2010
Ko ʻEtau Kau ʻi he Misi ʻa Līhaí
ʻAokosi 2010


Ko ʻEtau Kau ʻi he Misi ʻa Līhaí

Mei he lea ʻi ha fakataha fakalaumālie naʻe fai ʻi he ʻaho 16 ʻo Sānuali 2007, ʻi he ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongí. Ke maʻu kakato e leá ʻi he lea faka-Pilitāniá, hū ki he http://speeches.byu.edu.

ʻOku ʻi he misi ʻa Līhaí ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku fie maʻu ʻe ha tokotaha Siasi ke mahino kiate ia ʻa e siviʻi ʻo e moʻuí.

ʻĪmisi
President Boyd K. Packer

Ne u kole ki he potungāue lekooti ʻa e Siasí ke talamai angé ʻa e tokolahi ʻo e toʻu tupu ʻi he Siasí ʻoku nau ʻi he taʻu motuʻa ke hū ki he ʻunivēsití. Ko ʻenau talí, toko “1,974,001.”

Ne u fakakaukau leva, “ʻOku sai, te u lea ki he tahá.”

Naʻe kamata ʻeku ako he ʻunivēsití ʻi he ʻosi ange pē ʻa e Tau Lahi hono II ʻa Māmaní. Ko e tokolahi ʻo e kakai tangata ʻi homau toʻú ko e toki foki mai mei he sōtiá. Ko homau tokolahi ne mau matuʻotuʻa ange ʻi he toʻu ʻo e fānau ako ʻunivēsiti ʻo e ʻaho ní. Ne mau ʻosi ō atu ki he taú pea lahi e ngaahi meʻa ne mau manatu ki aí. Ne mau kei manatuʻi e ngaahi meʻa ʻe niʻihi; pea ko e niʻihi ne mau fiefia kuo ngalo atu. Ne mau fakamātoato ange pea ʻikai ke mau vaʻinga pe fakakata holo ʻo hangē ko e fānau ako ʻo e ʻaho ní. Ne mau loto ke hoko atu ʻemau moʻuí pea mau ʻiloʻi ko e kī ki aí ʻa e akó.

ʻI heʻemau ʻi he sōtiá naʻe tukutaha pē ʻemau moʻui ʻi he sotiá ki he fakaʻauha. Ko e meʻa ia ʻoku fai ʻi he taú. Ne ueʻi kimautolu ki ai ʻe he ʻulungāanga fakaʻeiʻeiki ko e mamahiʻi fonuá. Ko e sivi leva ʻo e moʻuí ke mateakiʻi hoʻo moʻuí ʻi hono fai ʻo e fakaʻauhá kae ʻoua naʻá fakaʻauha fakalaumālie pe fakatuʻasino koe.

ʻOkú ke moʻui foki mo koe ʻi ha kuonga ʻo e tau, ʻa e tau fakalaumālie ko ia he ʻikai teitei ʻosí. ʻOku puleʻi he taimi ni ʻe he taú ia ʻa e ngaahi ngāue ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá. Kuo mole mei ho māmani ʻo e taú ʻa hono tuʻunga taʻehalaiá. ʻOku ʻikai ha meʻa ia, neongo ʻene kovi mo taʻetāú, ʻe pehē ʻoku taʻetali lelei ʻi he ngaahi heleʻuhilá pe ngaahi faiva fakatātaá pe mūsiká pe fetalanoaʻakí. Hangē kuo maliu ʻa māmani ia ʻo huʻu ki lalo. (Vakai, 2 Pita 2.)

ʻOku lumolumaʻi ʻa e angamāú, angamolumalú, anga fakaʻeiʻeikí, mo e fakaʻapaʻapaʻi ʻo e mafaí. Kuo fetongi ʻe he teunga tāú mo e hā fakaʻofoʻofá ʻa e vālaú mo e hā taʻemāú. ʻOku ʻikai toe fai ha tokanga ia ki he ngaahi lao ʻo e faitotonú mo e angatonú pea mo e angamaʻá. Ko e talanoá ʻoku fonu ia ʻi he lea koví. ʻOku mou mamata ki ai ʻi he ʻātí mo e ngahi tohí, ʻi he tulamá mo e fakafiefiá. ʻOku ʻikai ke nau fakaʻau ʻo lelei ange ka kuo nau hoko ʻo kovi. (Vakai, 1 Tīmote 4:1–3; 2 Tīmote 3:1–9.)

