2011
Ko e Mahino hono Mahuʻinga ʻo e Moʻui Fakafalala pē Kiate Kitá
Sune 2011


Ko e Mahino hono Mahuʻinga ʻo e Moʻui Fakafalala pē Kiate Kitá

ʻE fakakaukau e kāingalotu tokolahi ko e uelofeá ko ha polokalama ia ke tokoniʻi ʻaki e kāingalotu ʻoku ʻi ha tūkunga faingataʻaʻia fakataimi. Ka ʻoku toe mahulu atu heni ʻa e taumuʻa ʻo e palani fakauelofea ʻa e Siasí; ʻoku kau foki ai ʻa hono poupouʻi ke hoko ʻa e moʻui fakafalala pē kiate kitá ko ha founga ke moʻui ʻaki. Ne akonaki ʻa Palesiteni Tōmasi S. Monisoni ʻo pehē ko e moʻui fakafalala pē kiate kitá “ko e malava mo e tukupā, mo e feinga ia ke tokonaki e ngaahi meʻa ʻaonga ʻo e moʻuí maʻata mo hoto fāmilí”1—ko ha konga mahuʻinga ʻo ʻetau lelei fakatuʻasinó mo fakalaumālié.2

ʻOku ʻikai feʻunga hono maʻu pē ʻo e holi ke moʻui fakafalala pē kiate kitá. Kuo pau ke tau feinga mālohi ke feau ʻetau ngaahi fie maʻú mo ia ʻa hotau ngaahi fāmilí. ʻOku fakamanatu mai ʻe Pīsope H. Tēvita Pētoni, ko e Pīsope Pulé, ʻi heʻetau fai ʻa e meʻa kotoa ko ia te tau ala lavá ke tau moʻui fakafalala pē kiate kitautolú, “ʻe lava ke tau tafoki ki he ʻEikí ʻi he loto falala ʻo kole kiate ia ʻa e meʻa ʻoku tau tōnounou aí.”3 ʻOku lava ke tau faitāpuekina e niʻihi kehé ʻi haʻatau moʻui fakafalala pē kiate kitautolu. ʻOku pehē ʻe ʻEletā Lōpeti D. Heili ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, “Ko ʻetau toki lava pē ʻo moʻui fakafalala kiate kitautolú ko ʻetau toki lava moʻoni ia ke muimui ʻi he Fakamoʻuí ʻi hono tokoniʻi mo faitāpuekina e niʻihi kehé.”4

ʻOku kau ʻi he moʻui fakafalala pē kiate kitá ha ngaahi tafaʻaki lahi ʻo ha moʻui ʻoku potupotutatau, kau ai e (1) akó, (2) moʻui leleí, (3) ngāue maʻuʻanga moʻuí, (4) tokonaki ʻo e meʻakai ʻi ʻapi maʻá e fāmilí, (5) ngaahi meʻa fakapaʻanga ʻa e fāmilí, mo e (6) mālohi fakalaumālié.

1. Akó

ʻOku fekauʻi kitautolu ʻe he ʻEikí ke tau “fekumi ki he ʻiló, ʻio, ʻi he ako pea ʻi he tui foki” (T&F 88:118). Naʻe akonaki ʻa Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī (1910–2008) ʻo pehē: “ʻOku tau tui ki he akó. ʻOku poupouʻi ʻe he Siasí ni ʻa e akó. Ko e fatongia ia ʻo e mēmipa kotoa pē ʻo e Siasí ni, ʻa ia ko ha fekau ʻeni mei he ʻEikí, ke fakahoko kotoa ʻa e ako te ke malavá. … ʻOku fatongia ʻaki ʻe he Kāingalotú ha fekau mei he ʻEikí tonu ke akoʻi hotau ʻatamaí mo hotau nimá.”5

Ko e taumuʻa ia ʻa Lōpeto Filiti Konisālesi ʻo e Lepupelika Tomenikaní, ʻa ia ne hū ki he kolisí taimi siʻi pē mei heʻene foki mei he ngāue fakafaifekaú. Naʻe loto lelei ʻene tamaí ke ne totongi e nofo ʻa Lōpetó kae lava ke ne tokanga taha pē ki heʻene akó, ka naʻe taimi nounou pē kuo mate ʻa e tamai ʻa Lōpetó, pea naʻe fakaʻofa ʻaupito e tuʻunga fakapaʻanga ʻa e fāmilí.

