2010
Ko ha Meʻaʻofa ʻOku Taau ke Tokangaʻi Ange
Tīsema 2010


Ko ha Meʻaʻofa ʻOku Taau ke Tokangaʻi Ange

ʻI he ngaahi tāpuaki kotoa kuo tau maʻu mei hotau kuonga ʻi onopōní, ʻoua naʻa tau tukuange ʻa e ngaahi meʻa ko ia ʻoku nau poupou ki he ngaahi ngāue ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní.

ʻĪmisi
Elder Neil L. Andersen

Ko e taʻu ʻeni ʻe 50 tupu mei he pongipongi Kilisimasi ʻo e 1959, ka ʻoku ou kei manatuʻi lelei pē ia. Ne u ʻamanaki lahi pē ʻi heʻeku fakaʻamu fakatamaikí ke ʻi ai haʻaku pasikala foʻou. Ne u ngāue ʻaki mo hoku tokoua mo e tuofefine lahí ʻa e pasikala tatau pē, ko ha fuʻu pasikala motuʻa ʻinisi ʻe 24 (senitimita ʻe 61) ke mau ako heka pasikala ai. Kuo fuoloa ʻa e ʻikai ke kei fakaʻaongaʻi e sīpinga pasikala ko ʻení pea ne u ʻosi kole ki heʻeku ongo mātuʻá ha pasikala foʻou. ʻI heʻeku toki fakakaukau atu ki aí, ne u kiʻi ongoʻi mā ʻi he ʻikai ke u fakakaukau lelei ange ki he totongi ʻo ha meʻaʻofa pehē ki ha fāmili naʻe siʻisiʻi ʻenau paʻanga hū maí.

Ne aʻu ki he pongipongi Kilisimasí, pea naʻá ku lele hake ʻi he sitepú mei homau lokimohe ʻi lalo falé. Ne u lele atu ki lotofale ʻo fakasio holo ka ne ʻikai ke ʻi ai ha pasikala. Ne tō hifo hoku lotó ʻi heʻeku fakatokangaʻi atu ʻa e kiʻi meʻaʻofa ʻi heʻeku veʻe sitōkení, peá u feinga ke mapukepuke ʻeku mamahi he siva ʻeku ʻamanakí.

ʻI heʻemau tangutu ʻi he loki talanoá, ne kole mai ʻeku tamaí ke u ʻalu ʻo ʻomi ha hele mei peito ʻa ia ne hoko mai pē ki he lokí, ke fakaava ʻaki e puha naʻe ʻi ai e meʻaʻofa maʻa hoku tokouá. Ne u hū atu ki peito ʻo fā holo e meʻa fakamoʻui ʻo e māmá ke u lava ʻo sio. ʻI he maama ʻa e lokí ne tō atu ʻeku fiefiá. Ne tuʻu ʻi muʻa ʻiate au ha pasikala ʻuliʻuli fakaʻofoʻofa ʻinise ʻe 26 (sm ʻe 66)! Ne u heka he pasikala ko iá ʻi ha ngaahi taʻu lahi, ʻo tokangaʻi, mo tauhi lelei ia, pea naʻe hoko ia ko hoku kaumeʻa—ko ha meʻaʻofa naʻe fakahoungaʻi mo mataʻikoloa ʻaki.

Ko Ha Meʻaʻofa Mahuʻinga Ange

ʻI he māhina ʻe tolu ki muʻa he Kilisimasi ko iá, naʻe foaki mai kiate au ha meʻaʻofa naʻe toe mahuʻinga ange ʻi ha pasikala. Naʻe papitaiso au pea foaki mai ʻa e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻI he ngaahi taʻu ko ia ʻo ʻeku kei siʻí pea mahalo naʻe toe faʻa hoko pē ʻi ha ngaahi taʻu lahi mei ai, ʻa ʻeku hangē ko e kau Leimana naʻe fakamatala ki ai ʻa e Fakamoʻuí ʻo pehē “naʻe papitaiso ʻaki ʻa e afi mo e Laumālie Māʻoniʻoní, ka naʻe ʻikai te nau ʻiloʻi ia” (3 Nīfai 9:20).

