2010
Hangē Ha Huʻakau Melié
Tīsema 2010


Founga ʻEku ʻIló

Hangē Ha Huʻakau Melié

Kapau te ke tali pea moʻui ʻaki e ongoongolelei moʻoni ʻa e ʻEikí, te ne ngaohi ke melie hoʻo moʻuí ʻo hangē ko hono fakamelie ʻe he suká ʻa e huʻakaú.

Ne u tupu hake ko ha tokotaha anga fakamātoato mo falalaʻanga, peá u muimui ʻi he ngaahi tefitoʻi moʻoni naʻe akoʻi kiate au ʻe heʻeku ongomātuʻá, ʻa ia naʻe fakangatangata pē ʻena ʻilo ki he ngaahi meʻa fakalotú. Ka ʻi he hili e mālōlō ʻeku tamaí ʻi he 2005 ʻi hoku taʻu 15, ne kehe ʻeku tōʻongá. Mahalo ko e anga pē ia ʻeku fakahaaʻi hoku mamahí ʻi he ʻikai ke u lea fakamāvae kiate iá. Te u loto mamahi maʻu pē ʻi he ʻikai te u ʻuma kiate ia peá ne toki ʻalu ki falemahakí.

Hili ʻene mālōloó, naʻe kamata ke u takanga holo mo ha kakai naʻe ʻikai ke nau ʻulungāanga lelei. Ne u fai ha ngaahi meʻa naʻá ku pehē ʻoku lelei pē pea ʻoku fai ʻe he tokotaha kotoa pē, ka ʻoku mahino kiate au he taimí ni naʻe ʻikai hōifua ki ai e ʻEikí. Naʻe maʻu ʻeku fiefiá, ʻo fakatatau ki he fiefia ʻa e māmaní, ka ko hono moʻoní, naʻe ʻikai ke u fiefia. Naʻe ʻi ai e meʻa ia ne mole meiate au, ka naʻe ʻikai ke u ʻilo pe ko e hā. Naʻe kamata ke kovi ʻeku akó. Ko e meʻa naʻe kovi tahá ko e ʻikai ke u ʻilo pe te u maʻu fēfē ʻa e fiefiá ʻi heʻeku moʻuí. ʻI he taimi ko ʻení naʻe ʻikai ke u sio ki he ngaahi meʻa lelei lahi naʻe ʻikai te u aʻusia mo hoku fāmilí pea mo ʻeku faʻeé, ʻa e tokotaha ne u ʻofa taha aí.

Ne u lotu ki he ʻOtuá ʻi he taimi poʻulí. Ne ʻikai akoʻi au ʻe ha taha ke u lotu, ka naʻá ku ongoʻi pē naʻá Ne fanongo mai. Naʻá ku kole kiate Ia ke Ne tokoniʻi au ke u fiefia pea fakahā mai ke u ʻiloʻi pe naʻe sai pē ʻeku tamaí. Naʻá ku manavasiʻi naʻa ʻoku siʻi mamahiʻia ʻi ha feituʻu. Ne hokohoko atu ʻeku tangi ʻo kolé ʻi ha ngaahi pō lahi.

Naʻe faifai pea maʻu e talí. Ne u fakakaukau te u maʻu ha tali ʻi ha misi, ka naʻe hoko mai ia ʻi ha ongo ʻeletā. Naʻá na ō mai ki homau falé ʻi Tīsema ʻo e 2006. Naʻe ʻikai mahino kiate au ko e tali kinaua ki heʻeku ngaahi lotú, pea naʻe ʻikai ke u fie fanongo ki ha foʻi lēsoni ʻe taha. Naʻe fanongo ki ai ʻeku faʻeé peá ne fakakaukau ke ʻalu ki he lotú. Talu mei ai mo e ʻikai toe tuku ʻene maʻulotú. Naʻe papitaiso ia, pea hili pē ha ngaahi uike siʻi mei ai, naʻe papitaiso hoku ongo ʻilamutú mo hoku tuofefiné. Ne u fakatokangaʻi ha fuʻu liliu lahi ʻi heʻeku faʻeé hili hono papitaisó, ʻo aʻu ki ha tuʻunga naʻá ne hā kei siʻi mo fiefia ange ai. Naʻe fakafonu homau falé ʻe heʻene fiefiá mo ʻene nongá; ʻi he taimi ʻe hū ange ai ha taha ki fale, ʻe lava pē ke ne ongoʻi naʻe ʻi ai e meʻa naʻe kehe.