Naʻe nofo ʻa Lōpeto mei he akó pea kamata ngāue leva ke tauhi ia, ʻene faʻeé, mo hono tuofefiné. Naʻá ne fifili pe ʻe toe lava fēfē ʻo fakaʻosi ʻene akó.

Hili mei ai ha ngaahi uike, naʻe fakahā ʻe Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī ʻa e Paʻanga Tokoni Fakaako Tuʻumaʻú, “ko ha kamataʻanga fefeka” ʻe tokoni ki he toʻu tupu ʻi he ngaahi feituʻu kei langalanga haké ke “nau lava ai ʻo fakalaka hake ʻi he tuʻunga masiva naʻa nau ʻi ai mo e ngaahi toʻu tangata lahi ʻi muʻa ʻiate kinautolú.”6 Naʻe kole nō ʻa Lōpeto ki he PTFT pea naʻe tali, pea naʻe lava ke hoko atu ʻene akó. Naʻe ʻikai ke ngata pē ʻa e tokoni ʻa e faingamālie ko ʻení ʻi he ngaahi fie maʻu fakapaʻanga fakavavevavé, ka naʻe tokoni foki kia Lōpeto ke ne maʻu ʻa e tui ke maʻu pea faʻu ha fāmili taʻengata he naʻá ne ʻiloʻi te ne lava ʻo tauhi kinautolu.

Naʻe ʻosi e ako fakafaitoʻo ʻa Lōpetó lolotonga ʻene hoko ko e pīsopé pea ko e fuofua mēmipa ia ʻo e Siasí ke kau ʻi he National Board of Dominican Medical Schools. Ka ʻokú ne pehē ko e ngaahi ola lelei tahá naʻe hoko ia ʻi ʻapi. “Kuo ʻi ai ha ngaahi liliu ʻi hoku fāmilí pea ʻoku mau mavahe ʻeni mei he siakale ʻo e masivá. ʻOku ou fakamālō he ʻikai moʻui hoku fohá ʻi he founga tatau mo ia ne u moʻui aí he kuo mau mavahe ki tuʻa mei he siakale ko iá.”

2. Moʻui leleí

Koeʻuhí ʻoku ngaohi kitautolu ʻi he tatau ʻo e ʻOtuá (vakai, Sēnesi 1:27), ko ia ko e ngaahi temipale hotau sinó pea ʻoku totonu ke tau tokangaʻi lelei mo fakaʻapaʻapaʻi ia (vakai, 1 Kolinitō 3:16–17).

Ko e Lea ʻo e Potó, ʻa ia ʻoku maʻu ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 89, ko e lao ia ʻo e moʻui lelei ʻa e ʻEikí pea naʻe fakahā ia kia Siosefa Sāmita ʻi he 1833. ʻOkú ne ako mai ʻoku totonu ke tau kai ʻa e meʻakai fakatupu moʻui leleí pea fakaʻehiʻehi mei he ngaahi meʻa fakatuʻutāmakí. Kuo akoʻi mai ʻe he kau ʻaposetoló mo e kau palōfitá ʻoku totonu ke tau fakamamaʻo mei he ngaahi meʻa mo e ngaahi tōʻonga kotoa pē ʻoku kovi ki hotau sinó pe ʻatamaí ʻa ia ʻe lava ke nau maʻunimā kitautolú.7