Naʻe fakamamafaʻi ʻe Sīsū ʻa hono mahuʻinga ʻo e papitaisó mo e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní: “Ko e moʻoni, ko e moʻoni, ʻoku ou tala kiate koe, Kapau ʻe ʻikai fanauʻi ʻa e tangatá ʻi he vai pea mo e Laumālié, ʻe ʻikai ʻaupito faʻa hū ia ki he puleʻanga ʻo e ʻOtuá” (Sione 3:5). Pea naʻe talaʻofa ʻaki ʻe he Fakamoʻuí ʻa e meʻaʻofa fakalangí ni ke fakafaingofuaʻi ʻaki ʻa e faingataʻa ke Ne fakahā ange ʻe vavé ni pē ʻa ʻEne mavahe meiate kinautolú: “Te u fekau ia [ʻa e Fakafiemālié] kiate kimoutolu” (Sione 16:7).

ʻOku ʻi ai ha mālohi lahi ʻo e meʻafoakí ni. ʻOku tau ʻilo mei he folofolá ʻa e meʻa ʻe ʻomi ʻe he meʻafoakí ni kiate kinautolu ʻoku vēkeveke ke maʻu iá: “[Ko e] Laumālie Māʻoniʻoní … ʻoku fakamoʻoniʻi ʻa e Tamaí pea mo e ʻAló (T&F 20:27; vakai foki, 1 Kolinitō 12:3; 3 Nīfai 28:11; T&F 42:17). ʻOku akoʻi kiate kitautolu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻa e meʻa kotoa pē pea fakamanatu kiate kitautolu ʻa e meʻa kotoa pē (vakai, Sione 14:26). ʻOkú Ne tataki kitautolu ki he moʻoní pea fakahā kiate kitautolu ʻa e ngaahi meʻa ʻe hokó (vakai, Sione 16:13). ʻOkú ne fakamāmaʻi hotau ʻatamaí pea fakafonu hotau laumālié ʻaki ʻa e fiefia (vakai, T&F 11:13). ʻI Hono mālohí te tau lava ai ke ʻiloʻi hono moʻoni ʻo e ngaahi meʻa kotoa pē (vakai, Molonai 10:5). Te Ne fakahā kiate kitautolu ʻa e ngaahi meʻa lilo ʻa e ʻOtuá (vakai, 1 Nīfai 10:19).

ʻOkú Ne fakahā kiate kitautolu ʻa ia ʻoku totonu ke tau faí (vakai, 1 Nīfai 4:6; T&F 8:2). ʻOkú ne ueʻi ʻa e loto ʻo kinautolu ʻoku tau akoʻí (vakai, 2 Nīfai 33:1). Kae mahuʻinga angé, ʻoku fakafou ʻa e fakamolemoleʻi ʻo e ngaahi angahalá ʻi he Fakaleleí “ʻi he papitaiso, pea ʻi he afi, ʻio, ʻa ia ko e Laumālie Māʻoniʻoní” (T&F 19:31; vakai foki, 2 Nīfai 31:17), ʻo faifai pea lava ke fakamāʻoniʻoniʻi ʻa kitautolu ʻi he meʻafoaki ko ʻení ke tau tuʻu taʻe-ha-mele ʻi he ʻao ʻo Kalaisí ʻi he ʻaho fakaʻosí (vakai, 3 Nīfai 27:20).

ʻE toki maʻu pē ʻa e meʻafoaki ko ʻeni ʻo e takaua maʻu pē ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻe kinautolu kuo nau ʻosi papitaiso pea hilifakinima ko e kau mēmipa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní.1 ʻE ʻi ai e ngaahi taimi ʻe lava ke takiekina ai ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻa kinautolu kotoa pē ʻoku fekumi ki he moʻoní, ka ʻoku tuku fakatatali pē ʻa e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi hono kakató maʻanautolu kuo nau toʻo kiate kinautolu ʻa e ngaahi fuakava ʻo e ongoongolelei kuo fakafoki maí.2 ʻOku moʻoni ʻa e meʻafoaki ko ʻení. Ko ha tāpuaki fakalangi ia maʻá e kāingalotu ʻo e Siasí.