ʻOkú ke fai ha ngaahi fili ʻi he meimei ʻaho kotoa pē pe te ke muimui ʻi he ngaahi tōʻonga ko iá. ʻOku lahi ho ngaahi ʻahiʻahi ʻoku hanga mai mei muʻá.

Piki ki he Vaʻa Ukameá

Lau ʻi he 1 Nīfai 8 ʻo kau ki he misi ʻa Līhaí. Naʻá ne fakahā ki hono fāmilí, “Vakai, kuó u misi ʻi ha misi; pe ko hono fakalea ʻe tahá, kuó u mamata ki ha meʻa-hā-mai” (1 Nīfai 8:2).

Mahalo te ke pehē ʻoku ʻikai ha ʻuhinga makehe ʻo e misi ʻa Līhaí kiate koe, ka ʻoku ʻi ai. ʻOkú ke kau ai; ʻoku tau kau kotoa ai.

Naʻe pehē ʻe Nīfai, “[ʻOku fakatatau ʻa e ngaahi folofola kotoa pē] kiate kimautolu koeʻuhí ke ʻaonga ia kiate kimautolu pea mau poto ai” (1 Nīfai 19:23).

ʻOku ʻi he misi pe mata meʻa-hā-mai ʻa Līhai ki he vaʻa ukameá ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku fie maʻu ʻe he tokotaha Siasí ke mahino kiate ia ʻa e siviʻi ʻo e moʻuí.

Naʻe mamata ʻa Līhai:

Lau fakalelei ʻa e misí pe mata meʻa-hā-maí; hili ko iá pea toe lau.

Kapau te ke piki ki he vaʻa ukameá, ʻe lava ke ke ongoʻi ʻa e hala ʻokú ke fou atu ai ki muʻá ʻaki ʻa e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻa ia kuo foaki kiate koe ʻi he taimi naʻe hilifakinima ai koe ko e mēmipa ʻo e Siasí. Te ke lava ke ongoʻi ʻa e mālohi ʻo e kau ʻāngeló ʻo hangē ko Nīfaí, peá ke ʻilo ʻa e hala ʻokú ke fou atu ai ʻi he moʻuí.

Kuo hoko e Tohi ʻa e Molomoná ko ʻeku vaʻa ukameá.

Naʻe mamata ʻa Līhai ki ha fuʻu kakai tokolahi “naʻe vivili atu” ki he fuʻu ʻakaú (1 Nīfai 8:21).

Naʻe “fonu [ʻe fuʻu fale lahi mo ʻataʻataá] ʻi he kakai, ʻa e motuʻa mo e talavou fakatouʻosi, ʻa e tangata pea mo e fefine; pea naʻa nau tui ha ngaahi kofu mātuʻaki fakaʻofoʻofa ʻaupito; pea naʻa nau tuʻu ʻi he founga ʻo e manuki mo tuhu ʻaki honau louhiʻi nimá kiate kinautolu kuo nau aʻu mai ʻo nau lolotonga kai ʻi he fuá” (1 Nīfai 8:27).

ʻOku totonu ke ʻi ai ha ʻuhinga makehe ʻo e foʻi lea ʻe taha ʻi he misi pe meʻa-hā-mai ko ʻení ki he toʻu tupu ʻo e Siasí. Ko e foʻi leá ko e hili. ʻI he hili ʻenau ʻilo e fuʻu ʻakaú naʻa nau mā, pea tupu mei he manuki ʻa māmaní naʻa nau tō atu ai ʻo puli.

“Pea hili ʻenau kai ʻi he fuá, naʻa nau mā, koeʻuhi ko kinautolu naʻe lolotonga manuki mai kiate kinautolú; pea naʻa nau tō atu ki ha ngaahi hala tapu ʻo puli. …

“Pea naʻe fuʻu tokolahi ʻaupito ʻa e kakai naʻa nau hū ki he fale matamata kehe ko iá. Pea hili ʻenau hū ki he fale ko iá, naʻa nau tuhu mai ʻi he manuki kiate au mo kinautolu foki naʻe lolotonga kai ʻi he fuá.” Ko e siví ia; pea toki pehē ʻe Līhai, “Ka naʻe ʻikai te mau tokanga kiate kinautolu” (1 Nīfai 8:28, 33; ko e toki tānaki atu hono fakamamafaʻí). Pea ko e talí ia.