Naʻe ako ʻe Sainimele Palenatangi ʻo Fisí ʻa e lēsoni ko ʻení ʻi heʻene kei finemuí ʻi ha mali naʻá ne ʻalu ki ai mo hano ngaahi kaungāmeʻa naʻe ʻikai ke nau Siasi. Naʻe inu kava mālohi mo ifi ʻa e kakai tokolahi naʻe ʻi aí, kau ai e ngaahi kaungāmeʻa ʻo Sainimelé, pea naʻa nau fakaafeʻi ia ke nau inu. ʻOku pehē ʻe Sainimele, “Talu ʻeku tupu mo hono akoʻi au ke u moʻui ʻaki e ngaahi tuʻunga moʻui ʻo e ongoongoleleí, ko ia naʻá ku fakasituʻaʻi ia ʻo ʻikai toe tatali.”

ʻOkú ne ʻiloʻi naʻe toe mahulu atu ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e talangofua ki he Lea ʻo e Potó ʻi he moʻui lelei pē ʻa e sinó. “Kuo ʻi ai hoku maluʻi lahi ange ʻi heʻeku lava ko ia ke fai ha ngaahi fili lelei angé koeʻuhí ko e ofi mai ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻOku hā mahino mai kiate au ʻoku ʻikai fakangatangata ʻe he ngaahi tuʻunga moʻuí ʻetau tauʻatāiná; ʻoku nau maluʻi kitautolu mei he ngaahi nunuʻa ʻoku tupu mei ai hono fakangatangata ʻetau tauʻatāiná.”

3. Ngāue Maʻuʻanga Moʻuí

Ko e kumi ngāué ʻa e fie maʻu lahi taha ʻoku fehangahangai mo e kāingalotu ʻi he ngaahi uōtí mo e ngaahi kolo lahi ʻi heʻenau feinga ko ia ke moʻui fakafalala pē kiate kinautolú. ʻE lava ke tokoniʻi e kāingalotu ko ʻení ʻe he ngaahi kōlomu ʻo e lakanga fakataulaʻeikí mo e kau mēmipa ʻo e fakataha alēlea fakaūotí. ʻOku totonu ke nau ngāue vāofi mo e niʻihi ko ʻení, ke ʻiloʻi e ngaahi maʻuʻanga tokoni ʻaonga ʻi he tukui koló, kau faifakahinohino te nau lava ʻo tokoniʻi fakatāutaha ʻa kinautolu ʻoku fie maʻu tokoní, mo e ngaahi faingamālie fakangāue ʻoku maʻú. ʻOku faʻa tupu mei he mālohi ʻo e ngāue fakataha ʻa e kāingalotú ʻi he tuí ke tāpuekina ʻa kinautolu ʻoku fie maʻu tokoní ʻa e lava ke maʻu ha ngāué.

Kuo ʻosi fokotuʻu ʻe he Siasí ha ngaahi senitā maʻuʻanga tokoni fakangāue ʻi ha ngaahi feituʻu ʻe niʻihi ʻi māmani. ʻOku lolotonga laka hake ʻi he ngaahi senitā ʻe 300 ʻi ha fonua ʻe 56 ʻoku nau fakahoko e ngaahi tokoni hangē ko e ngaahi kalasi ako ngāue, fakataha ʻa ha ngaahi kulupu fengāueʻaki, mo e faleʻi fakangāue fakafoʻituituí. ʻOku maʻu foki mei he uepisaiti foʻou ʻa e Siasí ko e LDSjobs.org ʻa e ngaahi maʻuʻanga tokoni maʻanautolu ʻoku kumi ngāué, kau ngāué, mo e kau taki ʻo e Siasí.