ʻOku ʻikai ke fakatatali e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní maʻa ha niʻihi tokosiʻi pē—maʻá e pēteliaké, maʻá e faiako ʻaʻahi ngāue mateakí, maʻá e kaungāmeʻa ʻoku ueʻi fakalaumālié—ka ʻoku talaʻofa ia kiate kitautolu hono kotoa ʻo kapau te tau fekumi faivelenga ki he hala te tau foki ai ki hotau ʻapi fakalangí. Naʻe fakamamafaʻi ʻe Palesiteni Uilifooti Utalafi (1807–98) ʻa e fie maʻu ko ia ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻe he tokotaha Siasi kotoa pē: “Tau feinga ke maʻu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. … Ko e Laumālie ʻeni kuo pau ke tau maʻu ke fakahoko ai ʻa e ngaahi taumuʻa ʻa e ʻOtuá he māmaní. ʻOku tau fie maʻu ia ʻo laka ange ʻi ha toe faʻahinga meʻafoaki. … ʻOku totonu ke tau lotu ki he ʻEikí kae ʻoua ke tau maʻu ʻa e Fakafiemālié. Ko e meʻa ʻeni ʻoku talaʻofa mai he taimi ʻoku papitaiso ai kitautolú. Ko e laumālie ia ʻo e māmá, ʻo e moʻoní, pea ʻo e fakahaá, pea ʻe lava ke ʻiate kitautolu kotoa ia ʻi he taimi tatau pē.”3

Ko Hono Fie Maʻu ʻo e Ueʻi Fakalaumālie Fakatāutahá

ʻOku tau moʻui ʻi ha kuonga ʻoku fakalakalaka ʻaupito ai ʻa e fefonongaʻakí, fetuʻutakí, mo e maʻu fakamatalá ʻi hono fakahoa ki he kuohilí. Ka kuo fakaʻuhingaʻi ʻeni ia ʻa e ngaahi ʻulungāanga maʻa hangē ko e faitotonú, angamaʻá, tauhi ʻo e ʻaho Sāpaté, fatongia fakafāmilí, naʻa mo e moʻui angamāʻoniʻoní—ʻa e ngaahi meʻa kuo fuoloa hono tauhi mai ʻe māmani pea ʻe he kāingalotu ʻo e Siasí—ʻi ha ngaahi founga kehekehe pea ʻatā pē ke fai hano tālangaʻi (vakai, T&F 1:16).

ʻI he aʻu mai kiate kitautolu ʻa e ngaahi fakalakalaka ʻo e tekinolosiá mo e fetuʻutakí ʻi onopōní, ʻe fie maʻu ia ke tau fai maʻu pē ha ngaahi fili mo ha ngaahi fakakaukau ke tau ʻi he māmaní ai kae ʻikai ʻo māmani (vakai, Sione 17:14). ʻOku mahuʻinga ʻaupito ʻa e faʻa ʻiloʻilo fakalaumālié. ʻI heʻetau hoko ko e kau ākonga ʻa Kalaisí, kuo pau ke tau ʻai maʻu pē ke hoko ʻa e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ko ha konga ʻo ʻetau fakakaukaú, lotu mo ʻetau moʻui fakaʻahó. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Poiti K. Peeka, Palesiteni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, “ʻE ʻikai lava ke moʻui ha taha ʻiate kitautolu ʻi māmani he ʻahó ni, pe ko e tuʻunga ʻe vavé ni ʻene ʻi aí, taʻe kau ai ʻa e ueʻi fakalaumālie fakatāutahá.”4

ʻE lava fēfē nai ke tau fakaʻaongaʻi ʻa e meʻafoaki fakalangí ni ke hoko ko ha kāpasa mahuʻinga ʻo ʻetau ngaahi ngāue fakaʻahó? Kuo pau ke tau tui neongo hotau ngaahi vaivaí, ko e kihiʻi leʻo siʻi ʻoku tau ongoʻí ʻoku haʻu ia mei heʻetau Tamaí. Kuo pau ke tau lotu mo kole mo fekumi pea ʻoua naʻa tau manavasiʻi ʻi he taimi ʻoku hū mai ai e ngaahi talí ki hotau lotó mo e ʻatamaí. Tui ko e ngaahi tali ia mei he langí. Ko e ngaahi tali fakalangi kinautolu.

