2011
Te Peropheta Iosepha Semita: Taata Iriti i te Buka a Moromona
Atopa 2011


Te Peropheta Iosepha Semita

Taata Iriti i te Buka a Moromona

E buka papa‘iraa mo‘a taa ê roa te Buka a Moromona. Na te mau peropheta i tahito ra i papa‘i i te reira, aita râ te reira i tae mai ia tatou nei mai te huru o te taeraa mai te Bibilia. Ua papa‘ihia te tuhaa rahi o te Bibilia i ni‘a i te mau otaro parau i roto i te Ao Tahito ra ei mau buka taa ê te tahi i te tahi, e na te mau papa‘i parau i papa‘i faahou i te reira e râ ê te tau te maoro. I te maha noa o te tenetere i muri mai ia Iesu Mesia i tahoêhia ai teie mau buka taa ê te tahi e te tahi, e a riro mai ai ei buka hoê ta tatou e parau nei i teie mahana e, te Bibilia Mo‘a.

Area te Buka a Moromona ra, e mea taa ê ïa, inaha, na te mau peropheta i tahito ra i papa‘i i te reira i roto i te Ao Apî i ni‘a i te mau papaa parau, e na te hoê peropheta—o Moromona (no reira mai te i‘oa)—i haapoto na mua i te reira i roto i te tenetere pae m.p.m. ei hoê parau tuatapapa i ni‘a i te mau api auro. Na ta’na tamaiti, o Moroni, i huna i te reira mau api auro i raro i te repo, e vai noa’tu ai i reira e tae roa’tu i te matahiti 1827, i reira o Moroni, i roto i to’na huru ti‘a faahou, i faaho‘i mai ai i te reira mau api i te tamaiti apî ra o Iosepha Semita.

Teie i muri nei te aamu no to Iosepha fariiraa, te iritiraa e te nene‘iraa i te parau tuatapapa tei parauhia i teie nei e, te Buka a Moromona: Te Tahi Faahou Ite no Iesu Mesia. Te Faaora Iho tei faaite papû e, e parau mau teie buka (a hi‘o PH&PF 17:6).

  1. I te matahiti 1820 te ora ra te hoê tamaiti 14 matahiti te paari, o Iosepha Semita, i Palmyra, New York. Noa’tu to’na apî, ua mana‘ona‘o oia i te parau no to’na huru i mua i te Atua e ua tupu te tapitapi i roto ia’na i mua i te mau tiaororaa a tera e tera Faaroo e imiraa ia faafariu i te taata na roto i te tahitohitoraa i te mau tiaororaa a te tahi atu mau faaroo. Na ta’na tuatapaparaa maite i te Bibilia i faaitoito ia Iosepha, e ua faaoti a‘era oia e imi i te paari na roto i te aniraa i te Atua, o te « horo‘a hua mai i te maitai i te taata atoa ra, ma te patoi ore » (Iakobo 1:5). Ua haere atura oia i roto i te uru raau tapiri mai i to’na fare no te pure.

  2. Tuturi a‘era Iosepha i raro e pure atura, e inaha, ua tae maira te hoê pou maramarama i ni‘a ia’na ra. Ite atura oia e piti na Taata i roto i te reira pou maramarama. Ua parau mai ra te Metua i te Ao ra na ô mai ra, « Ta’u Tamaiti Here teie. A Faaroo Ia’na ! » (Iosepha Semita—Aamu 1:17) Ua parau maira te Fatu ia Iosepha eiaha oia e amui atu i te hoê noa a‘e o te mau ekalesia no te mea aore te hoê o ratou i roto i te ti‘a, ua fafauhia mai râ ia’na e « E faaitehia mai [ia’na] te îraa o te Evanelia i te hoê taime ».1

  3. Ua ma‘iri e toru matahiti, e ua faaite tamau noa o Iosepha Semita i taua iteraa no’na ra ia vetahi ê, e ua hamani-ino-hia oia no te reira. Te parau ra oia e: « Noa’tu te riri e te hamani-ino-raa i ni‘a ia’u no to’u parauraa e, ua ite au i te hoê orama, e parau mau ïa; e… ua arata‘ihia vau ia parau i roto i to’u aau e: No te aha te taata e hamani ino ai ia’u i te faaiteraa i te parau mau ? Ua ite mau vau i te orama; e o vai ho‘i au e ti‘a ai ia’u ia pato‘i i te Atua, e aore ra, eaha ho‘i to te ao nei i mana‘o ai e, e huna vau i ta’u i ite mata ? Inaha, ua ite mau vau i te hoê orama; ua ite au i te reira, e ua ite au e, ua ite te Atua i te reira, eita hoi ta’u e nehenehe e huna i te reira » (Iosepha Semita—Aamu 1:25).

  4. I te 21 no setepa 1823, te pure ra Iosepha, î a‘era to’na piha iti i te maramarama, e ua fâ maira te hoê melahi, o Moroni. Ua parau mai ra o Moroni ia Iosepha no ni‘a i te tahi mau papa‘iraa na te tahi mau peropheta i tahito ra. Ua hunahia te reira parau tuatapapa na’na‘ohia i ni‘a i te mau api auro i roto i te hoê aivi tapiri mai. Ua faaitehia maira ia Iosepha e, na’na e iriti i te reira parau tuatapapa.

  5. I te hopea ra, i te 22 no setepa 1827, ua horo‘ahia maira ia Iosepha te mau api parau, mai roto mai i te hoê afata ofa‘i tei hunahia i raro a‘e i te hoê ofa‘i rahi i ni‘a i te hoê aivi fatata i Palmyra, New York.