Hili hono tukuange ʻo ʻOsaiasi Potineli ʻo Palāsilá mei he ngāué, naʻe laka hake he māhina ʻe uá ʻene kumi ha ngāue foʻoú. Naʻe ʻikai ke maʻu haʻane ngāue, ko ia naʻá ne fakakaukau ke ngāue taʻetotongi ā ʻi he senitā maʻuʻanga tokoni fakangāue ʻi Sao Pauló. Naʻe maʻu ʻe ʻOsaiasi ha faingamālie ʻi heʻene tokoni ki he niʻihi kehé ke kumi haʻanau ngāué ke toe fakaleleiʻi ange ai ʻa hono ngaahi poto ʻi hono fai ha ʻinitaviú mo e kumi ngāué. Naʻá ne kau tuʻo lahi ki he ako ngāué pea faifai pē ʻo ne hoko ko ha faiako. Naʻá ne ʻohovale lolotonga ʻene faivelenga ʻi hono tokoniʻi ʻo e niʻihi kehé ʻi he vave ʻene maʻu ha ngaahi telefoni mei ha ngaahi kautaha ʻo iku maʻu ai ha ngāue lelei.

ʻOku fakamālō ʻa ʻOsaiasi ki he ngaahi maʻuʻanga tokoni ʻa e Siasí ʻa ia ʻokú ne ʻoange ki he kāingalotu ʻoku ʻikai maʻu haʻanau ngāué ha ʻata lelei ange ʻo e moʻuí. ʻOkú ne pehē, “ʻOku ou ʻilo ko e taimi ʻoku tau feinga aí, ʻe fakaava hake ʻe he ʻEikí ha ngaahi matapā.”

4. Koloa ʻa e Fāmilí ʻOku Ngaohi mo Tauhi ʻi ʻApí

Naʻe kamata ngāue ʻaki ʻe he Siasí ʻa e tohitufa ko e Teuteu ʻa e Meʻa ʻAonga Kotoa Pē: Koloa ʻOku Ngaohi mo Tauhi ʻi ʻApi ʻa e Fāmilí ʻi he 2007, ʻa ia ʻoku ʻomai ai ha ngaahi founga faingofua ki hono tauhi ʻo e koloa ʻa e fāmilí ʻi ʻapí. ʻOku poupouʻi ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻa e kāingalotú ʻi māmani kotoa ke nau tokanga ke tokonaki ʻa e tefitoʻi meʻakai ʻoku fie maʻú mo ha vai pea fakahū ha paʻanga. ʻE lava ke kamata tokonaki pe fakatau mai ʻe he kāingalotú ha kiʻi meʻakai mo fakahū ha kiʻi paʻanga ʻi he uike takitaha ʻo fakatatau ki he meʻa te nau lavá. Ka muimui e kāingalotú ki he founga ko ʻení ʻi ha taimi lōloa, te nau lava ʻo tauhi ha meʻakai feʻunga ʻi ʻapi mo fakahaofi ha paʻanga talifaki feʻunga maʻa ʻenau ngaahi fie maʻú.8

Hili e ʻilo ʻa e fāmili Luko ʻo Valenisia, ʻi Venesuelá ki he faleʻi ko ʻení, naʻe ueʻi kinautolu ke kamata tānaki ʻenau koloa ke tauhi ʻi ʻapí. Naʻa nau kamata toʻo ha kiʻi meʻakai, vai, mo ha paʻanga ʻo tuku ʻi he uike takitaha. Neongo e siʻisiʻi ʻenau maʻuʻanga tokoní, ka naʻe lava ke nau tānaki ha koloa talifaki feʻunga hili ha ngaahi māhina siʻi pē. Naʻe tukungāue e kau ngāue ʻi Venesuelá he konga kimui ʻo e taʻu ko iá pea tuʻu fakatuʻutāmaki ʻeni ki he ngāue ʻa e kakai ʻi he fonuá. Ne kau ʻa Misa ʻOma Luka he niʻihi naʻe iku mole ʻenau ngāué.