Naʻe tohi ʻe he foha ʻo Līhai ko Nīfaí ʻo pehē:

“Ko au Nīfai, naʻá ku fakaʻamu foki ke u lava ʻo mamata, mo fanongo, mo ʻiloʻi ʻa e ngaahi meʻa ko iá, ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻa ia ko e meʻafoaki ʻa e ʻOtuá kiate kinautolu kotoa pē ʻoku fekumi faivelenga kiate iá. …

“He ko ia ʻoku kumi faivelengá, te ne ʻiloʻi; pea ʻe fakahā ʻa e ngaahi meʻa lilo ʻa e ʻOtuá kiate kinautolu, ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻo tatau pē ʻi he ngaahi kuongá ni mo e ngaahi kuonga ʻi muʻá, pea tatau pē ʻi he ngaahi kuonga ʻi muʻá mo e ngaahi kuonga ʻe hoko maí; ko ia, ʻe ʻikai liliu ʻe he ʻEikí ʻene ngaahi founga ngāué ʻo taʻengata” (1 Nīfai 10:17, 19).

Ko e ngaahi fakatātā fakataipe kotoa pē ʻi he misi ʻa Līhaí naʻe fakamatalaʻi ia ki hono foha ko Nīfaí, pea naʻe hiki ia ʻe Nīfai.

Naʻá ke piki ki he vaʻa ukameá ʻi he taimi naʻe papitaiso mo hilifakinima ai koé. Ka ʻoku ʻikai pē te ke teitei malu. ʻI he hili hoʻo kai ʻi he fuá ʻe toki fai ai ho siviʻí.

ʻOku ou manatu pea fakakaukau ki ha taha ʻo homau toʻu akó—naʻá ne ʻatamai lelei ʻaupito, talavou, faivelenga ʻi he Siasí, pea fonu talēniti mo malava ke fai e ngaahi meʻa lahi. Naʻá ne mali lelei pea vave e fakalakalaka e tuʻunga ʻene moʻuí. Naʻe kamata ke ne fai ha ngaahi meʻa ke lelei ki māmani mo kinautolu naʻa nau feohí. Naʻa nau fakahekehekeʻi ia ke ne muimui ʻi heʻenau ngaahi foungá, ʻa ia ko e ngaahi founga ʻo e māmaní.

Ko e meʻa faingofua ʻaupito he taimi ʻe niʻihi ʻa e founga hoʻo teuteú mo e vala ʻokú ke tuí, hangē ko hano pae taʻetuku holo ʻe ha finemui hono ʻulú ke hangē pē naʻe teʻeki ai helú pe ko hano tui ʻe ha talavou ha vala ʻoku matamatakovi ʻi heʻene fie ʻalu mo e ākenga ʻo e kuongá.

Tokaange pē ha tafaʻaki ʻi he fanga kiʻi meʻa īkí naʻe kiʻi homohomo ai e piki ʻa hoku kaungā-akó ki he vaʻa ukameá. Naʻe piki ʻaki ʻe hono uaifí ʻa e nima ʻe taha ki he vaʻa ukameá pea nima ʻe taha kiate ia. Faifai pē peá ne homo mei hono uaifí ʻo ne tukuange ʻa e vaʻa ukameá. Hangē ko ia ne ʻosi tala ʻe he misi pe mata meʻa-hā-mai ʻa Līhaí, naʻá ne tō atu ki ha ngaahi hala tapu ʻo puli.

Ko e ʻuhinga lahí ko e televīsoné ʻoku ʻikai ai ke tau sio pē ki he loto fale ʻataʻatā ko iá ka ʻoku tau nofo tonu pē kitautolu ʻi loto. Ko ho ikuʻanga ia ʻi he toʻu tangatá ni. ʻOkú ke nofo ʻi he fuʻu fale lahi mo ʻataʻatā ko iá.

Ko hai naʻá ne hiki ʻa e meʻa-hā-mai fakaofo ko ʻení? ʻOku ʻikai ha meʻa pehē ia ʻi he Tohi Tapú. Naʻe faʻu nai ia ʻe Siosefa Sāmita? Naʻá ne hiki e Tohi ʻa Molomoná? ʻOku faingataʻa ange ʻa e tui ki aí ʻi he tui ki he fakamatala ki he kau ʻāngeló mo e ʻū laʻipeleti koulá. Naʻe taʻu 24 pē ʻa Siosefa Sāmita ʻi he taimi naʻe pulusi ai e Tohi ʻa Molomoná.