  6. Mai tei matarohia i roto i te mau vahi faaapuraa i taua anotau ra, e mea iti roa te ite haapiiraa o Iosepha Semita. No te tauturu ia’na i roto i te iritiraa, ua horo‘a mai te Atua ia’na i te hoê mauhaa iriti parau tahito tei parauhia te Urima e te Tumima. Ua haamaitai-atoa-hia oia na roto i te tauturu a te mau papa‘i parau tei papa‘i i te mau mea ta’na e parau a iriti ai oia. I rotopu i teie mau papa‘i parau te vai ra ïa ta’na vahine o Emma; o Martin Harris, te hoê taata faaapu manuïa; e o Olive Kaudere, e orometua haapii. Ua oti te ohipa rahi o te iritiraa i raro mai i te toru ava‘e te maoro, a haamata ai o Olive i te tavini ei papa‘i parau.

    Te faaite ra o Emma i te huru no te taviniraa ei papa‘i parau no Iosepha: « Aore roa hoê taata e nehenehe e parau i te papa‘iraa o te mau parau maori râ, ua faauruhia oia; i te mea e, a [riro ai au] ei papa‘i parau no’na, e parau noa mai o [Iosepha] ia’u e rave rahi hora te maoro; e ia ho‘i faahou ana‘e mai oia na te tamaa, e aore ra, i muri a‘e i te faafaaearaa, e haamata oia i te vahi iho i faaea ai oia, ma te hi‘o ore i te mau mea i papa‘ihia e aore ra, ma te ore e titau ia tai‘ohia mai te hoê tuhaa ia’na ».2

    Ua haamaramarama mai o Iosepha i te faufaa rahi no te taeraa mai o te Buka a Moromona: « Na roto i te mana o te Atua ua iriti au i te Buka a Moromona mai roto mai i te mau papa‘iraa tahito no Aiphiti, tei mo‘e ê i to te ao nei, e i roto taua ohipa nehenehe ra, ua arovau, o vau ana‘e, te hoê tamaiti apî ite ore, i te paari o te ao nei, e i te poiri rahi o na tenetere hoê ahuru e ma va‘u, ma te faaohipa i te hoê heheuraa apî ».3

  7. I te roaraa 18 ava‘e to’na tapearaa i taua mau api parau ra, e ere o Iosepha ana‘e te taata tei ite e aore ra, tei tapeapea i te reira. E toru na taata, o Olive Kaudere, o Davida Whitima, e o Maratini Haereti tei faaite papû e, ua tuu te melahi Moroni i te mau api auro i mua ia ratou e ua ite ratou e « ua iritihia teie nei parau e te horoa e te mana o te Atua ra, no te mea ua faaite mai oia i te reira ia matou i to’na reo ». Ua faaite atoa e va‘u atu taata e, ua ite e ua tapeapea ratou i te mau api auro.4

  8. I te ava‘e atete 1829, ua faaau o Iosepha e te taata nene‘i parau ra o Egbert B. Grandin no Palmyra, New York, ia nene‘i i te buka. Ua horo‘a tarahu o Maratini Haereti i ta’na fare faaapu no te aufau i te nene‘iraa o te buka, e i te 26 no mati, 1830, ua ti‘a ia hoo mai i te Buka a Moromona.

  9. I te 6 no eperera 1830, fatata e 60 taata tei haaputuputu mai i roto ia te hoê fare raau i Faiete, New York. I reira, mai tei faauehia mai e te Fatu o Iesu Mesia, ua faanahonaho o Iosepha Semita i te Ekalesia a te Faaora, ua faatia faahou mai tei te matamua ra, e ua arata‘ihia e te mau aposetolo e te mau peropheta, i haamanahia no te paraparau i te i‘oa o te Atua. Na roto i te hoê heheuraa ia Iosepha Semita ra i muri mai, ua horo‘ahia to’na i‘oa: Te Ekalesia a Iesu Mesia i te Feia Mo‘a i te mau Mahana Hopea nei (a hi‘o PH&PF 115:4).

Te mau nota

  1. Iosepha Semita, i roto i te History of the Church, 4:570.

  2. Uiuiraa ia Emma Smith, na Joseph Smith III, Fepuare 1879, i roto i te Saints’ Herald, 1 no atopa 1879, 290.

  3. Te mau Haapiiraa a te mau Peresideni o te Ekalesia: Iosepha Semita (2007), 60.

  4. A hi‘o « E parau faaite a na ite tootoru » e « E parau faaite a na ite toovau », i roto i te omuaraa o te Buka a Moromona.

Na te pae aui mai: Te taea‘e Joseph, na David Lindsley © 1998; Te imi nei Iosepha Semita i te Paari i roto i te Bibilia, na Dale Kilbourn © 1975 IRI; Te Orama Matamua a Iosepha Semita, na Greg Olsen, eiaha e hamani i te hoho‘a; hoho‘a no Iosepha Semita: Peropheta no te Faaho‘i-faahou-raa mai, na Matthew Reier © IRI

Na te pae aui mai: Te Melahi i te Fâraa mai ia Iosepha Semita, na Tom Lovell © 2003 IRI; hoho‘a na Iosepha Semita: Peresideni no te faaho‘i-faahou-raa mai, na Matthew Reier © IRI; hoho‘a na Iosepha Semita: Peresideni no te faaho‘i-faahou-raa mai, na John Luke © IRI; Na roto i te Horo‘a e te Mana o te atua, na Simon Dewey; te faataaraa no ni‘a i te peniraa na William Maughan © 1998; hoho‘a na Craig Dimond © IRI; hoho‘a na Iosepha Semita: Peresideni no te faaho‘i-faahou-raa mai, na Matthew Reier © IRI