Naʻe meimei feʻunga mo e taʻu ʻe ua ʻa e kumi ʻe Misa Luko haʻane ngāue foʻoú. Lolotonga e taimi ko iá, naʻe moʻui pē ʻa Misa Luko mo hono fāmilí ʻi he paʻanga naʻa nau fakahuú mo e meʻakai naʻe tānakí. Neongo e ngaahi faingataʻa ʻo e taʻe ʻi ai ha ngāué, ka naʻe nonga mo fiemālie pē ʻa e fāmili Lukó he naʻa nau ʻosi mateuteu. Naʻa nau maʻu ha loto falala ʻi heʻenau fehangahangai mo e taʻepau ʻo e kahaʻú ʻi heʻenau ʻiloʻi naʻa nau muimui ʻi he faleʻi ko ia ke tātānaki ʻenau koloa ʻoku tauhi ʻi ʻapí.9

5. Ngaahi Meʻa Fakapaʻanga ʻa e Fāmilí

Ko e tafaʻaki ʻe taha ʻo e moʻui fakapotopotó ko hono tokangaʻi fakapotopoto ʻo e paʻanga hū maí mo e ngaahi fakamolé. Kuo ʻomi ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí ha faleʻi:

[“ʻOku mau naʻinaʻi atu ke fai fakafeʻunga pē hoʻomou fakamolé; akoʻi kimoutolu ʻi hoʻomou ngaahi fakataú ke mou fakaʻehiʻehi mei he fakamoʻuá. …

“Kapau kuo totongi homou ngaahi moʻuá pea ʻi ai ha paʻanga ke talifaki, neongo ʻene siʻisiʻí ka te ke ongoʻi malu ange ai mo ho fāmilí pea lahi ange ʻa e nonga ʻa homou lotó.”10

ʻOku kamata e ola lelei ʻa e ngaahi meʻa fakapaʻanga ʻa e fāmilí ʻi hono totongi ʻo e vahehongofulú mo e ngaahi foakí. ʻI he taimi ʻoku fakamuʻomuʻa ai ʻe he kāingalotú ʻa e ʻEikí, ʻoku nau lava lelei ange ai ʻo tokangaʻi kinautolu mo e niʻihi kehé.

Ko e konga ʻe taha ʻo e lava lelei ke tokangaʻi e meʻa fakapaʻangá ko hoʻo ʻiloʻi hoʻo paʻanga hū maí mo e ngaahi fakamolé pea ke mapuleʻi ʻa e paʻangá kae ʻikai tuku ke ne puleʻi ʻe ia koé. ʻI he taimi naʻe faʻufaʻu ai ʻe Tivona mo Mikaela Sitīveni ʻo ʻAlesona USA, ʻena patisetí, naʻe ʻikai ke na fuʻu ʻiloʻi ʻa e lahi ʻo e paʻanga ʻokú na fakamole ʻi he māhina takitaha. Ka naʻe tokoni ʻena faʻu ha patiseti pea fakakalakalasi pau ʻena ngaahi fakamolé, pea hangē ko e lea ʻa Mikaelá, ke tuku ā “e fakaʻapeé kae ʻiloʻi e meʻa moʻoni ʻoku hokó. Naʻá ma hohaʻa ʻi heʻema ʻiloʻi naʻe siʻisiʻi ange ʻa e paʻanga naʻá ma maʻú ʻi he meʻa ne ma fakakaukau atu ki aí, ka naʻe toe fakafiefia foki ʻa e fakafokifā ʻema ongoʻi kuó ma mapuleʻi lelei e meʻa naʻá ma maʻú.”

6. Mālohinga Fakalaumālié

ʻOku mahuʻinga ʻa e anga fakalaumālié ki heʻetau lelei fakatuʻasino mo taʻengatá. ʻOku tau foua maʻu pē ʻa e ngaahi faingataʻá. ʻE tokoni ʻetau feinga ke lahi ange ʻetau anga fakalaumālié ke tau tali lelei e ngaahi faingataʻa ko ʻení pea tau maʻu ai mo ha ʻamanaki lelei ki ha ngaahi ʻaho lelei ange.