Te ke malu pē kapau te ke fotu peá ke teuteu mo ʻulungāanga hangē ha taha Siasí: tui ʻa e vala ʻoku taau, ʻalu ki hoʻo ngaahi fakatahaʻangá, totongi vahehongofulu, maʻu e sākalamēnití, fakaʻapaʻapaʻi e lakanga fakataulaʻeikí, fakaʻapaʻapa ki hoʻo mātuʻá, muimui ʻi hoʻo kau takí, lau e folofolá, ako e Tohi ʻa Molomoná, mo lotu—lotu maʻu pē. ʻE pukepuke ho nimá ʻe ha mālohi ʻoku ʻikai te ke lava ʻo mamata ki ai ʻi hoʻo piki ki he vaʻa ukameá.

ʻE veteki nai heni hoʻo ngaahi palopalemá? ʻIkai! ʻE fehangahangai ia mo e taumuʻa naʻá ke haʻu ai ki he māmaní. Neongo ia, te ne ʻoatu ha fakavaʻe mālohi ke langa ai hoʻo moʻuí (vakai, Hilamani 5:12).

ʻE ʻi ai e ngaahi taimi ʻe fuʻu lahi ai hono kāpui koe ʻe he ʻao fakapoʻulí ʻo ʻikai lava ke kiʻi mamaʻo atu hoʻo sió. He ʻikai lava ke ke sio lelei. Ka ʻi hoʻo maʻu e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, te ke lava ke ʻiloʻi ho halá ʻi he moʻuí ni. Piki ki he vaʻa ukameá pea ʻoua naʻa tukuange. (Vakai, 3 Nīfai 18:25; T&F 9:8.)

Ko ha Taimi ʻo e Feingatau Fakalaumālie

ʻOku tau moʻui ʻi ha kuonga ʻo e tau, ʻa e feingatau fakalaumālie ko ia he ʻikai teitei ʻosí. Naʻe fakatokanga mai ʻa Molonai “kuo maʻu ia ʻe he kakai kotoa pē” ʻa e ngaahi kautaha fufū ko ia naʻe kamata ʻe Katianitoní. …

“Ko ia, ʻA kimoutolu ʻe kau Senitaile [pea ʻoku ʻuhinga ʻa e foʻi lea Senitailé ʻi he feituʻu ko ia ʻi he Tohi ʻa Molomoná kiate kitautolu ʻi hotau toʻu tangatá], ko e finangalo poto ʻo e ʻOtuá ke fakahā ʻa e ngaahi meʻá ni kiate kimoutolu, koeʻuhí ke mou fakatomala ai mei hoʻomou ngaahi angahalá, pea ʻikai tuku ke mālohi ʻa e ngaahi kautaha fakapoó ni kiate kimoutolu. …

“Ko ia, ʻoku fekau kiate kimoutolu ʻe he ʻEikí, ʻo ka mou ka mamata ki he haʻu ʻa e ngaahi meʻá ni ʻiate kimoutolu ke mou ʻā hake ʻo ʻilo ki hoʻomou tuʻutāmaki fakamanavahē ʻoku tupu mei he kautaha fufū ko ʻeni ʻa ia ʻe ʻiate kimoutolú” (ʻEta 8:20, 23–24).

ʻOku hanga ʻe he kau taʻetui ʻOtuá mo kinautolu ʻoku pehē ʻoku ʻikai ke tau lava ʻo ʻilo ha meʻa kau ki he ʻOtuá mo e moʻui kahaʻú, ʻo ʻai ke hoko ʻa e taʻetuí ko ʻenau tui fakalotú ia, pea ko e ʻaho ní, kuo nau fokotuʻutuʻu ha ngaahi founga fakamanavahē ke ʻohofi ʻaki ʻa e tuí mo ʻetau tui fakalotú. Kuo nau ‘osi fokotuʻutuʻu lelei he ʻahó ni, pea ʻoku nau fekumi ki he mafai fakapolitikalé. Te mou fanongo ʻi ha ngaahi meʻa kau kiate kinautolu pea meiate kinautolu. Ko e konga lahi ʻo e ʻohofi ʻoku nau faí ko hono manumanukiʻi ʻo e kakai faivelengá, mo lumaʻi ʻa e tui fakalotú, ka ʻoku ʻikai ke nau fai fakahangatonu ʻeni.

