2010
Ia ore ana‘e te mau moora e painu
Eperera 2010


Ia ore ana‘e te mau moora e painu

Ua mana‘o noa matou e e vai ta matou mau moora i ni‘a i te pape. Ua maere matou.

Ua haamata teie ohipa na roto i te horo‘a maere ta papa i ta‘ita‘i mai i te fare no ta’na na tamahine e toru. Ia hi‘o a‘e ra matou i roto i te hoê afata maniania, ua tuotuo noa a‘e ra matou ma te oaoa. E fanau‘a moora ! Aita e nehenehe faahou ta matou e tia‘i no te patia i te rima i roto e ia rave mai hoê. Ua tura‘i matou ia papa e ua fatata roa te afata e topa i raro.

« Haere maru e te mau tamahinE ! » ma te ataata. « Te vai ra hoê na outou tata‘itahi ! »

Ua maere roa vau ia ite i te na‘ina‘i o te fanau‘a moora i roto i to‘u rima. Na roto i ta‘u uumi maru, ua ite au i to’na tino mahanahana e au i te hoê toata te rahi, e mai te reira atoa te teiaha.

« Aue te mama e ! » Ta‘u ïa i parau. « Aita vau e maere no te aha te fanau‘a moora e painu ai ! »

Ua ata faahou o papa a haere atu ai oia ia mama ra i roto i te piha utuuturaa maa. E mea ite roa o papa i te rave i te mau mea huna, te mau mea ihoa râ o te faaataata i to’na utuafare. I reira to‘u haamana‘oraa i te faarii pape ha‘utiraa. E fare tano maitai no ta matou mau moora apî.

« E Nora, a tuu i tera faarii pape i rapae i te fare vairaa pereoo », ta‘u ïa faaue i to‘u tuahine.

Ua faaî matou i te faarii i te pape, e ua hamata matou i te hi‘o i ta matou mau moora e ua horo‘a i te hoê i‘oa no ratou. Ta‘u moora, te vai ra hoê tafetafeta ravarava i ni‘a i to’na vaha e e avae rahi ha‘iriiri to’na.

I taua taime ra, haamana‘o a‘e ra vau i to‘u mau hoa. E ata roa ratou ia ite i to‘u oaoa i mua i teie mau animala apî. E ua ite a‘e ra vau e, eita to‘u mau hoa e tae mai no te tahi tau mahana. Ua faati‘a to ratou mau metua ia haere ratou e puhapa i ni‘a i te mou‘a. Te taahiraa i te pereoo na ni‘a i te hoê purumu tahito e te repo, no te ma‘iti i te vahi puhaparaa e te faati‘araa i te hoê fare ie. E arearea maitai ratou, e e ho‘i mai ratou i te fare ananahi, ma te ata e te aparauraa no ni‘a i ta ratou puhaparaa. Aita to‘u mama i faati‘a ia‘u. Ua parau oia e, e mea apî roa vau !

Ia î te faarii pape, ua ti‘a matou na te hiti, ma te tia‘i onoono i teie taime. Ua tuu a‘e ra matou i ta matou manu i ni‘a i te pape e ZOOM, ua tomo. Ratou e toru atoa ra te tomoraa !

Ua patia matou i to matou rima i roto i te faarii pape e ua faaora i teie mau manu. Eaha te fifi ? Aita matou e ani nei ia ratou ia rave i te hoê ohipa fifi roa, mai te au. Ta ratou noa e rave maori râ, ia painu haere noa. E ere anei te mea ohie tera no te moora ?

« Eaha te fifi ? » te na reira to‘u tuahine i te ui maere.

« Ua faahitimahuta paha tatou ia ratou ! »

Ua hoê to matou mana‘o paatoa e, e au ratou mai te pepe te huru a haapii ai ratou i te haere. I te tahi taime e topa ratou. Ua hoê to matou mana‘o e tamata faahou.

« A tahi, a piti, a toru, go ! »

Plunk ! Plunk ! Plunk ! oeoe noa i raro mai te popo tapau.

Aua‘e râ no te mau moora, aita matou i hinaaro e tamau noa i tera mana‘o e, e ti‘a ia faaineine rii ia ratou. I to Nora parauraa e, e faaohipa tatou i te matini tamaro i ni‘a i to ratou huruhuru, ua horo matou paatoa i roto i te fare. Ua faatere maru noa to‘u na tuahine i ta‘u matini tamaro i ni‘a i te mau manu, area o vau ra, te imi ra ïa vau i te numera niuniu i roto i te i‘oa i ni‘a i te afata.

« Allo ? O matou tei hoo a‘e nei—heru na, to matou papa tei hoo a‘e nei—e toru moora fanau‘a. E. Ahh, te vai ra te tahi fifi i ni‘a i ta matou mau moora. Te taa ra ia oe, ua hinaaro matou ia painu ta matou mau moora ».

Ua riro te mau parau ta teie taata i parau mai ei faaaraararaa i to‘u na mata. Aita vau i ite e, e rave rahi mau mea ta‘u i apo mai e tae roa’tu i te taime a faataa ai au ia Nora e ia Suzy e : « Te ite ra orua, eita te huruhuru apî e faahee i te pape. E ote râ ratou i te pape. Titauhia ia tatou ia tia‘i hoê a‘e hepetoma toe e aore râ, e piti ia hamani to ratou tino i te hinu no te paruru i to ratou mau huruhuru eiaha ia puru i te pape ».

« E parau hape te reira », te pato‘iraa ïa a Nora. « Ua ite a‘e nei au i te fanau‘a moora i te apeeraa i to ratou mama i ni‘a i te anavai. Te tahi noa tau mahana to ratou paari ».

« Tera ïa ta tera taata i faataa mai ia‘u. Ia fanau-ana‘e-hia te moora, e puohu te mama i te mau fanau‘a i to’na nau pererau no te tamahanahana ia ratou. Te hinu i ni‘a i te pererau o te mama, te reira te paraihia i ni‘a i to’na mau fanau‘a. I piha‘i iho i to ratou mama, e nehenehe ta ratou e painu. O ratou ana‘e, titauhia ratou ia paari rii a‘e hou a vai maitai ai ratou i ni‘a i te pape ».

I taua taime ra, ua toro atu ra to‘u mana‘o i ni‘a i te mou‘a, i ni‘a i to‘u mau hoa i roto i to ratou fare ie. Penei a‘e ua hinaaro o mama ia tape‘a noa â ia‘u i raro a‘e i to’na mau pererau no te tahi taime rii â. Ua patia vau i to‘u manimani rima i ni‘a i te tua o ta‘u moora na‘ina‘i.

« E tape‘a matou ia outou i rapae i te faarii pape i teie taime, e aiû », ta‘u ïa fafauraa ia’na. E i muri iho, i to‘u feruri-faahou-raa, ua parau faahou vau, « te mihi ra oe i to oe mama ? »

Faahoho‘araa na Jim Madsen