2011
Ngaahi Tāpuaki ʻo e Lakanga Fakataulaʻeikí: Ako ke Falala ki he ʻOtuá
Sune 2011


Ngaahi Tāpuaki ʻo e Lakanga Fakataulaʻeikí Ako ke Falala ki he ʻOtuá

Ne fakahoko e tāpuaki kotoa pē—neongo naʻe ʻikai ke maʻu ʻa e meʻa naʻá ma fie maʻu tahá.

Naʻe pehē ʻe hoku uaifi ko Tēpolá, “Ne teʻeki ai ʻaupito ke u kole ha faʻahinga meʻa ki he ʻOtuá taʻe te Ne foaki mai.” ʻOku ou kei ofo pē ʻi he lea ko ʻení neongo ne u ʻi ai mo ia lolotonga hono fakahokó. Pea mahalo naʻe ofo mo kinautolu kotoa ne nau ʻiloʻi ʻa e siʻi feʻao ʻa Tēpola mo e mahaki ʻo e kilí mo e halanga mānavá ʻi ha taʻu ʻe fitu, ʻene fāinga mo e kanisā huhú ʻi he taʻu ʻe ua, pea iku ʻo ne mālōlō ʻi he ʻaho 19 ʻo Sepitema 1990. Kae mahalo naʻe ʻikai mahino kiate kinautolu naʻe ofo aí ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e lakanga fakataulaʻeikí pe ko hono fakahokó. Ko e meʻa faingataʻa ʻeku ako ʻo ʻiloʻi ʻa hono ʻuhinga ʻo ʻete maʻu ʻa e lakanga fakataulaʻeikí pea fakaʻaongaʻi ia ke tāpuekina ai ʻa e niʻihi kehé.

Neongo ne fakatou mālohi ʻeku ongomātuʻá he Siasí pea tauhi faivelenga ki hono ngaahi akonakí, ka ʻoku ʻikai te u manatuʻi haʻane hoko ʻa e lakanga fakataulaʻeikí ko ha ivi tākiekina fakalaumālie ʻi heʻeku tupu haké. ʻOku ʻikai te u manatuʻi haʻaku puke lahi fēfē ke faingāue ai kiate au pea ʻikai ke u manatuʻi hano foaki ʻo ha ngaahi tāpuaki ‘o e lakanga fakataulaʻeikí ki he niʻihi kehe ʻi hoku fāmilí.

ʻI heʻeku mali mo hoku uaifí pea ʻi ai ʻeku fānaú, ne hoko atu ai pē ki hoku fāmili ʻoʻokú ʻa e ʻikai ko ʻeni ke fakamamafaʻi ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. Ne u foaki ha ngaahi tāpuaki ‘o e lakanga fakataulaʻeikí kapau naʻe puke lahi ha taha pe fai hano tafa. Ne u foaki foki mo ha ngaahi tāpuaki ki hoku uaifí ke tokoniʻi fakaeloto ia, ka naʻe tātāitaha pē.

Naʻe hoko maʻu pē ko ha meʻa lelei kiate au hono foaki ha tāpuakí. Ka naʻe fakangatangata pē ʻeku fakahoko e ngāue ko ʻeni ʻo e lakanga fakataulaʻeikí tupu mei he ʻikai ke u maʻu ʻa e mahinó pea siʻisiʻi mo ʻeku loto falalá. Ne u fāinga ke maʻu e ngaahi lea ke u lea ʻakí, pea ʻikai ke u fakapapauʻi pe ko e meʻa naʻe haʻu ki hoku ʻatamaí ko e finangalo moʻoni koā ia ʻo e ʻOtuá.