ʻI Fēpueli ʻo e 1847 naʻe hā ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá kia Pilikihami ʻIongi ʻi ha misi pe mata meʻa-hā-mai. Naʻe fehuʻi ʻa Palesiteni ʻIongi ki he Palōfitá pe naʻe ʻi ai haʻane pōpoaki ki he Kāingalotú. Naʻe pehē ʻe he Palōfitá: “Tala ki he kakaí ke nau loto fakatōkilalo mo faivelenga pea fakapapauʻi ʻoku nau tauhi ʻa e Laumālie ʻo e ʻEikí pea te Ne tataki tonu kinautolu. Tokanga ke ʻoua naʻa tekeʻi ʻa e kihiʻi leʻo vanavanaikí; te ne akoʻi [kinautolu] ʻi he meʻa ke nau faí mo e potu ke nau ō ki aí; te ne ʻomi ʻa e ngaahi fua ʻo e puleʻangá. Tala ki he kau takí ke fakaava hono lotó pea loto ʻaki, koeʻuhí, ʻo ka hoko mai ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní kiate kinautolu, ʻe mateuteu honau lotó ke tali ia.”5

Ko e tui ko ia te ke maʻu ha fakahaá pehē ki he niʻihi kehé, ʻoku hoko mai ia ʻi hono fakaava ho lotó pea faʻa tui.

Ngaahi Ngāue ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní

ʻOku lahi mo fakalaumālie ʻa e sīpinga ʻo e founga ngāue fakaʻaho ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi he moʻui ʻa e kāingalotu ʻo e Siasí. Ko e lahi taha ʻo e ngaahi foungá ʻoku hoko fakalongolongo mo fakatāutaha ia, pea ʻoku toki fakatokangaʻi pē hili haʻatau sio ki mui ki he fakaofo ʻo e ngaahi liliu ne nau fakahokó. Fakakaukau angé ki he ngaahi meʻa kuó ke aʻusiá ʻi hoʻo lau e sīpinga ʻo e ngaahi meʻa ko ʻeni ne vahevahe mai ʻe ha niʻihi kiate au.

  • Naʻe fakakaukau ha fefine ki he niʻihi ʻo e ngaahi faingamālie ngāue ʻe lava ke ne fai ʻi he taimi ʻe foki ai ʻene fānaú ki he akó. ʻI heʻene tangutu ʻi he houalotu sākalamēnití, naʻe tuʻu hake ʻa e palesiteni fakasiteikí ke fai ʻene fakamoʻoní. Naʻá ne lau ha potufolofola: “ʻOua naʻá ke kumi ki he ngaahi koloá, pe ko e ngaahi meʻa vaʻinga ʻo e māmani ko ʻení; he vakai, ʻe ʻikai te ke lava ʻo ʻave ia mo koe” (ʻAlamā 39:14). Naʻe ongo moʻoni e vēsí ki hono lotó ʻi he ʻaho Sāpate ko iá ʻo fakamoʻoniʻi fakalaumālie ai e ngaahi meʻa ʻoku totonu ke ne fakahoko lolotonga ʻa e taʻu hono hokó.

  • Naʻe papitaiso pea hilifakinima ha kiʻi tamasiʻi taʻu valu ko ha mēmipa ʻo e Siasí, ʻo ne maʻu ʻa e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi he nima ʻo ʻene tamaí mo e kuitangatá. ʻI he tuʻu fiefia hake ʻa e kiʻi tamasiʻí ke fai ʻene fakamoʻoní, naʻe taʻeʻamanekina ʻene ongoʻi loto-māfaná ʻo ʻikai te ne mei faʻa lava ʻo lea. Naʻe pehē ʻe ha tangata naʻá ne fakamatala ki he meʻa naʻe hokó, “Ne u ongoʻi mālohi e Laumālié ʻi he taimi ko iá.”

