2010
Ngaahi Fehuʻi mo e Talí
Tīsema 2010


Ngaahi Fehuʻi & Talí

“ʻOku faingataʻa ke u loto vēkeveke ke lau ʻa e folofolá. ʻE lava fēfē ke u maʻu ha loto vēkeveke?”

ʻE lava ke faingataʻa hono ako ʻo e folofolá ʻi he kamataʻangá. ʻOku lahi e ngaahi meʻa ke akó, pea foʻou ʻa e kakaí mo e ngaahi feituʻú. Ka ʻe hoko ʻa e ako folofolá ko ha meʻa fakafiefia ʻo kapau te ke fai maʻu pē ia.

ʻAhiʻahiʻi e meʻa ko ʻeni naʻe fakamatala ki ai ʻa ʻAlamaá (vakai, ʻAlamā 32:27–34). Naʻá ne akonaki ʻo pehē kapau te ke “fakaʻatā ha potu” ʻi hoʻo moʻuí maʻá e folofola ʻa e ʻOtuá, te ne langaki hake ʻa ho laumālié pea fakamaama ho ʻatamaí. Te ne fakaʻaiʻai foki koe ke hokohoko atu hoʻo lau folofolá, he ʻoku hangē ko e talaʻofa ʻa ʻAlamaá, ʻe fakaʻau ke melie ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá kiate koe (vakai, ʻAlamā 32:28).

Ko e taha ʻo e ngaahi founga ke fakaʻaiʻai ai koé ko hoʻo fekumi ki he ngaahi tāpuaki lahi ko ia ʻoku maʻu mei hono ako ʻo e folofolá:

  • ʻE hanga ʻe he ako folofola maʻu pē mo fakamātoató ʻo fakafoki mai ʻa e Laumālié ki hoʻo moʻuí, tali hoʻo ngaahi fehuʻí, tokoni ke maʻa hoʻo ngaahi fakakaukaú, fakaʻaiʻai koe ke ke tokoni ki he niʻihi kehé, tokoniʻi koe ke ola lelei ange hoʻo lotú, mo langaki hoʻo fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisí mo hono toe Fakafoki mai ʻo e Ongoongoleleí.

  • ʻE akoʻi koe ʻe he folofolá ʻi he founga ke ke maʻu ai ʻa e tuí, founga ke ʻiloʻi ai ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, mo e founga ʻo e fakatomalá. Te nau akoʻi atu hono ʻuhinga ʻoku tau fie maʻu ai ha Fakamoʻuí, ʻa e ʻaonga ke ʻi ai ʻa e fehangahangaí, ʻuhinga naʻe fakatupu ai ʻa e māmaní, mo e ngaahi ʻuhinga kehe pē.

ʻI hoʻo aʻusia ʻa e ngaahi tāpuakí ni, he ʻikai fie maʻu ia ke ke toe fakamālohiʻi koe ke ke lau—te ke hanganaki fiefia atu koe ki ai.

ʻOku ʻi he Folofolá ʻa e Ngaahi Talí

ʻI haʻo lau ʻa e 2 Nīfai 32:3, ʻe lava ke mahino kiate koe he taimi pē ko iá ʻa hono ʻuhinga ʻoku fie maʻu ke tau lau mo ako ai ʻa e folofolá. ʻOku ou ʻilo ʻoku ʻi he folofolá ʻa e ngaahi tali kotoa pē ki heʻetau ngaahi tāalafilí! ʻOku totonu ke mahino kiate kitautolu ʻoku foaki mai ʻa e folofolá ke tokoni kiate kitautolu ke tau fakalakalaka ʻo aʻu ki he haohaoá, ʻa ia ko ha konga mahuʻinga ia ʻo e moʻuí ni. ʻOku tau maʻu kotoa pē ha ngaahi miniti siʻi ʻi he ʻaho takitaha ke tuku mavahe ia ke tau lau ai ʻa e folofolá.