Ne ʻi ai e kiʻi liliu he tuʻunga ko ʻení ʻi hono ʻiloʻi ʻe hoku uaifí ʻokú ne moʻua ʻi he mahaki ʻo e kilí mo e halanga mānavá. Ko e ngaahi tāpuaki pē ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ne u faʻa foakí naʻe tokoni ʻi he ngaahi taʻu ko ia naʻe feʻao ai mo e mahaki fakaongosia mo taʻefakafiemālie ko ʻeni ki he sinó. Naʻe ʻiloʻi ʻe hoku uaifí ʻa e ʻikai ke u ongoʻi fiemālie ke foaki ʻa e ngaahi tāpuakí pea tātāitaha ai ke ne kole mai ʻa e tokoni fakalaumālie makehe ko ia naʻá ne fie maʻú.

Ne ʻi ai e liliu ʻi heʻema moʻuí ʻi hono fakahā mai ʻe he toketaá ʻi Māʻasi ʻo e 1989 ʻoku kanisā hoku uaifí. Naʻe ʻosi e taʻu ʻe ua mo e ʻikai ke ʻiloʻi ʻeni ʻe he kau toketaá tupu mei he faʻahinga natula ʻo hono kanisaá. ʻI heʻene aʻu ki he taimi ne toki ʻiloʻi aí, kuo ʻosi mafola e kanisaá ia pea mahino he ʻikai toe sai. ʻI heʻema ʻiloʻi he ʻikai ke ma lava ʻo fekuki mo ia ʻiate kimaua peé, naʻá ma fekumi leva ki he tokoni fakalaumālié. Naʻe ʻaukai homau uōtí maʻa Tēpola, peá ma tali loto houngaʻia ʻa e tokoni ʻa e Fineʻofá. Naʻe kau atu ha tokolahi ki he feinga tau naʻá ne fepaki mo iá. Ne talamai ʻe ha tangata naʻe faitoʻo kimo tatau mo e faitoʻo kimo ko ia ʻe fai ki hoku uaifí naʻá ne kole peá ne maʻu ha ngaahi tāpuaki ʻo e lakanga fakataulaʻeikí lolotonga e ngaahi taimi faingataʻa naʻe fai ai e kimó. Naʻá ne faleʻi ke ma fai ʻa e meʻa tatau—ke ma fekumi ki ha tokoni fakalaumālie ke malava hoku uaifí ʻo matuʻuaki ʻa e ngaahi meʻa ʻe hoko tupu mei he faitoʻo kimó.

Naʻe faingataʻa e faitoʻo kimó. Naʻe aʻusia ʻe hoku uaifí ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē naʻe pau ke hokó. Naʻá ne puke ʻi ha ngaahi ʻaho lahi hili e faitoʻó. Ko e ngaahi ʻaho lahi naʻá ne tokoto ai pē ʻi mohenga, pea ko e ngāue lahi ʻene feinga ke kaí. Ka ne ma ʻilo māmālie pē ʻa e founga ke fai ʻi he taimi kotoa naʻe hoko ai ʻa e faingataʻá.

Naʻe kole mai hoku uaifí ke u foaki ange hano ngaahi tāpuaki ʻo e lakanga fakataulaʻeikí lolotonga e vahaʻataimi faingataʻa ko ʻení, ʻo hangē ko e faleʻi ʻa homa kaungāmeʻá. Ne u faingāue ki ai ke tokoni ʻi hono fakafiemālieʻi ʻo ʻene loto moʻua he fuofua uike naʻe kimo aí. Ne holo—neongo naʻe ʻikai mōlia ʻaupito—ʻa e manavahē ki ha tafa ʻe fakahokó, ʻi he tāpuaki ʻo e lakanga fakataulaʻeiki ne u foakí. ʻI heʻeku hilifaki hoku ongo nimá ʻi hono ʻulú ʻo tāpuakiʻi iá, ne ʻosi ʻene faʻa lua ʻi ha ngaahi vahaʻataimi lōloá peá ne mohe ʻo fetongi ʻaki ia e ngaahi pō ne ʻikai faʻa mamohe aí. Naʻe ʻomi ʻe he ngaahi tāpuakí ni ha talaʻofa ʻo e tokoní mo e fakafiemālié kiate kimaua, fakataha pē ia mo ʻene hā mai e ngaahi meʻa ʻe hoko ʻi he kahaʻú. Naʻe fakafonu ʻaki kimaua ʻa e ongoʻi māfana mo e fiefia.