  • Naʻe tukituki ha faifekau mo hono hoá ʻi he matapā ʻo ha fiefanongo ne na foaki ki ai ha Tohi ʻa Molomona. ʻI he fakaava ʻe he fineʻeiki toulekeleká e matapaá, naʻe lōmekina e faifekaú ʻe ha ongo mālohi. Ne talitali lelei ʻe he fineʻeikí ʻa e ongo faifekaú peá ne fakamatala ange kuó ne ʻosi lau pea ʻokú ne tui ki he meʻa ne na akoʻi angé. Ne pehē fau e ongo ne maʻu ʻe he faifekaú naʻá ne lotu ai ʻo pehē, “ʻE Tamai, fakamolemole ʻo ʻoua naʻa tuku ke teitei ngalo ʻiate au ʻa e ongo ne u maʻu ʻi he ʻaho ní.”

  • Naʻe kamata ke ongoʻi taʻelata ʻaupito ha finemui naʻe ako ʻi ha ʻunivēsití mamaʻo mei ʻapi. ʻI heʻene ngaahi lotú naʻá ne kole ai ke ne lava ʻo maʻu ha tokoni ki hono ngaahi faingataʻaʻiá. Naʻá ne maʻu ha ongoʻi fiemālie makehe ʻi he kalasí he pongipongi ʻe tahá. Ne haʻu ki hono ʻatamaí ha fakakaukau: “ʻOku ʻikai ʻaupito ha taimi te ke teitei tuēnoa ai.” Ne tali ʻene ngaahi lotú, pea mole atu ʻene ongoʻi taʻelatá.

  • Naʻe fononga atu ha tamai faivelenga ke tokoniʻi hono fohá ʻa ia naʻá ne fai ha ngaahi fili hala pea te ne fua e ngaahi nunuʻa ʻo ʻene ngaahi filí. ʻI he ngaahi houa lahi mo lōngonoa naʻe fononga ai ʻa e tamaí ni ke aʻu ki hono fohá, naʻá ne lotu ʻi he mamahi hono lotó ʻi he ngaahi fehālaaki ʻa hono fohá. Pea toki haʻu ʻa e fakakaukau hā mahino mo mahinongofua ki he ʻatamai ʻo e tamaí ni: “Ko Hoku foha foki mo ia.”

  • Naʻe tangutu ha taʻahine Loumaile taʻu 16 ʻi ha kalasi Lautohi Faka-Sāpate ʻo fanongo ki he faiakó. Ko e taimi Toetuʻú ʻeni pea ne teuteu ʻe he faiakó ha lēsoni kau ki he Fakaleleí. ʻI heʻene faiako ʻo fekauʻaki mo e mamahi ne fuesia ʻe he Fakamoʻuí, naʻá ne fakamatala ki hono ʻuhinga ʻo e tautaʻa ʻi he ava kotoa pē ʻo e sinó, ʻa e kauʻimaeaʻí, mo e mamahi ʻi he kolosí. Ne teʻeki ai fakakaukau e finemuí ia ki he Fakaleleí ʻi hano fakamatala fakaʻāuliliki pehē. Ne haʻu ki hono ʻatamaí ha ʻīmisi. Hili ha taʻu ʻe 25 nai mei ai, naʻe māfana hono lotó ʻi heʻene lea kau ki he meʻa naʻe hokó: “Ne fakamoʻoni ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní kiate au ʻi he ʻaho ko iá ko Sīsū ʻa e Kalaisí.”

Ko e Mahuʻinga ʻo e Talangofuá

ʻOku tau moʻui ʻi ha kuonga ʻoku ʻātakaiʻi ai kitautolu ʻe he ngaahi meʻa ʻoku fakatupu ʻauha mo fakalilifu tahá. ʻOku ʻomi ʻe he tekinolosia ʻo e fetuʻutakí ʻa e ngaahi meʻa lelei ki heʻetau moʻuí, ka ʻokú ne toe ʻohofi pē foki hotau tukui koló—naʻa mo hotau ngaahi ʻapí kapau he ʻikai ke tau tokanga—ʻaki ʻa e meʻa ʻa ia ʻe lava ke ne fakaongonoa kitautolu ke ʻoua naʻa tau ongoʻi e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. Kuo pau ke tau mātuʻaki tokanga ki he ngaahi meʻa ʻoku tau fakangofua ke ne takiekina hotau laumālié.