ʻOku nofo ʻi hotau lotolotongá he ʻahó ni ʻa e faʻahinga ʻo Seialemi, Nēhoa mo Koliholá (vakai, Sēkope 7:1–21; ʻAlamā 1:1–15; 30:6–60). ʻOku ʻikai toe kehe ʻenau fakaʻuhingá meiate kinautolu ʻi he Tohi ʻa Molomoná.

Ko kimoutolu ʻoku kei talavoú te mou mamata ʻi ha ngaahi meʻa lahi te nau feinga ke ʻahiʻahiʻi hoʻomou lototoʻá mo siviʻi hoʻomou tuí. ʻOku ʻikai haʻu e manuki kotoa pē mei tuʻa he Siasí. Tuku ke u toe fakalea atu: ʻoku ʻikai haʻu e manuki kotoa pē mei tuʻa he Siasí. Tokanga ke ʻoua naʻa mou hoko ko ha konga ʻo e kau manukí.

Naʻe talaʻofa ʻe he ʻEikí, “Kapau te mou mateuteu, ʻe ʻikai te mou manavahē” (T&F 38:30).

Naʻa mo Molonai naʻá ne fehangahangai mo e faingataʻa tatau. Naʻá ne pehē, tupu mei heʻene vaivai ʻi he tohí:

“ ʻOku ou manavasiʻi … naʻa manuki ʻa e kau Senitailé ki heʻemau ngaahi leá.

“[Pea folofola ʻa e ʻEikí kiate ia:] ʻOku manuki ʻa e kau valé, ka te nau tangi; pea ʻoku feʻunga ʻeku ʻaloʻofá ki he angamaluú, pea ʻe ʻikai te nau fakaangaʻi homou vaivaí;

“Pea kapau ʻe haʻu kiate au ʻa e tangatá te u fakahā kiate kinautolu ʻa honau vaivaí. ʻOku ou foaki ki he tangatá ʻa e vaivaí koeʻuhi ke nau loto-fakatōkilalo; pea ʻoku feʻunga ʻa ʻeku ʻofá ki he tangata kotoa pē ʻoku nau fakavaivaiʻi ʻa kinautolu ʻi hoku ʻaó, he kapau te nau fakavaivaiʻi ʻa kinautolu ʻi hoku ʻaó, pea tui kiate au, te u liliu ʻa e ngaahi meʻa vaivaí ko e mālohi kiate kinautolu” (ʻEta 12:25–27).

ʻOku Tau Fiefia ʻia Kalaisi

ʻOku ʻi loto ʻi he misi pe meʻa-hā-mai ko iá ʻa e “mataʻitofe mahuʻingá” (Mātiu 13:46).

Naʻe mamata ʻa Līhai mo Nīfai:

  • Ki ha tāupoʻou ʻokú ne fua ha tamasiʻi ʻi hono nimá (vakai, 1 Nīfai 11:15–20).

  • Ki ha taha ʻoku totonu ke ne teuteu ʻa e halá—ko Sione Papitaiso (vakai, 1 Nīfai 11:27).

  • Ki he ngāue fakafaifekau ʻa e ʻAlo ʻo e ʻOtuá (vakai, 1 Nīfai 11:28).

  • Ki ha toko hongofulu mā ua kehe naʻa nau muimui ʻi he Mīsaiá (vakai, 1 Nīfai 11:29).

  • Ki he matangaki ʻa e ngaahi langí pea tauhi ʻa e kau ʻāngeló ki he fānau ʻa e tangatá (vakai, 1 Nīfai 11:30).

  • Ki hono tāpuakiʻi mo fakamoʻui ʻo ha haʻofanga kakai tokolahi (vakai, 1 Nīfai 11:31).

  • Ki hono Tutuki ʻo Kalaisí (vakai, 1 Nīfai 11:32–33).

  • Ki hono fakafepakiʻi ʻo ʻEne ngāué ʻe he poto mo e hīkisia ʻa e māmaní (vakai, 1 Nīfai 11:34–36; vakai foki, 1 Nīfai 1:9–14).

