2010
Te mau tamataraa no te ti‘aturiraa : Mai te mata‘u e tae atu i te faaroo i roto i te faaotiraa o te faaipoiporaa
Eperera 2010


Te mau tamataraa no te ti‘aturiraa Mai te mata‘u e tae atu i te faaroo i roto i te faaotiraa o te faaipoiporaa

No roto mai i te hoê a‘oraa i horo‘ahia i te fare haapiiraa teitei no Brigham Young University–Idaho i te 25 no Setepa 2007.

Hōho’a
Elder Lance B. Wickman

Ia hope ta‘u haapiiraa i te matahiti 1964, ua ma‘itihia vau ei raatira faatere i roto i te Nuu o te Hau Marite. Ua ani au ia farii i te faaineineraa ia riro ei Ranger i roto i te Nuu o te Hau Marite. Te faaineineraa ia riro ei Ranger, o te hoê ïa hororaa teimaha i roto i te mau pereraa a te nuu commando aravihi. Te opuaraa o te faaineineraa ïa i te mau raatira aravihi e i te mau raatira aufau-ore-hia.

I roto i to‘u faaineineraa ei Ranger te vai ra te tahi mau « tamataraa no te ti‘aturiraa », ia au i te parau a te mau faatere o te Ranger, e ua faataahia te reira no te tamata i te puai o te tino, te aho maoro e te itoito. Te mau hororaa fifi, te ta‘umaraa i ni‘a i te mau mato teitei tapo‘ihia i te hiona 100 avae i te teitei (30 m) e aore râ, hau atu, te haereraa i te pô i rotopu i te moo tahae e te mau ophi taero, e te hoê hororaa i te pô 10 maile i te atea (16 km) na ni‘a i te purumu ino — tera noa te tahi o te mau tamataraa ta matou i faaruru. Te hoê opuaraa o teie mau tamataraa o te ti‘aturiraa o te haapiiraa ïa i te mau Rangers e, i roto i te mau taime aroraa puai e te ri‘ari‘a, e ti‘a ia tatou ia rave hau atu i te mea ta tatou i mana‘o e, eita e ti‘a ia tatou ia rave. Ua haapii mai to matou mau faatere ia matou ia ti‘aturi ia matou iho e i to matou faaineineraa. Ua hau i te hoê taime i roto i te mau aroraa u‘ana ta‘u i farerei, ua huti mai au i te mana‘o papû mai roto mai i te mau haapiiraa o taua mau tamataraa o te ti‘aturiraa a te Ranger.

I roto i to tatou oraraa, te farerei nei tatou i te tahi atu mau tamataraa o te ti‘aturiraa hau atu i te puai i te mau tamataraa ta‘u i farerei i roto i ta‘u faaineineraa. E ere teie mau tamataraa no te ti‘aturi roa i te taata iho, no te ti‘aturi râ i te mea ta tatou i farii no roto mai i te Varua o te Atua. Ua haapii mai tera e tera peropheta ia tatou ia haamana‘o i te mea ta tatou i ite—no te tape‘a maite i te ti‘aturi i roto i te Fatu. A tamata ai oia i te faatupu faahou i te faaroo i roto i to’na mau taata, ua faaite tamau maite o Iakoba ia ratou e, « Ua ite au e, ua ite outou » (2 Nephi 9:4, 5 ; haapapûraa i apitihia’tu). E mea papû roa’tu ta Paulo parau : « E teie nei, eiaha e faaru‘e i to outou itoito, e utua rahi ho‘i te hoo i te reira » (Hebera 10:35 ; haapapûraa i apitihia’tu). E ananahi papû ore to tatou tata‘itahi. Mai te mea râ e, e hi‘o atu tatou i te reira ma te haamana‘o i te mea tei itea-a‘e-na-hia e tatou, e hi‘o atu ïa tatou i te reira ma te faaroo. E hi‘o atu tatou i te reira ma te mata oaoa. E hi‘o atu tatou i te reira ma te itoito.