Ne u ʻiloʻi e meʻa naʻe hokó peá u fakakaukau ke u ʻalu ki he lotú. Naʻe ngali kehe ʻa e meʻa ne u aʻusiá; ne teʻeki ai ke angalelei pehē mai ha taha kiate au ki muʻa. Naʻe anga fakakaumeʻa e houʻeiki fafiné pea nau angalelei mai ʻo u ongoʻi fiemālie ʻaupito ʻi he lotú. Naʻe māmālie pē hono fakapapauʻi mai kiate au ʻoku moʻoni ʻa e Siasí, peá u fili ai ke u fanongo ki he ngaahi lēsoni mei he ongo ʻeletaá.

Naʻe papitaiso au ʻi he ʻaho 3 ʻo Fēpueli 2007, ʻi he Uooti ʻŪlipé, Siteiki Velakulusi Mekisikoú, ʻe ha ongo ʻeletā. Te u manatuʻi maʻu pē kinaua, pea lau pē kinaua ko ʻemau ongo ʻāngeló. He ʻikai teitei ngalo ʻa e ʻaho naʻe fakamaʻa ai au mei he kotoa ʻo ʻeku ngaahi angahalá. Naʻe toʻo atu ʻeku ngaahi fehālaakí ʻe he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí. Naʻe ʻikai ke u kei ongoʻi loto-mamahi, pea naʻe ʻikai ke u kei ongoʻi taʻefiemālie. Naʻe fetongi ʻaki ia ʻa e fiefia lahi ʻi hoku laumālié.

Kuo ʻomai ʻe he ongoongolelei moʻoní ha fiefia lahi kiate au mo hoku fāmilí. Kuó u maʻu ha ngaahi kaungāmeʻa taʻengata. ʻOku hokohoko atu ʻeku feinga-tau mo e māmaní, ka ʻoku ou maʻu he taimí ni ʻa e ongoongolelei moʻoní pea mo e Laumālie ko ia ʻokú ne ʻomi fakaʻaho kiate au ʻa e fiefia mo e nongá. Kapau naʻe tali ʻe heʻeku tamaí ʻa e ngaahi ouau naʻa mau fakahoko maʻana ʻi he temipalé, ʻoku ou ʻiloʻi ʻokú ne fiefia mo nonga. ʻOku ou tui kuó ne tali ʻa e ongoongoleleí pea ʻokú ne tatali mai kiate kimautolu.

ʻOku ou faʻa sio ki mui ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻou ʻiloʻi ai hono tāpuakiʻi lahi aú. ʻOku ou sio ki ha fiefia ʻoku lahi ange ʻi he fiefia ko ia ʻoku ʻomai ʻe māmaní pea mo hono ngaahi meʻa fakafiefiá mo fakahohaʻá. ʻOku maʻu ʻa e fiefia moʻoní mei he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. Ko e meʻa kotoa pē ʻoku akoʻi mai ʻe he ongoongoleleí, ko e ʻai pē ke lelei maʻatautolu.

Ne tuʻo taha ʻeku maʻu ha ʻī-meili naʻe fakamatalaʻi ai ʻe ha faʻē ki hono foha kei talavoú ʻoku hangē ʻa e ʻOtuá ko e suka ʻokú ke tānaki ki hoʻo huʻakaú. ʻOku ʻikai te ke lava ʻo sio ki ai, ka ʻokú ne fakamelie ʻe ia ʻa e meʻa kotoa. ʻI he founga tatau pē, he ʻikai te ke lava ʻo sio ki he ongoongolelei moʻoni ʻa e ʻEikí, ka kapau te ke tali ia pea moʻui ʻaki, te ne ngaohi hoʻo moʻuí ke melie ʻo hangē ko hono fakamelie ʻe he suká ʻa e huʻakaú.

Konga naʻe toʻo mei he Ko Kalaisi ʻi ʻEmeasi, tā ʻe Carl Heinrich Bloch, fakaʻaongaʻi ʻi hono fakangofua ʻe he Musiume Hisitōlia Fakapuleʻangá ʻi Feletilikisipooti ʻi Hilelotí, Tenimaʻake: tā ʻo e huʻakaú naʻe fai ʻe Robert Casey