ʻOku ou fakaʻamu naʻe lava ke u pehē naʻe kamata ke faingofua ange kiate au hono foaki ʻo e ngaahi tāpuakí he taimi ko iá, ka ʻoku ʻikai te u lava. Ne u foaki e ngaahi tāpuaki naʻá ne kole maí ka naʻe kei faingataʻa pē ke u ngāue ʻaki ʻa e lakanga fakataulaʻeikí. Naʻe ʻikai ke u teitei fakahā ʻeku ongoʻi taʻefiemālie ko ʻení ki hoku uaifí, ka naʻe lava pē ke ne tala. Neongo iá, ko ha ngaahi ʻahiʻahi faingataʻa ʻeni, pea naʻá ne ʻilo naʻe totonu ke ne maʻu ha tokoni pea ko au ʻe fakafou mai ai ʻa e tokoni ke ne maʻú. Ko ia naʻá ne kole tokoni mai ʻi he taimi naʻá ne fie maʻu aí.

Naʻá ku ʻiloʻi e meʻa ne u fie tāpuakiʻi ʻaki iá kimuʻa peá u foaki ha tāpuakí: ko e meʻa naʻá ku fie maʻu lahi tahá ke tāpuakiʻi ia ke ne moʻui. Peá ne fie maʻu pē foki mo ia. Ka naʻe ʻikai pē ke hoko e tāpuaki ko iá. Ko e meʻa naʻe hoko maí ko ha ngaahi tāpuaki ʻo e fakafiemālié, ʻo ʻikai ke ne toʻo atu ʻa e faingataʻá ka naʻe faingofua ange ai hono kātekiná.

Naʻe kamata ke mahino māmālie ange kiate au ʻa e founga ngāue mo e ngaahi tāpuaki ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. Naʻe ʻikai hoko hono foaki ʻo e ngaahi tāpuakí ia ko ha meʻangāue ke u maʻu ai ʻa e meʻa ne u fie maʻú, ka ko ha founga ke maʻu ai ʻa e tokoni naʻe fie maʻú. Ne u ako ke falala ki he ʻEikí mo Hono finangaló kae ʻikai ko ia ne u pehē naʻe fie maʻu ke fakahokó. Ne u maʻu ʻa e loto falala ko e ngaahi lea naʻe haʻu ki hoku ʻatamaí ko e ngaahi lea moʻoni pē ia naʻe finangalo ʻa e ʻOtuá ke u lea ʻakí. Pea neongo naʻe ʻikai pē ha taimi ʻe faingofua ai kiate au ke foaki ha ngaahi tāpuaki, ka ne u ako ke falala ki he ngaahi ongo ne u maʻu lolotonga ʻeku foaki e ngaahi tāpuakí.

Hili hono fakakakato ʻo e ngaahi faitoʻo ʻo Tēpolá, ne hoko mai ʻa e taimi faingataʻa ʻo e tatali ke sio pe naʻe ʻaonga e faitoʻó. Naʻá ma fiefia he taimi ko ʻeni ne ʻikai toe fai ai ha sio ki he toketaá, ngaahi siví, mo e ngaahi faitoʻó. Neongo iá, ne ma manavasiʻi pē ke fakakaukau atu naʻa ʻoku kei toe pē ha kanisā hili e ngaahi faitoʻo kanisā naʻe faí pea kamata ke toe tupu.

Ne ʻasi taha taha mai ʻi hono sinó ʻa e fanga kiʻi fakaʻilonga ne ma manavasiʻi taha ki aí: naʻe ʻikai ola lelei ʻa e ngaahi faitoʻo ne faí. Ne ʻi ai pē fakatuʻamelie ʻa e kau toketaá, ka naʻá ma ʻiloʻi he ʻikai fuoloa.

