2010
Na mama Taamino i haamaitai
Eperera 2010


Na mama Taamino i haamaitai

Victor D. Cave, te mau Ve‘a a te Ekalesia

I to‘u farereiraa ia Taumatagi Taamino, e misionare apî roa vau te tavini ra i roto i to‘u iho fenua. E vahine ivi paari roa o te tuahine Taamino, ua fefe rii te tua no te ruau e no te ohipa teimaha atoa, tera râ, e tamau noa oia i te faatoro i to’na na rima no te aroha ia maua o to‘u hoa ma te apa ia maua i ni‘a i na paparia e piti, ia au i te peu matarohia i Porinetia Farani.

E mea paruparu te tuahine Taamino, e mea taere e e mea papû atoa to’na taahiraa avae, tera râ, e haapa‘o oia i te mau taata atoa. E ara atoa oia e, ia mâ noa e ia auri-noa-hia to maua ahu. E mea au roa na te mau tamarii ia faaea i piha‘i iho ia’na no te mea e farii poupou oia ia ratou e e faaroo ho‘i i te mau mea ta ratou e hinaaro e parau. E oraraa ha‘iha‘i roa to’na, tei roto ïa i te hoê fare na‘ina‘i e piti piha, haatihia e te one, te tumu haari, te utuafare, e te mau hoa. No to ratou faatura, pauroa te taata e pii ia’na, « mama Taamino ».

Ua ma‘iti te peresideni misioni no Papeete Tahiti i to‘u hoa o Elder Tchan Fat e o vau ia tauturu i te faaineineraa i te pŭpŭ e 80 feia mo‘a no te mau mahana hopea nei ia farii i to ratou oro‘a hiero e ia taatihia ratou ei utuafare i roto i te hiero fatata roa a‘e—te hiero no Hamilton New Zeland, e pae hora te maoro o te tere na ni‘a i te manureva. E ono matahiti to mama Taamino ratere-noa-raa i te hiero, e i teie matahiti, e haere faahou â oia. Ua uiui noa vau e, e mea nahea e ti‘a ai ia’na ia aufau i te mau tere moni rahi, inaha, aita ho‘i ta’na faufaa i rahi. E ono matahi i muri iho ua itehia ia‘u te pahonoraa.

I te matahiti 1976, i roto i to‘u ti‘araa peresideni tĭtĭ no Papeete Tahiti, e haere tamau vau e hi‘opo‘a i te mau fare pureraa o te tĭtĭ. I te hoê mahana, i te hora ahuru ma piti ua tape‘a vau i te fare pureraa no Tipaerui. I taua tau ra, e mea aufau ta matou mau taata haapa‘o fare pureraa, e i reira, te ite nei au ia mama Taamino, e 60 ïa to’na matahiti i taua tau ra, te rave ra oia i te ohipa tama fare pureraa no te tauturu i to’na utuafare rahi. Ua aroha mai oia ia‘u mai ta’na i mataro noa « haere mai e parahi », tera râ, ua pahono atu vau e, « mama Taamino, e ere oe te taure‘are‘a faahou, e no ta oe tamaaraa, hoê noa tapu faraoa iti, hoê punu sardine na‘ina‘i, e hoê mohina jus na‘ina‘i ? Eaha, aita ta oe moni ohipa i nava‘i no te hoo mai i te maa hau atu i teie ? »

Ua pahono maira oia e, « te haaputu nei au i te moni no te ho‘i faahou i te hiero ». Ua putapû roa to‘u aau i te faahiahia i mua i to’na hi‘oraa no te here e no te tusia. Ua tere o mama Taamino i te hiero no Niuterani fatata 15 taime pauroa te matahiti e tae roa’tu i te taime a haamaitaihia ai te hiero no Papeete Tahiti i te ava‘e atopa 1983. E oaoa rahi to’na i te mahana o te haamaitairaa

I te matahiti 1995, e peresideni misioni au i te reira taime, ua ite faahou vau ia mama Taamino Ua ho‘i oia i te motu no Makemo, e ere i te mea atea i to’na vahi fanauraa. I teie nei, i roto i te 80raa o to’na matahiti, aita ta’na e nehenehe faahou e haere, tera râ, i roto i te mi‘omi‘o o to’na iri e itehia te hau, te faaoroma‘i, e te ite hohonu i te oraraa e i te evanelia. Te vai noa ra tera ata nehenehe ta’na, e e itehia te viivii ore i roto i to’na na mata.

I te mahana i muri iho i te po‘ipo‘i roa ua ite atu vau ia’na te parahi ra i roto i te aua tiare o te fare pure, te utarutaru ra e te tama ra. Na te hoê tamaiti ta’na i amo mai ia’na i reira. Ia mâ te hoê vahi, na to’na noa na rima e tauturu ia’na ia nee i te tahi atu vahi. Teie ïa ta’na rave‘a no te tamau noa i te tavini i te Fatu.

I te ahiahi, te faatere ra vau i te mau uiuiraa no te parau faati‘a no te hiero, ua amohia mai o mama Taamino i raro a‘e i te tumu raau tei reira vau te parahiraa i piha‘i iho i te fare pure. Ua hinaaro oia e pahono atoa i te mau uiraa tata‘itahi i titauhia no te hoê parau faati‘a no te hiero.

« Peresideni, eita ta‘u e nehenehe faahou e haere i te hiero », ta’na ïa i parau. Ua ruau roa vau e te ma‘ima‘i ho‘i, tera râ te hinaaro nei au ia vai ta‘u parau faati‘a no te hiero i ni‘a ia‘u ».

E nehenehe ta‘u e parau i to’na hinaaro rahi ia ho‘i faahou i te hiero, e ua ite au e, ua ti‘ahia i te Atua taua hinaaro no’na ra. Aita i maoro i muri iho, ua faaru‘e mai oia i to’na tino tahuti nei no te amui atu i te feia ta’na i tavini i roto i te fare o te Fatu. Aita oia i hopoi hoê noa a‘e mea na muri iho ia’na maori râ, to’na faaroo, to’na iteraa papû, to’na maitai, to’na aroha e to’na hinaaro e tavini.

Ua riro o mama Taamino ei pionie porinetia mau, e ua haamaitai to’na hi‘oraa e rave rahi o to’na mau taea‘e e mau tuahine—e o vau atoa iho.

Noa’tu e 80 matahiti to’na, ua rave noa te tuahine Taamino i te ohipa i roto i te aua tiare o te fare pure, no te utarutaru e no te tama. Teie ta’na rave‘a no te tamau noa i te tavini i te Fatu.