai e niʻihi fakafoʻituituí mo e maté ʻi he loto tui. Naʻe toʻo meiate kinautolu e kona ʻo e maté koeʻuhí ko e melino ʻoku ʻomi ʻe he ongoongoleleí. Neongo ʻoku fakamamahi ke mole ha ʻofaʻanga, pea neongo ʻetau fehiʻa ki he maté koeʻuhí ko e ngaahi meʻa lelei ʻo e moʻui ní, ka ko hono moʻoní kuo pau ke tau mate kotoa. ʻI hoʻo ʻiloʻi ʻa e palani ʻo e ongoongoleleí, ʻokú ke ʻiloʻi ai ʻoku ʻikai ko e maté ʻa e ngataʻanga ʻo e moʻuí. ʻE hokohoko atu pē hoʻo moʻuí, pea ʻe lava pē ke hoko atu ʻa e ngaahi feohi fakafāmilí hili hono tuku ki faʻitoka hotau sino fakamatelié. Ko hono fakakātoá, ʻoku ʻikai fakamamahi ʻo taʻengata ʻa e maté. Hangē ko e akonaki ʻa ʻEletā Lāsolo M. Nalesoni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá: “ʻOku tau moʻuí ka te tau mate pea ʻoku tau maté ke tau toe moʻui. ʻI he vakai mei he taʻengatá, ko e mate pē ʻoku taimi halá, ʻa e mate ko ia ʻa ha taha ʻoku ʻikai mateuteu ke feʻiloaki mo e ʻOtuá.”1 Ko e konga ʻo e melinó ʻe lava ke ʻomi kiate kitautolu ʻe he ongoongoleleí, ko hono maʻu ko ia ha mahino ki he taʻengatá.

ʻOku ʻafioʻi kitautolu ʻe he ʻEikí. ʻOku ʻofaʻi kitautolu ʻe he ʻEikí. Pea ʻoku finangalo ʻa e ʻEikí ke Ne tokoniʻi kitautolu. ʻE hoko mai e ngaahi fakatamakí, ka ʻoku ʻikai totonu ke tau ilifia ai. Kapau ʻoku tau loto ke fakahinohinoʻi kitautolu mo kolea ʻEne tatakí, ʻe tokoniʻi kitautolu ʻe he ʻEikí ke tau mateuteu, kātakiʻi mo fakaakeake mei ha faʻahinga fakatuʻutāmaki fakaenatula pē ʻo fakafou ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Russell M. Nelson, “Fehangahangai mo e Kahaʻú ʻi he Tui,” Liahona, Mē 2011, 34.

Peesi kimuʻá: Fekumi ʻa e kau ngāué ʻi he maumau ʻo ha fale nofoʻanga naʻe holo lolotonga ʻa e mofuike ʻi Sānuali ʻo e 2010 ʻi Haití.

Faitaaʻi ʻe Jeffrey–D. Allred ©–Deseret News

Fetukutuku e kakaí mei Hiusitoni, Tekisisi, ʻi he USA, kimuʻa pea tō mai ʻa e Matangi ko Litá.

Fekumi ha tokotaha ngāue tokoni mei he Nima Fietokoni ʻo e Mamongá ʻi he maumau ʻi Sopilini, Mīsulí, USA, hili ha ʻahiohio ʻi Mē 2011.

Faitā ʻa Carmen Borup