Naʻá na mamata ki he ngaahi meʻa kotoa ko ʻení ʻi he misi pe meʻa-hā-mai. Pea ko e meʻa ia ʻoku tau fehangahangai mo ia he taimi ní.

ʻOku ou lea fakafoʻituitui atu kiate koe, ʻa e toko taha mei he toko ua milioná. Hangē pē ko ia naʻe fai ʻe he kau palōfita mo e kau ʻaposetolo ʻo e ngaahi kuonga kuo hilí, “ ʻoku mau lea ʻia Kalaisi, ʻoku mau fiefia ʻia Kalaisi, ʻoku mau malanga ʻaki ʻa Kalaisi, ʻoku mau kikite ʻia Kalaisi, … ke ʻilo ʻe heʻemau fānaú ki he tupuʻanga ʻa ia te nau lava ke sio ki ai ke maʻu ai ha fakamolemole ʻo ʻenau ngaahi angahalá” (2 Nīfai 25:26).

“ ʻOku lea ʻa e kau ʻāngeló ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní; ko ia, ʻoku nau lea ʻaki ʻa e ngaahi folofola ʻa Kalaisí. Ko ia naʻá ku pehē kiate kimoutolu, keinanga ʻi he ngaahi folofola ʻa Kalaisí; he vakai, ʻe fakahā kiate kimoutolu ʻe he ngaahi folofola ʻa Kalaisí ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku totonu ke mou faí” (2 Nīfai 32:3).

Hili iá ne toe hoko atu ʻa Nīfai:

“Ko ia, ʻo ka ʻosi ʻa ʻeku lea ʻaki ʻa e ngaahi leá ni, kapau ʻoku ʻikai mahino ia kiate kimoutolu ʻoku tupu ia ʻi he ʻikai te mou kolé, pea ʻikai foki te mou tukituki; ko ia, ʻoku ʻikai ʻomi ʻa kimoutolu ki he māmá, ka kuo pau ke mou malaʻia ʻi he fakapoʻulí .

“He vakai, ʻoku ou toe pehē kiate kimoutolu, kapau te mou hū ʻi he halá; pea maʻu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, te ne fakahā kiate kimoutolu ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku totonu ke mou faí” (2 Nīfai 32:4–5).

Ko e Ngaahi Ueʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní

ʻOkú ke moʻui ʻi ha toʻu tangata mālie ʻa ia ʻe hoko maʻu ai pē ʻa e ngaahi ʻahiʻahí ʻi hoʻo moʻuí. Ako ke ke muimui ʻi he ngaahi ueʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻE hoko ia ko ha paletuʻa mo ha maluʻi pea mo ha faiako kiate koe. ʻOua ʻaupito naʻá ke teitei mā pe maaʻi ʻa e ngaahi tokāteline ʻo e ongoongoleleí pe ngaahi tuʻunga moʻui ʻoku tau akoʻi ʻi he Siasí. Kapau ʻokú ke faivelenga ʻi he Siasí, te ke kehe maʻu ai pē koe mei he māmani ʻokú ke ʻi aí.

ʻOkú ke monūʻia ʻoku fakapapauʻi atu ʻe lava ke ueʻi koe ʻe he Laumālié ʻi he ngaahi fili kotoa pē ʻokú ke fai. ʻOku lahi ʻa e ngaahi fili ʻoku hanga mai mei muʻa kiate koé—ngaahi fili fekauʻaki mo hoʻo akó, kumi hao hoa ʻi he moʻuí ni, kumi haʻo ngāue maʻuʻanga moʻui, kumi hao ʻapi, ʻohake ha fānau ʻi ha māmani kuo liliu ʻo kehe. ʻE fehangahangai hoʻo fānaú mo ha ngaahi meʻa lahi ange ia ʻi he ngaahi meʻa ne tau fehangahangai mo ia ʻi hotau toʻu tangatá.

ʻOku mau fakatokangaʻi ʻi heʻemau fononga takai he Siasí, ʻoku mālohi ange hotau toʻu tupú he taimí ni talu mei muʻa. ʻI heʻeku fanongo ki heʻenau lea ʻi he ngaahi konifelenisí mo e houalotu sākalamēnití, ʻoku ou fanongo ki heʻenau lau mei he folofolá, peá u fanongo ki heʻenau taukaveʻi e ngaahi tuʻunga moʻuí. ʻOku ʻikai te u fanongo ki he ngaahi manuki ʻanautolu ʻoku ʻikai faivelenga pea ʻikai ului moʻoní.