Kapau ʻokú ke loto ke toe lahi ange ʻa e mahino mo e tui ʻoku ke maʻu ki he kihiʻi leʻo siʻí, ʻoku ʻikai mo ha toe founga lelei ange ki ai ka ko e talangofuá. Naʻe folofola ʻa Sīsū ki Heʻene kau ākongá, “Kapau ʻe muimui ha taha ʻiate au, tuku ke ne liʻaki ʻe ia ia, pea toʻo hake ʻene ʻakau mafasiá ʻo muimui ʻiate au” (Mātiu 16:24).

Naʻe fokotuʻu mai ʻe Palesiteni Sēmisi E. Fausi (1920–2007), Tokoni Ua ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí, ha founga faingofua ke tau fili ʻaki ʻa e leʻo totonu ke tau muimui aí: “Fakafanongo mo muimui ki he Laumālié. Ko ha founga fuoloa ʻeni, pea naʻa mo e moʻui ki muʻa ʻi he māmaní, pea mahalo he ʻikai manakoa ia ʻi he sosaieti ko ē ʻoku fekumi maʻu pē ki ha meʻa ʻoku foʻoú. ʻOku fie maʻu e faʻa kātakí ʻi ha māmani ʻoku vili taʻeʻunua ke fai mo maʻu ʻa e ngaahi holí. Ko e foungá ni ʻoku leʻo siʻi, vanavanaiki, mo pelepelengesi ʻi ha māmani ʻoku ʻāvea ʻi he meʻa ʻoku longoaʻa, taʻemanonga, fuʻu vave, ngahaha, mo taʻetokamālié. ʻI he foungá ni ʻoku fie maʻu koe ke ke faʻa fakakaukau lelei. …ʻOku fie maʻu kitautolu ʻe he foungá ni ke tau ʻaʻeva ʻi he tuí ʻi ha māmani ʻoku puleʻi ʻe he meʻa ʻoku tau mamata ki aí.” 6

Taimi Fakalongolongo ke Fakalaulauloto

Ne u fakakaukau he taimi ʻe niʻihi ki he kehekehe ʻa e moʻui ʻa ʻeku fānaú mei heʻeku moʻui ʻaʻakú ʻi heʻeku tupu hake ʻi ha kiʻi faama ʻi he feituʻu faka-Tonga ʻo ʻAitahoó ʻi he ngaahi taʻu ʻo e 1950 mo e 1960. Lōloa e ngaahi ʻaho ne u ngaohi ʻā ai mo ʻeku tamaí, ngaahi houa fakalongolongo ne fetuku holo ai e ngaahi paipa fakatafé ʻi he ngaahi ngoueʻanga patetá, ko ha ʻapi naʻe taha pē ʻa e televīsone aí pea sēnolo pē ʻe tolu, ʻikai ha komipiuta, ʻikai ha MP3, ʻikai ha telefoni toʻotoʻo, siʻisiʻi ha fononga ʻo mamaʻo atu ʻi he ngaahi kolo ofi maí, siʻisiʻi e ngaahi meʻa ke taki e tokangá ki ai, pea lahi e taimi mo e fāmilí—ko e ngaahi meʻa ʻeni naʻe langa hake ʻaki ʻe tokolahi ʻo hoku toʻu tangatá.

ʻI he māmani ʻo e ʻaho ní, kuo pau ke tau ʻoange ha taimi fakalaulauloto maʻa ʻetau fānaú pea akoʻi kinautolu ke nau fakafanongo ki he kihiʻi leʻo siʻí. ʻI he ngaahi tāpuaki kotoa ko ia kuo tau maʻu ʻi he kuonga fakaonopooni ko ʻení, ʻoua naʻa tau siʻaki ʻa e ngaahi meʻa ʻoku nau poupou ki he ngaahi ngāue ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní: ha taimi ke te toko taha ai ʻo lotu, fakalaulauloto, fakakaukau, mo lau e folofolá; pea mo ha taimi mo e fāmilí ʻoku ʻikai fakahohaʻasi ʻe he longoaʻá, ngaahi meʻa te ne tohoakiʻi e tokangá, mo ha ngaahi ʻekitivitī ʻoku fuʻu lahi.