Sergij C., taʻu 21, Novosipisi, Lūsia

Ko ha Fakamoʻoni Mālohi Ange

Naʻe ʻikai ke u lau ʻe au ʻa e folofolá tuku kehe hono toki fokotuʻu mai ʻe heʻeku palesiteni ʻo e Kau Finemuí ke u ngāue ki he Fakalakalaka Fakatāutahá. Naʻe kole mai ai ke u lau fakaʻaho ʻa e folofolá ʻi ha ngaahi uike. Hili ʻeku fai ʻení, naʻe ʻikai pē ke toe tuku ʻeku lau iá. Ko ʻeku faleʻi lelei taha pē kiate koé, ʻoku totonu ke ke ngāue ki hoʻo Fakalakalaka Fakatāutahá pe Fatongia ki he ʻOtuá. Fakatukupaaʻi koe ke toe lahi ange hoʻo lau e folofolá, pea te ke sio ki ha liliu ʻi hoʻo moʻuí. ʻOku ou talaatu ʻeni ʻi he taʻeveiveiua—te ke sio ʻe toe mālohi ange hoʻo fakamoʻoní.

Paola S., taʻu 16, Kōtesi, Honitulasi

Lotu ke Maʻu ha Mahino

Neongo ʻa e lahi ʻo ʻeku ngaahi ngāué mo e ngaahi ngāue fakaakó, ka naʻá ku tuku e ngaahi meʻa ko iá ki he tafaʻakí kau ʻuluaki kamata lau e folofolá. ʻOku ou kamata ʻaki ha lotu ke fakaafeʻi mai e Laumālie Māʻoniʻoní ke mahino kiate au e folofola ʻa e ʻOtuá. Pea kuo fakafou ʻi he tokoni ʻa e ngaahi tohi lēsoni ʻa e seminelí ʻa e tupulaki mo e hokohoko atu hono fakaʻaiʻai au ke u lau e folofolá.

Elieser N., taʻu 16, ʻIlokosi Nōtei, Filipaini

Teunga Tau ʻo e ʻOtuá

Ko e kī ki hono fakatupulaki ʻo ha faʻahinga ʻulungāanga pē, ko e maʻu ha loto holí. ʻAi ke holi ho lotó ke ke laukonga ʻi he ʻaho kotoa pē. Tauhi ha lekooti ʻo e lahi e meʻa kuó ke laú, pea feinga ke laukonga ʻi he taimi tatau he ʻaho kotoa pē. ʻE tokoni atu ʻeni ke ke tauhi ki ha taimi pau. ʻOku hangē hono lau ʻo e folofolá ko hano tui e teunga tau ʻo e ʻOtuá. He ʻikai te ke ʻalu ki he taú taʻe te ke tui ho teunga taú. ʻOua naʻá ke hū ki ha māmani ʻo e faiangahalá taʻe tui ho teunga taú. Maluʻi koe—lau e folofolá.

Andrew G., taʻu 18, Meini, USA

Ko ha Meʻa maʻá e Tokotaha Kotoa pē

ʻOkú ne tokoniʻi au ke u fakakaukau ki he meʻa ʻoku ʻi he folofolá. ʻOku ʻikai ngata pē ʻi he ʻi ai ʻa e ongoongoleleí, ngaahi akonaki ʻa Kalaisí, mo e ngaahi fekaú, ka ko ha fuʻu tohi ia ʻoku ʻi ai e ngaahi meʻa kehekehe naʻe hoko—fakatautefito ki he Tohi ʻa Molomoná—ʻoku fonu ʻi he ngaahi taú, kau moʻungaʻi tangata, kakai lelei, mo e kakai kovi. ʻOku ʻi ai e meʻa ʻi he folofolá maʻá e tokotaha kotoa pē.