Hoê o te mau tamataraa papû no te itoito o te oraraa tahuti nei, te itehia nei te reira i roto i te oraraa o te feia apî paari. O te faaotiraa ïa no te faaipoipo. Aita e faaotiraa mai teie te huru te faaaehuehu i teie u‘i feia apî paari. Te faatupu nei te reira tumu parau i te mana‘ona‘o rahi.

Te mau mata‘u no ni‘a i te faaipoiporaa

Aita vau i papû maitai i te taatoaraa o te mau tumu no te reira, te ti‘aturi nei râ vau e, teie te tahi mau tumu:

  • Te orihaere-noa-raa. E rave rahi feia apî o te faaea noa nei i « rapae i te ha‘utiraa » no te imi i te hoa ti‘a, na roto i te faaea-hoa-noa-raa i roto i te mau pŭpŭ. Te tupu nei teie orihaere-noa-raa i roto i te mau pŭpŭ tei ano‘i noa te mau tamaroa e te mau tamahine, e no reira, te feruri nei te tahi pae e, te rave nei ratou i te faanahoraa ti‘a no te imi i te hoê hoa mure ore no ratou. E ere râ mai te reira. E nehenehe te hoê pŭpŭ faahoa e tape‘a i te hoê taata eiaha oia ia ite maite i te huru o te hoê taata faufaa roa no te faaoti i te hoê ma‘itiraa paari.

  • Te mata‘u ia rave i te hape. Ua ite maitai tatou i te mau numera o te faataa-ê-raa te tane e te vahine. Te vai ra te tahi mau taure‘are‘a ua farerei ratou i te mauiui i te iteraa i te faaipoiporaa o to ratou mau metua e aore râ, o to ratou mau hoa i te parariraa, e aore râ, o ratou atoa iho tei faataa ê. Ua farerei ratou i te mauiui rahi no taua taa-ê-raa ra. I te tahi taime, e ri‘ari‘a ratou ia feruri i te parau no te faaipoiporaa, o te ma‘iti ho‘i ratou i te taata ti‘a ore.

  • Te otoheraa te taure‘are‘a i mua i te hopoi‘a. No te tahi pae, aita ratou e hinaaro roa e amui to te tahi mau hinaaro i to te tahi. Na te reira huru feruriraa i tura‘i ia vetahi ia faataere i te faaotiraa o te faaipoiporaa.

Te feruriraa hape

Noa’tu te huru o te tumu o te mata‘u i te faaotiraa o te faaipoiporaa, na te reira e horo‘a mai i te mau feruriraa hape, e « haamou » ho‘i i te ti‘aturiraa o te hoê taata. E i muri iho, na te reira e tape‘a i te hoê taata eiaha ia amo i ta’na hopoi‘a i te raveraa i te reira faaotiraa. E noa’tu e, aita te reira mata‘u e faataere e aore râ, e faaore i te faaipoiporaa, e nehenehe râ te reira e faatupu i te tahi atu mau hape. Teie te hoê hi‘oraa, e feruri te tahi pae e, e faaotiraa pae varua te reira. Eita ratou e rave i te mea i titauhia ia rave, e tia‘i râ ratou i te rima o te ra‘i ia papa‘i i te pahonoraa i ni‘a i te papa‘i e aore râ, ia vahi i te miti, e aore râ, te tahi atu huru faaiteraa manamana, o te parau papû mai ia ratou e, tera e aore râ, tera « te taata ».

Area te tahi pae ra, e ani ïa ratou i te tahi taata ê atu ia rave i te faaotiraa no ratou. Ua parau mai te hoê peresideni tĭtĭ no te fare haapiiraa teitei no Brigham Young University e, e peu matarohia na te tahi mau tamahine ia farii i te mana‘o o te tamaiti ta ratou e haamatau nei, ia parau mai ia ratou e, o « ona taua taata ra ». Te tahi pae te farii nei ratou i te mana‘o o te hoê metua—te metua tane te mea pinepine roa—tei rave na i te hoê faaotiraa no ratou i mua ra. I roto i teie na faanahoraa toopiti, ua hunahia te hopoi‘a o te ma‘itiraa tei hau roa i te faufaa, ta te hoê taata e rave i roto i to’na oraraa.