Ko e Muimui ki he Ngaahi Ueʻi ʻa e Laumālié

ʻI heʻetau muimui ʻi he ngaahi ongo ʻoku hoko mai kiate kitautolú, ʻoku tau ako ai ke falala ʻoku haʻu ia mei heʻetau Tamaí. ʻOku tau “tupu hake” (T&F 109:15) ʻi heʻetau ako ke ʻiloʻi ʻa e leʻo ko ʻení.

Kuo faleʻi kitautolu ʻe Palesiteni Tōmasi S. Monisoni ke ʻoua ʻaupito naʻa tau fakatoloi ha ueʻi ʻa e laumālié. Naʻá ne pehē ʻi he konifelenisi lahí, “ʻOku tau sio. ʻOku tau tatali. ʻOku tau fakafanongo ki he kihiʻi leʻo siʻi ko iá. ʻI he taimi ʻoku lea aí, ʻoku talangofua ki ai ʻa e kakai tangata mo fafine ʻoku potó. ʻOku ʻikai ke tau fakatoloi ʻa e muimui ki he ngaahi ueʻi ʻa e Laumālié.”

Naʻe toki vahevahe leva ʻe Palesiteni Monisoni ha meʻa naʻe hoko ki hano kaumeʻa ko Sitani, ʻa ia naʻe mamatea ha konga hono sinó tupu mei ha mahaki naʻe fokoutua ai. Neongo ʻa e tauhi fakafalemahaki lelei tahá mo e ngaahi lotu ʻa e fāmilí mo e kaungāmeʻá, ka naʻe kei tokoto pē ʻa Sitani ʻi he mohengá pea kamata ke hohaʻa hono lotó.

Ko e manatu ʻeni ʻa Palesiteni Monisoni ki aí, “ʻI ha efiafi ʻe taha ne u kakau ai ʻi he vai kaukau he Falevaʻinga Teseletí, ʻo u hanga pē ki he ʻaofí mo kakau fakaholomui. Naʻe hū fakalongolongo mo mahino ki hoku ʻatamaí ʻa e fakakaukau ko ʻení: ‘ ʻOkú ke kakau fiemālie holo koe heni lolotonga ko iá ʻoku faingataʻaʻia ho kaumeʻa ko Sitaní ʻi hono mohengá ʻi falemahaki, ʻo ʻikai lava ke ngaue.’ Ne u ongoʻi e ueʻi ʻa e laumālié: ʻ ʻAlu ki falemahaki ʻo faingāue ki ai.’

“Ne tuku ʻeku kakaú, tui vala, peá u fakavave atu ki he loki ʻo Sitani ʻi he falemahakí. Naʻe ʻikai ha taha ʻi hono mohengá. Naʻe talamai ʻe ha neesi ʻokú ne ʻi hono sea teketeké ʻi he vai kaukaú ʻo teuteu ke fai ʻene fakamālohisinó. Ne u fakavavevave atu ki he feituʻu ko iá ʻo ʻilo ai ʻa Sitani ʻokú ne tangutu toko taha pē ʻi he tafaʻaki ʻo e vai kaukaú naʻe loloto angé. Ne ma fefakaleaʻaki peá ma foki ki hono lokí ʻo foaki hano tāpuaki fakataulaʻeiki.”

