2010
Kapau Ne u ʻi Ai
Tīsema 2010


kakai lalahi kei talavoú

“Kapau Ne u ʻi Ai”

ʻOku fakalotolahiʻi kitautolu takitaha ʻe he ngaahi lea mo e fakafasi naʻe faʻu ʻe ha talavou mei ʻAfilika Tonga ke tau fakakaukau lahi ki he Fakamoʻuí, ʻo ʻikai ʻi he Kilisimasí pē ka ʻi he taimi kotoa pē.

ʻOku kamata leʻosiʻi pē ʻa e fasí ʻo hangē ha fanafaná, ko ha ongo ʻoku vave tatau pē ʻene fakafonu ho lotó mo ʻene ongo ki ho telingá. ʻOku toe fakangalongataʻa ange ʻi he taimi ʻoku kamata hiva ai e kuaeá:

Ka ne u ʻi ai ke mamata he haʻu ʻa e tangatá ni, ʻa e tufunga ko ʻeni ne ui ko Sīsuú,

Kau ka vakai ki he lauiafe ne haʻu kiate Iá, ʻikai te u muimui mo fakafanongo kiate Ia?

Kaú ka mamata kiate Ia, te u ʻiloʻi nai Ia ʻi heʻeku ʻuluaki mamatá pē?

Te u ʻilo nai ko e Kalaisí Ia?

Vakai ki he kuaeá, pea te ke lava ʻo mamata ʻoku nau hiva kotoa mei honau lotó. Vakai ki he tokanga ʻa e kau tāmeʻaleá ʻi hono tā fakalelei ʻo e afo takitaha pea mo hono ʻai ʻe kinautolu ʻoku ngāue ki he ongó ke potupotutatau mo ongo lelei ʻa e ngaahi faʻahí. Sio mo vakai ki he kakai lalahi kei talavou ʻo e Siteiki Peletōlia ʻAfilika Tongá, ko ʻenau haʻu mei he puipuituʻa kehekehe mo nau aʻusia e ngaahi meʻa kehekehe, ʻoku nau fakatahatahaʻi honau ngaahi leʻó ʻi he fakafetaʻi ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí.

Pea ʻi he lotolotonga ʻo e meʻá ni kotoa ko e tokotaha tā hiva taʻu 20 naʻá ne fai kotoa ʻení, naʻá ne faʻu kotoa e fakaleá, faʻu e foʻi nota kotoa, fokotuʻutuʻu ʻa e ako hivá mo e fakaʻaliʻali takitaha, peá ne faʻu e foʻi hiva naʻe iku ʻo hoko ko ha meʻaʻofa Kilisimasi maʻa hono ngaahi kaungāmeʻá, maʻá e kāingalotu ʻo e Siasí, maʻá e koló, pea maʻa hono Fakamoʻuí mo ʻene Tamai ʻi Hēvaní.

Naʻe ʻikai ʻamanaki ʻa Maikolo Mekiloiti, ʻa ia ʻe vavé ni mai pē haʻane ʻalu ʻo ngāue fakafaifekau taimi kakato, ʻe aʻu ʻene ngāué ki ha tuʻunga peheni—ko e hiva ʻi ha falelotu ʻe fā, ʻa ia naʻe fonu e falelotu takitaha ʻi ha kāingalotu ʻe laungeau ne fiefia ke mamata. Naʻá ne fai ʻení ko ha polokalama ne vahe ange ki he Kau Tāutaha Kei Talavou (YSA) ʻo hono siteikí ke teuteu ha hiva, ko ha polokalama hiva mo e lea ke tokoniʻi e kakaí ke nau hū ki he Fakamoʻuí. Ko hono moʻoní, naʻe ʻuluaki fakataimi-tēpileʻi e polokalamá ki Sune pe Siulai ʻo e 2009, kae hili hano tolotoloi tuʻo lahi pea ʻunuakiʻi leva ki Tīsema.

“ʻI hono fakahā mai ʻe he kau fakafofonga ʻo e YSA e meʻa ne kole ange ke nau faí, ne u pehē ange leva, ‘Fēfē ke tau ngāue ʻaki ha hiva foʻou kae tuku ā hono fakaʻaongaʻi e hiva ʻa e kakai kehé?” ʻOku manatuʻi ʻe Maikolo. Ne felotoi e kau fakafofonga ʻo e YSA ki ai. Pea naʻa nau ʻiloʻi foki ʻa e tokotaha totonu ke ne fokotuʻutuʻu ʻení—ko Maikolo Mekiloiti.

ʻOku ako ʻa Maikolo ʻi he ʻUnivēsiti ʻo Pilitōliá ʻo fakatefito ʻi he lea faka-Pilitāniá mo e fiká. ʻOkú ne pehē, “Ko e meʻa ʻoku ou fie maʻu moʻoní ke u hoko ko ha faiako.” Ka naʻe manako maʻu pē ʻa Maikolo ia ʻi he mūsiká. Ko hono moʻoní, naʻá ne ako mūsika fakamātoato ʻo ʻau ki hono taʻu 17.

Ko ʻene fakamatalá ʻeni, “Naʻe hoko e mūsiká ko hoku mamana, pea ʻoku ou kei manako pē ai. ʻOku ou saiʻia ʻi he founga ʻoku lava ke ueʻi ai ʻe he mūsiká ʻa e loto ʻo e kakaí. ʻOku ou manako ke tataki ha kuaea peá u ongoʻi ʻa e ivi ʻoku haʻu mei aí, tautautefito kapau ko ha hiva fekauʻaki mo e ongoongoleleí. ʻOku ou manako ke siofi e haʻofangá ʻi hono ueʻi kinautolu ʻe he mūsiká pea ke ongoʻi ʻa e Laumālié ʻi heʻenau ongoʻi ʻa e Laumālié. ʻOku ou pehē te u kau ʻi ha faʻahinga meʻa pē fekauʻaki mo e mūsiká ʻi he kotoa ʻo ʻeku moʻuí he ʻoku fuʻu mahuʻinga ia kiate au.”

Ka ko e meʻa mahuʻinga tahá ko e manako ʻa Maikolo ke vahevahe mo e niʻihi kehé ʻa ʻene fakamoʻoni ki he Fakamoʻuí, pea ko ha faingamālie lelei ia ke ne fakahoko ai ʻeni ʻaki ha hiva ʻi he taimi Kilisimasí. ʻOkú ne pehē, “Ko e tefitoʻi taumuʻá ke mau vahevahe ʻemau fakamoʻoni ki he Fakamoʻuí ʻo fakafou ʻi he fasi mo e fakalea ʻo e foʻi hivá. Naʻa mau fie maʻu ha mūsika ʻoku ongo mālohí pea ke maʻu mo ha ngaahi fakamoʻoni mālohi ʻi he taimi tatau pē, ko ia ne mau fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi fakamoʻoni ʻa e kakai mei he folofolá ʻa ia naʻa nau ʻiloʻi e Fakamoʻuí: ʻa Mele, Siosefa, ʻAna, Simione, Pita, Sēmisi, Sione ʻOfeina, Mele Makitaline, mo kinautolu naʻe fakamoʻui mo akoʻi ʻe Kalaisí. Naʻa mau feinga ke fakahoko atu ʻa e meʻa naʻa nau ʻiloʻí, pea ʻoku mālohi ia. Ne mau fakaʻaongaʻi foki mo e fakamoʻoni tonu ʻa e Fakamoʻuí. Naʻe fenāpasi lelei ia.”