E mea faufaa te a‘oraa a te mau metua, te mau episekopo e a te tahi atu mau taata. Tera râ, i te pae hopea, eita roa—e aore râ, eiaha roa—te hoê taata ê atu e parau mai ia outou i te ohipa ta outou e rave. Te faaotiraa e o vai te taata e faaipoipo, e faaotiraa ïa na te taata iho.

« E teie nei, eiaha e faaru‘e i to outou itoito, (ti‘aturiraa) e utua rahi ho‘i te hoo i te reira ! » Haamana‘o tatou e, ua haere mai tatou i roto i teie oraraa ma te faataahia ia here. Eiaha e faaohipa rahi faahou atu ! Haamana‘o i te mea ta outou i ite, e a haere i mua ma te ti‘aturi i te Metua i te Ao ra e i to outou ti‘araa ei tamaiti e aore râ, ei tamahine Na’na.

A‘oraa no te arapaeraa

Te arapaeraa e taime haamatauraa ïa no na taata e piti. E taime ïa no te iteraa i te huru o te hoê taata, to’na mau hinaaro, ta’na mau peu e ta’na huru hi‘oraa i te oraraa e i te evanelia. E taime ïa no te faaiteraa i te mau titauraa e te mau momoea, te mau tia‘iraa e te mau mata‘u. E taime ïa no te tamata i te huru o te haapa‘o o te hoê taata i te evanelia.

Ua faati‘a mai o Elder David A. Bednar, no te Pŭpŭ no te Tino Ahuru Ma Piti Aposetolo, i te parau no te hoê misionare i faaoti i ta’na misioni, tei arapae i te hoê tamahine taa ê roa. Ua here roa oia i te reira tamahine e ua opua oia e ani e faaipoipo raua. Ua tupu te reira i muri a‘e i te a‘oraa a te peresideni Gordon B. Hinckley (1910–2008) ia tamau te mau vahine hoê noa iho pea tape‘a taria. Ua tia‘i maoro teie taure‘are‘a, te parau ïa a Elder Bednar, ia tatara taua tamahine ra i te pea tape‘a taria hau ta’na i tamau. Aita râ te reira i tupu. No teie tumu e no te tahi atu mau tumu, ua faaea oia i te arapae i te reira tamahine ma te aau oto.

I to’na faati‘araa i teie iteraa, te parau ra o Elder Bednar e : « Te feruri nei au e, …te vai ra te tahi pae o outou o te mana‘o nei e, ua rahi roa ïa ta taua tamaiti ra, e aore râ, e maamaa e aore râ, e aau etaeta ïa to te taata e haamau i te hoê faaotiraa faufaa rahi, noa’tu e maa vahi iti noa, i ni‘a i te hoê mea iti ha‘iha‘i roa mai teie te huru. Penei a‘e ua mainoino rii outou i te mea e, te faahi‘o nei teie hoho‘a i te hoê tamahine tei ore i pahono i te a‘oraa a te hoê peropheta, e ere râ te hoê tamaroa. (Tera râ, te haapapû nei au e,) e ere te tape‘a taria te parau tumu ! »1

Teie â te tahi mana‘o. I roto i te ohipa arapaeraa, e ara, eiaha e haamau i ta outou mau haavaraa i ni‘a iho noa i te mau mea « ha‘iha‘i noa ». To’na auraa maori râ, eiaha e haamau i ta outou mau faaotiraa i ni‘a iho noa i te mea e, ua tavini oia i te hoê tau misioni e aore râ, e piiraa taa‘e to’na i roto i ta outou paroita. Oia mau, e nehenehe te reira mau mea e riro ei tapa‘o faite no te haapa‘o, no te faaroo e no te parau ti‘a. Eiaha râ i te mau taime atoa. Tera te tumu i titauhia ai ia outou ia haamatau. A haamatau maitai i te hoê taata no te ite i to’na aau e to’na huru na mua roa, eiaha râ to’na noa « huru i te pae varua ».