Naʻe nonga ʻaupito ʻa Tēpola ʻi he māhina fakaʻosi ʻe ono ʻo ʻene moʻuí. ʻI he ʻikai ngāue ʻa e faitoʻo fakaʻosi ne faí, ne ma pehē ke ʻoua ʻe toe hoko atu e ngaahi faitoʻó ka ma foki ki ʻapi ʻo fiefia ʻi he kiʻi taimi naʻe toé. Mahalo he ʻikai tui ha niʻihi ko ha ngaahi māhina siʻi ʻeni naʻe fakafiefia, ka ko e taimi fakaʻofoʻofa taha ia ʻo ʻeku moʻuí.

Lolotonga e vahaʻataimi ko ʻení, naʻe fokotuʻu mai ʻe hama ngaahi kaungāmeʻa mo homa fāmilí ke toe mālohi ange ʻema kole ki he ʻEikí ʻi he feinga ko ʻeni ke fakamoʻui ʻa Tēpolá. Naʻa nau talamai ʻoku ou maʻu e lakanga fakataulaʻeikí pea naʻe totonu ke u fakamoʻui ʻaki ia. Neongo ne mahino kiate au e ongo naʻa nau maʻú, ka naʻe ʻikai mahino kiate kinautolu ʻa e meʻa naʻe hokó. Naʻe ʻikai mo ha toe meʻa te u fie maʻu lahi ange ka ke palōmesi ʻe moʻui ʻa Tēpola, ka naʻe ʻikai pē haʻu e ngaahi lea ko iá lolotonga ʻeku foaki hono tāpuakí. Naʻe ʻikai mo ha toe meʻa naʻá ne fie maʻu lahi ange ka ko ha tāpuaki ʻo e moʻui leleí, ka naʻe ʻikai ʻaupito pē ke ne ongoʻi naʻe totonu ke ne kole ʻeni. Naʻá ma fakatou tui ki he ngaahi maná ka naʻá ma ʻiloʻi foki ʻa e fakangatangata ʻo e ʻilo naʻá ma maʻú ki ha meʻa ʻoku hoko ʻo fakatatau mo e palani taʻengatá.

Naʻe hoko ha mana lahi ange ia. Naʻe ʻikai palōmesi ange ʻi he ngaahi tāpuakí ʻe moʻui ka naʻe fakapapauʻi ange kiate ia ko e meʻa naʻe hokó ko e finangalo ia ʻo e ʻOtuá. Naʻe ʻikai palōmesi ange ʻe faingofua ka naʻe tokoniʻi ia ke ne kātekina e ngaahi taimi faingataʻá. Naʻe ʻikai tuku ke ne moʻui ʻo ʻohake ʻema fānaú ka naʻe fakapapauʻi ange ʻa e ngaahi haʻi ʻe taʻengatá. Naʻe siʻisiʻi pē ʻene langá mo e taʻefiemālié ʻi he taimi naʻe mālōlō aí, pea naʻe ʻi hono tafaʻakí pē hono fāmilí.

ʻOku ou ʻiloʻi ʻoku moʻui ʻa e ʻOtuá pea ʻokú Ne tokanga lahi kiate kitautolu. ʻOkú ne ʻomi ʻa e fakafiemālie mo e tokoni ʻi he taimi ʻoku tau fie maʻu ai ha mālohi mo ha mahinó. Neongo ʻa e faingataʻa ʻo e moʻuí, ka kuo talaʻofa mai ʻe he ʻEikí te Ne tokoniʻi kitautolu ʻi hotau ngaahi faingataʻá, pea ko e founga ʻe taha ʻoku fakafou mai ai e tokoní ko e ngaahi tāpuaki ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. ʻI hono ʻiloʻi ʻeni ʻe hoku uaifí, naʻe lava ke ne pehē mai, “Ne teʻeki ai ʻaupito ke u kole ha faʻahinga meʻa ki he ʻOtuá taʻe te Ne foaki mai.”

Ngaahi tā fakatātā ʻa Brian Call