ʻOku mau tokangaʻi ha siasi ʻoku toko 13 miliona tupu hono kāingalotú mo kei tupu pē. ʻOku mafola e Siasí ʻi māmani. Ko hono konga lahi ʻoku ʻi tuʻapuleʻanga. ʻOku tokolahi e kāingalotu ʻo e Siasí ʻoku ʻikai ke nau maʻu ʻa e faingamālie ke hū ki he kolisí, ka ʻoku nau moʻui ʻaki e ongoongoleleí. Pea ko ha meʻa fakaʻofoʻofa mo ongo mālohi ke mamata kiate kinautolu pea ke ʻiate kinautolu.

ʻI heʻemau fakakaukau atu kiate kimoutolu toʻu tupu ʻo e Siasí mo fakakaukau ki he Tohi ʻa Molomoná mo fakakaukau ki he misi pe mata-meʻa-hā-mai ʻa Līhaí, ʻoku mau sio ki ha ngaahi kikite ʻi ai ʻe lava ke mou moʻui tukupau ʻaki. Toe lau ia, kamata pē ʻi he 1 Nīfai 8, pea hoko atu hono laú ki he akonaki ʻoku ʻomi aí. ʻOku fakamatala ʻa e Tohi ʻa Molomoná kau ki he moʻui hili ʻa e maté; ʻa e meʻa ʻoku hoko ki he laumālié (vakai, ʻAlamā 40:11–12) mo e meʻa ʻoku hoko ʻi he maama tataliʻanga ʻo e ngaahi laumālié (vakai, 2 Nīfai 2:29; 9:10–13). ʻOku ʻi ai ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku fie maʻu ke ke ʻiló. Lau ia, pea ʻai ke hoko ia ko ha konga ʻo hoʻo moʻuí. Pea he ʻikai leva te ke tokanga koe ki he fakaangá pe ko e manuki ʻa e māmaní, hono manukiʻi ʻo kinautolu ʻi he Siasí, ʻo hangē pē ko e ʻikai ke mau tokanga ki aí (vakai, 1 Nīfai 8:33). ʻOku tau laka pē ki muʻa mo fai ʻa e ngaahi meʻa kuo uiuiʻi kitautolu ke faí pea tau ʻiloʻi ʻoku tataki kitautolu ʻe he ʻEikí.

ʻOku ou lotua e ngaahi tāpuaki ʻa e ʻEikí ke ʻiate kimoutolu mo hoʻomou ngāué. ʻOku ou lotua e tāpuaki ʻa e ʻEikí ke ʻiate kimoutolu lolotonga hoʻomou laka atu ki muʻa mei he kamataʻanga hoʻomou moʻuí, ʻa ia ʻoku mou lolotonga ʻi aí, ki he konga ki mui ʻo hoʻomou moʻuí, ʻa ia ʻoku mou lolotonga ʻi ai he taimi ní, ke mou ʻiloʻi ʻoku moʻoni ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. Te mou fehangahangai mo e ngaahi meʻa lalahi mo maveuveu mo faingataʻa ʻi hoʻomou moʻuí, pea te mou maʻu ʻa e ueʻi fakalaumālie pea mo e fiefia lahi ʻi hoʻomou moʻuí.

ʻOku mou lelei ange ʻiate kimautolu ʻi muʻá. ʻOku ou ʻilo fakapapau neongo e ngaahi meʻa ʻoku pau ke hoko maí pea mo e ngaahi kikite naʻe faí, ka naʻe fakatatali ʻe he ʻEikí ha ngaahi laumālie makeke ke nau haʻu ʻi he kuonga ko ʻení ʻo sio ʻoku maluʻi mo ʻunuaki Hono Siasí ki muʻa ʻi he māmaní. ʻI heʻeku hoko ko e tamaioʻeiki ʻa e ʻEikí, ʻoku ou tuku ʻEne ngaahi tāpuakí kiate kimoutolu pea fakamoʻoni atu ʻoku moʻoni ʻa e ongoongoleleí.

Tā fakatātaaʻi ʻe Robin Luch

Ko e Misi ʻa Līhaí, tā ʻe Greg Olsen, ʻoua naʻa ʻai hano tatau; faitaaʻi ʻe John Luke

Tā fakatātaaʻi ʻe Daniel Lewis