ʻOku lolotonga nofo ʻa Nilina Sosefasoni Laniliamalosa ʻo Matakasikaá ʻi Falanisē ʻo ako ai. ʻI heʻene ʻuluaki tūʻuta ki aí, naʻá ne ongoʻi tuēnoa mo taʻelata. ʻOku pehē ʻe Nilina, “Ne u feinga ke maʻu ha fiemālie ʻo fakafou ʻi he lotú, lau folofolá, mo e fanafana leʻo vaivai ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. Naʻe ʻomi au ʻe he ngaahi meʻá ni ke u ofi ange ai ki he Tamai Hēvaní mo e Fakamoʻuí, pea ne u ongoʻi nonga.”

Naʻe aʻu ki he taimi naʻe maʻu ai ha ngaahi kaungāmeʻa ʻo Nilina pea kau ʻi he ngaahi ʻekitivitī ʻa e Siasí mo tuʻa pē, pea naʻá ne fiefia. Ka ne aʻutaki mai ha ongoongo fakamamahi mei honau ʻapí peá ne uesia lahi ia. “Ne u maʻu ha pōpoaki ʻi he pongipongi ʻe taha kuo mālōlō hoku tuongaʻané. Naʻe ʻikai ke u ʻilo te u fuʻu loto mamahi pehē. ʻI he ngaahi ʻaho mo e ngaahi uike hono hokó, ne u fefaʻuhi mo taʻelatá, ʻitá, mo e loto mamahí. Naʻe hānge ha fuʻu meʻa lahi fēfē faú hono fai ʻo e fanga kiʻi meʻa angamahení.”

Hili pē mei ai ha ngaahi māhina siʻi, ne toe mālōlō mo hano kaungāmeʻa ofi. Lolotonga ʻene loto mamahí kuo toe tānaki atu mo ʻeni. Naʻe fakakaukau ʻa Nilina he ʻikai ʻalu ki he lotú, ka naʻá ne manatuʻi hake ʻe toe lava pē ke tokoniʻi ia ʻi he taimí ni ʻe he ngaahi meʻa tatau naʻá ne tokoniʻi ia kimuʻá.

ʻOkú ne pehē, “Hange pē ko e fuofua taimi ne u hiki mai ai ki Falaniseé, ne u fekumi ke maʻu ha fakafiemālie ʻi he lotú, lau folofolá, mo e Laumālie Māʻoniʻoní. Ne u ʻiloʻi lelei ange heni ʻe lava ke ʻomi ʻe he Laumālié mo e tokāteline ʻo e fāmili taʻengatá, ha fakafiemālie kiate kitautolu pea ʻoku ʻaonga moʻoni ʻa e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí ki heʻetau moʻuí.”

“Ko e hā pē ha faingataʻa te tau fehangahangai mo ia, ʻoku ʻikai pē ha meʻa ia ko e “ngataʻangá ʻeni” ʻi he ʻEikí. Ko ʻEne palaní ko e palani ia ʻo e fiefiá.”

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Tokoniʻi ʻi he Founga ʻa e ʻEikí: Fakanounouʻi ʻo e Tohi Fakahinohino maʻá e Taki Ki he Uelofeá(tohitufa, 2009), 1.

  2. Vakai, Thomas S. Monson, “Guiding Principles of Personal and Family Welfare,” Tambuli, Feb. 1987, 3; Ensign, Sept. 1986, 3.

  3. H. David Burton, “Ko e Tāpuaki ʻo e Ngāué,” Liahona, Tīsema 2009, 37; Ensign, Dec. 2009, 43.

  4. Robert D. Hales, “Ko e Tūkufua ʻa e Ongoongoleleí ki he Uelofeá: Ngāueʻi ʻo e Tuí,” ʻi he Ngaahi Tefitoʻi Moʻoni Mahuʻinga ʻo e Uelofeá mo e Moʻui Fakafalala pē Kiate Kitá (tohitufa, 2009), 1–3.

