2011
ʻOku Fie Sio ʻa Palesiteni Monisoni Kiate Koe
Sune 2011


ʻOku Fie Sio ʻa Palesiteni Monisoni Kiate Koe

Siaosi Sāki, Sikotilani

Ne fakahā mai ʻi he taʻu ʻe 15 kuo hilí ʻoku ou moʻua he mahaki naʻá ne uesia hoku ngaahi neavé (Parkinsonʻs). Hili mei ai ha taʻu ʻe fā naʻe kamata ke holoholo māmālie ʻeku moʻui leleí peá u heka sea teketeke pē. Naʻe fakatupu ʻita ʻaupito kiate au e tuʻunga naʻá ku ʻi aí he naʻá ku fuʻu longomoʻui ʻaupito kimuʻa.

Lolotonga e taimi ko ʻení, ne u ʻalu ai ki ha konifelenisi ʻi Tanitī, ʻi Sikotilani, ʻa ia naʻe ʻi ai ʻa Palesiteni Tōmasi S. Monisoni heʻene kei hoko ko ha tokoni ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí. Naʻe haʻu kiate au ha mēmipa he ʻosi ʻa e fakatahaʻangá.

“ʻE Misa Sāki?”

“ʻIo?”

“Haʻu angé ki muʻa ʻo sio kia Palesiteni Monisoni.”

Naʻe ʻikai ke u fie fai ʻeni, ka naʻe ʻosi pē mei ai ha ngaahi miniti siʻi kuo toe foki mai e tangatá.

Naʻá ne pehē mai, “ʻE Misa Sāki, ʻoku tatali mai ʻa Palesiteni Monisoni ke sio kiate koe.”

Ne u tali ange, “Ka ʻoku ʻikai te ne ʻiloʻi ʻe ia au.”

“Tatau ai pē, ka ʻokú ne tatali mai ke sio kiate koe. Kuó ne fanongo ʻi hoʻo puké.”

Ne u loto ki ai peá u ʻalu ke sio kia Palesiteni Monisoni. Naʻá ne talitali loto māfana au peá ne fehuʻi mai pe te u fie maʻu ha tāpuaki ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. Ne u talaange ʻio.

Ne mau maʻu ha loki pea ʻeke mai ʻe Palesiteni Monisoni pe ko hai ʻoku ou loto ke ne fai e tākaí. Ne u kole ange pe ʻe lava ke haʻu ʻeku pīsopé. Lolotonga e ʻalu ʻa e tokotaha ke kumi maí, naʻe fakamanatu ange ʻe ha taha ne kaungā-fononga mai mo Palesiteni Monisoni kapau he ʻikai vavé ni haʻanau mavahe, he ʻikai ke nau maʻu atu e taimí ki he malaʻe vakapuna ʻĒtinipuá.

Naʻe malimali ʻa Palesiteni Monisoni peá ne tali ange, “Te ke ako ke fakamuʻomuʻa e meʻa ʻoku mahuʻingá ʻi he taimi te ke aʻu ai ki homa taʻu motuʻá,” ko ʻene ʻuhingá ki ai mo au. “Te tau maʻu atu pē taimí.”

ʻI he aʻu ange pē ʻeku pīsopé, naʻá na faingāue leva mo Palesiteni Monisoni kiate au. Naʻe ʻikai ko e tāpuaki naʻe foaki mai ʻe Palesiteni Monisoní ke fakamoʻui au; ka ke tokoniʻi e tuʻunga ne u ʻi aí mo e ngaahi mamahi ʻoku ō fakataha mo iá. Ko ha tāpuaki foki ia ke lava ʻe hoku fāmilí ʻo tokoniʻi au ʻi he mahaki ne u puke aí.

Ko e ʻosi ʻeni ha taʻu ʻe hongofulu mei ai, ʻoku ou kei moʻua pē he mahaki ʻo e neavé, ka ko hoku taʻu 74 ʻeni pea ʻoku ou sai pē. Kuó u maʻu ha ngaahi founga ke tauhi ʻaki hoku puké. ʻOku ou ongoʻi sai, pea talu mei he ʻaho ne u maʻu ai hoku tāpuakí mo e ʻikai ke u toe ngāue ʻaki ha sea teketeke. Naʻe ui au ʻe heʻeku toketaá ko ʻene “tokotaha mahaki tika tahá.”

Te u houngaʻia maʻu pē ʻi he angalelei ʻa Palesiteni Monisoni ʻo talanoa ki ha tangata naʻe ʻikai te na maheni mo ne tāpuakiʻi iá. Ka te u toe fakamālō maʻu pē foki ʻi he meʻa naʻá ne akoʻi kiate au fekauʻaki mo hono ngāue ʻaki ʻo e lakanga fakataulaʻeikí.

ʻOku tau maʻu ha ngaahi kī pea mo ha ngaahi tuʻunga kehekehe ʻi he Siasí, ka ʻoku tau maʻu ʻa e lakanga fakataulaʻeiki tatau pē. Naʻe akoʻi au ʻe he angalelei ʻa Palesiteni Monisoní ʻoku ʻikai mahuʻinga pe ko hai ʻokú ne maʻu ʻa e lakanga fakataulaʻeikí ka ko e founga ʻoku tau fakaʻaongaʻi ai ia ke faitāpuekina e moʻui ʻa e fānau ʻa e Tamai Hēvaní.