Naʻe faifai pē pea toe maʻu ʻe Sitani hono iví pea ngaue hono ongo vaʻé ʻo kamata ke ne toe ako lue. Naʻe hoko atu ʻa e fakamatala ʻa Palesiteni Monisoní: “Ki ha niʻihi, ʻoku hā [meia Sitani] ʻa e ngaahi fakakaukau ʻita ʻo e loto-mafasia naʻá ne ongoʻi he efiafi ko iá ʻi heʻene tangutu ʻi hono sea teketeké ʻi he veʻe vai kaukaú, ʻo hangē kuo tauteaʻi ia ke moʻui mamahi ʻi he toenga ʻo ʻene moʻuí. ʻOkú ne fakamatala ki heʻene fakakaukau ki he meʻa te ne lava ʻo faí. Meʻa faingofua moʻoni ke ne ueʻi atu pē ʻa e sea teketeke naʻá ne fehiʻa aí ke tō fakalongolongo hifo ki he vai kaukau lolotó. ʻE ngata leva ʻene moʻuí. Ka ʻi he momeniti pē ko iá, naʻá ne sio mai kiate au, ko hono kaumeʻá. Naʻe ʻilo ʻe Sitani ʻi he ʻaho ko iá ʻoku ʻikai ke tau ʻaʻeva toko taha pē. Ne u ako foki ʻe au mo ha lēsoni ʻi he ʻaho ko iá: ʻOua, ʻoua, ʻoua ʻaupito naʻa fakatoloi ʻa e muimui ki ha ueʻi ʻa e laumālié.” 7

ʻI he folofola ʻa e ʻEikí ʻo kau ki Heʻene Hāʻele ʻAngaua Maí, naʻá Ne fakamamafaʻi kuo pau ke ngāue ʻaki ʻa e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi he mālohi ʻi he lotolotonga ʻo ʻEne Kaingālotú: “He ko kinautolu ʻoku poto pea nau tali ʻa e moʻoní, pea kuo nau maʻu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ke hoko ko honau fakahinohinó, pea kuo ʻikai kākaaʻi ʻa kinautolú—ko e moʻoni ʻoku ou pehē kiate kimoutolu, ʻe ʻikai ke tā hifo ʻa kinautolu pea laku ki he afí ka te nau kātakiʻi ʻa e ʻahó” (T&F 45:57).

ʻOku tau moʻui ʻi ha kuonga fakaofo ʻo e faingamālié, akó, mo e tuʻumālié. Ka ʻoku haʻu fakataha pē ʻa e ngaahi meʻa fakaofó ni mo e ngaahi founga kākā mo fakasiʻisiʻia ʻa e filí, ʻo nau feinga ke hū mai ki heʻetau moʻuí, pea aʻu ki heʻenau feinga ke hūhū mai ki he hūfanga malu ʻo hotau ngaahi ʻapí. Kapau te tau maʻu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ke hoko ko hotau fakahinohino pea ke tau poto ʻi hono ʻiloʻi, maluʻi, pea mo e langa ʻi he meʻafoakí ni, ʻe ʻikai faʻa kākaaʻi kitautolu. Pea ʻi he fakautuuutu ko ia ʻa e koví ʻi he māmaní, ʻe ʻi ai ha mālohi ʻo e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní maʻá e kakai angamāʻoniʻoní.

ʻI heʻetau tokanga ʻo toe lahi ange ki he meʻafoaki fakalangí ni, te “tau kātakiʻi ʻa e ʻahó” pea toe nofo fakataha mo ʻetau Tamai Hēvaní.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Vakai, Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Uilifooti Utalafi (2004), 58

  2. Vakai, Dallin H. Oaks, “Always Have His Spirit,” Ensign, Nov. 1996, 59–61.

  3. Teachings: Wilford Woodruff, 41, 51.

  4. Boyd K. Packer, “Reverence Invites Revelation,” Ensign, Nov. 1991, 23.

  5. Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita (2007), 112; ko e toki tānaki atu hono fakamamafaʻí.

  6. James E. Faust, “Ko e Leʻo ʻo e Laumālié,” Liahona, Sune 2006, 6.

  7. Thomas S. Monson, “The Spirit Giveth Life,” Ensign, May 1985, 68, 70.

Ko e Meʻaʻofá, tā ʻe Walter Rane, ʻoua naʻa hiki hano tatau

Tā valivali ʻa Walter Rane

Akoʻi ke Mahino Kiate Kinautolu, tā ʻe Walter Rane, ʻi he angalelei ʻa e Musiume Hisitōlia ʻo e Siasí