  5. Teachings of Gordon B. Hinckley (1997), 724.

  6. Gordon B. Hinckley, “Ko e Paʻanga Tokoni Fakaako Tuʻumaʻú,” Liahona, Siulai 2001, 62; Ensign, May 2001, 52.

  7. Ke sīpinga ʻaki, vakai, Russell M. Nelson, “Addiction or Freedom,” Ensign, Nov. 1988, 6; M. Russell Ballard, “ʻOiauē ʻa e Palani Olopoto ʻa e Tokotaha Angakoví,” Liahona mo e Ensign, Nōv. 2010, 108.

  8. Vakai, Teuteu ‘a e Meʻa ʻAonga Kotoa Pē: Koloa ʻOku Ngaohi mo Tauhi ʻi ʻApi ʻa e Fāmilí, (tohitufa, 2007).

  9. Vakai, “Tokonaki mo Tauhi ʻo e Meʻatokoní ʻi ʻApi: Ko ha Pōpoaki Foʻou,” Liahona, Māʻasi 2009, 12–13; Ensign, Mar. 2009, 58–59.

  10. Teuteu ʻa e Meʻa ʻAonga Kotoa Pē: Tuʻunga Fakapaʻanga ʻa e Fāmilí (tohitufa, 2007).

Taupotu taha ki toʻohemá: Naʻe lava ke hoko atu e ako ʻa ha fānau ako Siasi ke nau mateuteu lelei ange ke fehangahangai mo e ngaahi faingataʻa ʻo e māmani feʻauʻauhi ʻo e ʻaho ní. Toʻohemá: Ko e konga mahuʻinga ʻa e fakamālohisinó mo e meʻakai fakatupu iví ki hono tokangaʻi mo fakaʻapaʻapaʻi hotau sinó.

ʻOku ʻiloʻi ʻe Sainimele Palenatangi ʻa e ngaahi tāpuaki fakatuʻasino mo fakalaumālie ʻo e muimui ʻi he Lea ʻo e Potó.

ʻOlunga, mei toʻohemá: tā fakatātaaʻi ʻo e ʻū ʻatá ʻe John Luke, Israel Antunes, mo Craig Dimond

Taupotu taha ki ʻolungá: ʻOku tokoniʻi ha finemui ʻi ha senitā maʻuʻanga tokoni fakangāue ʻi Mekisikou. ʻOlungá: ʻOku pehē ʻe ʻOsaiasi Potineli ʻoku ʻomi ʻe he senitā maʻuʻanga tokoni fakangāue ʻi Sao Paulo, ʻi Palāsilá, “ki he kāingalotu ʻoku ʻikai maʻu ngāué ha vakai ʻoku toe lelei angé fekauʻaki mo e moʻuí.”

ʻOku ngāue fakataha e ngaahi fāmili ʻi he Lepupelika Fakatemokalati ʻo Kongokoú ke tō ʻa e manioké ko ha meʻakai tukupau pea ngaohi ha mahoaʻa mei he fohá ke nau fakaʻaongaʻi fakaʻaho pea fakatolonga ʻo tauhi taimi lōloa ange.

Taupotu ki ʻolunga ʻi toʻohemá: tā fakatātaaʻi ʻo e ʻatá ʻe Welden C. Andersen; taupotu ki ʻolunga ʻi toʻomataʻú: ʻū tā naʻe fai ʻe Howard Collett

ʻOku pehē ʻe Tivona mo Mikaela Sitīveni naʻe tokoni hono faʻu ʻo ha patisetí ke na lava ʻo “mapuleʻi lelei” ai ʻena ngaahi meʻa fakapaʻangá.

Naʻe ʻilo ʻe Nilina Sosefasoni-Laniliamalosa ʻe lava ʻe hono moʻui ʻaki maʻu pē ʻo e ongoongoleleí ʻo tokoniʻi kitautolu ʻo aʻu ki he ngaahi taimi faingataʻa tahá.

Taupotu ki ʻolungá: tā fakatātaaʻi ʻo e ʻatá ʻe Robert Casey