Eve W., taʻu 15, Nevata, USA

ʻOku ʻIkai ko ha Tohi Pē

ʻOua naʻá ke fakakaukau ki he ngaahi folofolá ni ko ha tohi pē ʻoku fie maʻu ke ke lau ki he seminelí pe koeʻuhí ʻoku fie maʻu ke ke lau ia. ʻOkú ke maʻu ʻa e faingamālie ke lau e folofola ʻa e ʻOtuá. ʻOku ʻi ai e ngaahi meʻa mālie ʻoku hoko ai, ngaahi fepakipaki, ngaahi tau. Ko e folofolá ko ha fakamoʻoni ia kia Sīsū Kalaisi—ko hotau Fakamoʻuí Ia, pea naʻe tafe Hono taʻataʻá pea pekia koeʻuhí ko kitautolu. Naʻe kikiteʻi ʻe he kau palōfitá hono faka-ʻOtuá. Naʻe mate ha tokolahi he naʻe ʻikai ke nau fakaʻikaiʻi ʻa e meʻa naʻa nau ʻiloʻi naʻe moʻoní. Naʻe ʻikai faʻa ueʻia ʻenau tuí. ʻOku totonu ke tau feinga kotoa pē ke tau faivelenga ʻo hangē ko kinautolú.

Kaleb L., taʻu 14, ʻIutā, USA

ʻOkú Ne Fie Talanoa Kiate Koe

ʻOku maʻu ʻe heʻetau Tamai Hēvaní ʻa e tali ki he fehuʻi takitaha ʻokú ke fai kiate Iá; ko e meʻa pē ʻoku fie maʻu ke ke faí ko hono lau e folofolá pea moʻui ʻaki. ʻE tokoni hoʻo ʻiloʻi ʻoku fie talanoa atu ʻa e Tamai Hēvaní kiate koe mo tali hoʻo ngaahi lotú ke ke fekumi fakaʻaho kiate Ia ʻi he folofolá. ʻI hoʻo talangofua ki Heʻene folofolá, ʻe fakalakalaka hoʻo moʻuí, pea te ke maʻu ʻa e ungaʻanga mo e nonga. Te ke fiefia ʻi hoʻo fanongo ki Hono leʻó.

Elberth R., taʻu 18, ʻItapaluka, Mekisikou

ʻAi Ke Ke Anga ʻAki e Laukongá

ʻE tokoni lahi kiate koe haʻo anga ʻaki e laukongá. Kamata māmālie pē; lau ha vahe ʻe taha pe ua ʻi he ʻaho takitaha. ʻE ʻikai fuoloa kuó ke anga ʻaki e lau folofolá. ʻOku ou anga ʻaki hono lau ha vahe ʻe ua he efiafi takitaha peá u hivaʻi ha foʻi himi. ʻOku langaki ʻe he founga ko ʻení ʻeku moʻuí peá u fakatuʻamelie ai ki he meʻa ʻe hoko ʻi he ʻaho hono hokó. Pea ʻoku mahino lelei ange kiate au ʻa e ngaahi lēsoni ʻi he seminelí. Ko e folofolá ko ha tāpuaki ia. Hanga ʻo fakaʻaongaʻi.

Taylor C., taʻu 15, Uasingatoni, USA

Faleʻi ki Hoʻo Moʻuí

ʻOku fakamatala e folofolá ki he ngaahi meʻa ne aʻusia ʻe ha kakai naʻa nau fuesia e ngaahi faingataʻa tatau pē mo kitautolu. ʻI he kamata hoʻo lau folofolá, fai ha lotu peá ke tui te ke maʻu ai ha faleʻi ki hoʻo moʻuí. Ko e taha e folofolá ʻo e ngaahi founga ʻoku fetuʻutaki ai ʻa e Tamai Hēvaní mo ʻEne fānaú. ʻOku tau maʻu ʻi he folofolá ʻa e ivi ke fehangahangai ai mo e faʻahinga ʻahiʻahi kotoa pē, pea ʻoku ou fakamoʻoni ko e taimi kuo akonekina lelei ai kitautolú, te tau lava ke ʻilo ʻa e leleí mei he koví pea tau fakaʻehiʻehi mei he ngaahi tauhele ʻa Sētané.

Anderson F., taʻu 19, Sao Paulo, Palāsila