2010
Kihiʻi Siʻi Hifo ʻi Hoku Kāingá ni
Tīsema 2010


Ko e Ngāue ʻi he Siasí

Kihiʻi Siʻi Hifo ʻi Hoku Kāingá ni

ʻI heʻeku hoko ko e faʻē ʻo ha fānau iiki ʻe toko fā, naʻe hangē pē kiate au naʻe ʻikai haku taimi ʻatā. ʻI ha ʻaho femoʻuekina mo taulōfuʻu ʻe taha ne telefoni mai e pīsopé ʻo kole pe ʻe lava ke sio mai kiate au mo hoku husepanití. Naʻe fakaʻohovale ʻene ui au ke u hoko ko e palesiteni ʻo e Fineʻofá.

Ne u talaange ki he pīsopé ne pau ke u lotua e meʻá ni. Naʻe ʻikai te u ʻilo pe ʻe lava fēfē ke fakahoko ha fatongia ʻoku fie maʻu ki ai ha taimi lahi lolotonga e taimi ko ʻeni ʻi heʻeku moʻuí. Ne u ongoʻi ʻeku taʻefeʻungá mo e taʻepauʻia, pea naʻe ʻaho ʻe ua ʻa ʻeku faʻa tangi.

Ne telefoni ange ha taha ʻo ʻeku ongo faiako ʻaʻahí ʻo fokotuʻu ha taimi ke ʻaʻahi ange ai, pea naʻe ʻikai haʻane ʻilo ki heʻeku lolotonga faingataʻaʻiá. Lolotonga ʻene ʻaʻahí, naʻá ne vahevahe mai ha talanoa kau kia ʻEma Somavila Makongikī, ʻa ia ne hoko ko ha palesiteni Fineʻofa lolotonga e ngaahi ʻaho ne kamakamata ai e Siasí ʻi ʻIutaá. Naʻe ʻi ai ha fefine ʻi he uooti ʻo Sisitā Makongikií naʻe tokolahi ʻene fānaú, kau ai ha kiʻi pēpē valevale. Koeʻuhí ko e masiva ʻa e fāmili ʻo e fefiné, naʻe ʻalu fakaʻaho ai ʻa Sisitā Makongikī ki he ʻapí ʻo ʻave ki ai e meʻakai mo tokoni ki he faʻeé ʻi hono tokangaʻi ʻo e pēpeé.

“ʻI ha ʻaho ʻe taha ne foki mai ai [ʻa Sisitā Makongikī] ki ʻapi kuo fuʻu helaʻia mo ongosia. Naʻá ne mohe pē ʻi hono seá. Naʻá ne misi ʻokú ne kaukauʻi ha kiʻi pēpē ʻa ia naʻá ne toki ʻilo ko e Valevale ko Kalaisí. Naʻá ne fakakaukau ʻo pehē, ʻOiauē, ko ha lāngilangi moʻoni ia ke u fai ʻa e ngāue ní maʻá e Kalaisí. ʻI heʻene hukihuki ʻa e pēpeé, naʻá ne ongoʻi ʻa e loto fakatōkilalo moʻoni. … Naʻe fakafonu kotoa hono sinó ʻi ha fiefia naʻe ʻikai lava fakamatalaʻi. …Ne hulu ʻene fiefiá ʻo ne ʻā hake. ʻI heʻene ʻā haké, ne fai ange ʻa e lea ko ʻení kiate ia, ‘Ko e meʻa ʻi hoʻomou fai ia ki ha taha ʻoku kihiʻi siʻi hifo ʻi hoku kāingá ni, ko hoʻomou fai ia kiate au.’”1

Ne hanga ʻe he talanoá ni ʻo fakafonu hoku lotó mo hoku laumālié ʻaki ʻa e fiemālie mo e nonga. Ne u ʻiloʻi naʻe ʻafioʻi ʻe he ʻEikí e ngaahi tūkunga ne u ʻi aí, pea mo ʻEne finangalo ke u tokoniʻi ʻa e kau fafine ʻi he uōtí, pea te Ne tapuekina au ke u lava ʻo fakahoko kotoa hoku ngaahi fatongiá. Ne u tali ʻa e uiuiʻí.

ʻOku ou kei ofo pē ʻi heʻeku malava ke fakahoko hoku fatongiá lolotonga ko ia ʻeku tokangaʻi e ngaahi fie maʻu ʻa hoku fāmilí, pea ʻoku ou fakamālō ai ki ha faiako ʻaʻahi naʻe ueʻi ʻe he laumālié ke ne vahevahe mo au ha pōpoaki taimi totonu. Talu mei ai mo e ʻikai ʻaupito ke u teitei veiveiua ke tali ha uiuiʻi. ʻOku ʻi ai ʻeku fakamoʻoni ko e taimi ko ē ʻoku tau ngāue ai maʻa ʻetau Tamai Hēvaní, ʻokú Ne tāpuakiʻi kitautolu ʻaki ʻa e taimi, ivi, mo e poto ʻoku tau fie maʻu ke fakakakato ʻaki hotau ngaahi fatongiá.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Bruce R. McConkie, “Charity Which Never Faileth,” Relief Society Magazine, Mar. 1970, 169; ko e toki tānaki atu ʻa e fakamamafá.

Toʻomataʻú: Faitaaʻi ʻe Laureni Fochetto