Teie te tahi ture : eiaha e haava i te hoê taata hou a matau maitai ai outou ia’na. E nehenehe te mau mana‘o pato‘ito‘i e te mau mana‘o maitai e hape. A hi‘o maitai i te taiamoni hinuhinu ore a hi‘o ai oe i te auro.

E pure no te reira

Ia faaohipa ana‘e oe i ta oe iho hi‘opo‘araa e to oe mana‘o maramarama no taua arapaeraa ra i muri a‘e i te hoê pu‘e tau tano maitai, i reira oe e pure ai no te ani i te haapapûraa. Haamana‘o, mai te mau huru faaotiraa faufaa atoa, te faaipoiporaa na oe te reira ma‘itiraa. E titau te Fatu ia faaohipa oe i ta oe haavaraa. Mai Ta’na i parau atu ia Olive Kaudere, « inaha, aita ho‘i oe i ite na ; ua mana‘o noa oe e e horo‘a noa vau i te reira ia oe, ma to oe mana‘o ore maori râ ia ani noa mai ia‘u nei » (PH&PF 9:7). Mai te mea e rave oe i ta oe tuhaa na roto i te hoê arapaeraa tano maitai, e ia tamata i te rave i te hoê faaotiraa, a ti‘aturi e, e pahono mai te Metua i te Ao ra i ta oe taparuraa.

Te hinaaro nei te Fatu ia faaohipa oe i to oe maramarama. Te hinaaro nei oia ia ti‘aturi oe i ni‘a i to oe iho mau mana‘o hereraa te tane e te vahine tei tuuhia i roto ia oe mai to oe fanau-raa-hia mai. Ia faahinaaro oe i te tahi taata apeni taa ê i to oe, ia riro taua pu‘e tau—faahoaraa ra—ei taime faufaa, a oaoa mai te mea e, hoê â ta orua mau peu faufaa, e mai te mea e, e nehenehe ta oe e faaite ia’na i to oe mau mana‘o hohonu ma te oaoa—e i muri iho, a tuu atu ai i te reira i mua i te Metua i te Ao ra. Mai te mea e, aita te mana‘o pato‘i e hiti mai ra i roto ia oe, e tapa‘o te reira e, aita Oia i pato‘i i ta oe ma‘itiraa.

A ti‘aturi i te Fatu

E rave rahi matahiti i teie nei mai taua taime teimaha ra i roto i to‘u faaineineraa Ranger. Ua arata‘i ê roa te mau mea o te oraraa nei ia‘u i te mau tamataraa o te ti‘aturiraa o te tau a riro ai au ei faehau. Tera râ, te vai noa ra taua mau haapiiraa ra. E ti‘a ia tatou ia faaorahia i te mau vero o te oraraa nei e ia rave i te mau ohipa hau atu i te maitai i ta tatou e feruri nei. Te titauhia o te haamana‘o-noa-raa ïa i te mea ta tatou i ite.

« E teie nei, eiaha e faaru‘e i to outou itoito, e utua rahi ho‘i te hoo i te reira ». A ti‘aturi i te mea ta outou i ite ! I reira outou e manuïa ai i roto i ta outou mau tamataraa no te ti‘aturiraa ma te itoito e te maitai, e na te Fatu e arata‘i i to outou haere‘a.

Nota

  1. David A. Bednar, « Quick to Observe », Liahona, Titema 2006, 17.

Faahoho‘araa na Dilleen Marsh

E nehenehe te hoê pŭpŭ faahoa e tape‘a i te hoê taata eiaha oia ia ite maite i te huru o te hoê taata faufaa roa no te faaoti i te hoê ma‘itiraa paari.

E mea ti‘a ia outou ia haamatau. A haamatau maitai i te hoê taata no te ite i to’na aau e to’na huru na mua roa, eiaha râ to’na noa « huru i te pae varua ».