2010
Hoê Hiero no Kona
Eperera 2010


Hoê Hiero no Kona

Ia faaoti a‘era o Leroy raua o Rose Alip ia faatusia no te haere i te hiero hoê taime i te ava‘e, ua haamaitai te Fatu ia raua i ô atu i ta raua mau rave‘a no te haere—e ia arata‘i atoa i te tahi atu mau taata na muri iho ia raua.

Ua faaroo maitai o Leroy Alip i te taime a faataahia ai oia no te tavini ei melo apooraa teitei i Big Island i Hawaii. I roto i te haamaitairaa ua parauhia i te taea‘e Alip e, tei roto oia i te reira motu i te taime e patuhia ai te hoê hiero i reira, e e rave hoi oia i te ohipa i roto i te reira hiero. Ua tupu te reira haamaitairaa i te matahiti 1984, e i taua taime ra, hoê ana‘e hiero i Hawaii e tei ni‘a ïa i te motu no Oahu, e rave rahi kilometera i te atea na ni‘a i te pahi e aore ra, na ni‘a i te manureva.

Ua riro te reira haamaitairaa autahu‘araa ei haapuairaa i te taea‘e Alip. « Te ti‘aturi nei au e, ia farii ana‘e oe i te hoê haamaitairaa, e hopoi‘a na oe ia imi i te mau rave‘a atoa no te faatupu i te reira haamaitairaa to oe », ta’na ïa parau. No reira, ua faaoti a‘era oia e ta’na vahine o Rose ia haere i te hiero i Oahu hoê taime i te ava‘e.

E ere i te mea ohie. E 300 tara marite e aufau no te haere i reira, e moni rahi te reira no te hoê utuafare aita i rahi te moni mai te Taea‘e Alip o te rave ra i te ohipa i roto i te hau. Hoê noa iho rave‘a e ti‘a ai ia raua ia tere maori râ, e rave i te moni i roto i ta raua mau moni haaputu. Ua na reira raua ma te oaoa.

I roto i te hoê matahiti te maoro, ua pau ta raua moni. « Tera râ, to maua aau tei roto ïa i te hiero », te na reira nei te Taea‘e Alip. « Ua hinaaro maua ia tamau noa i te haere. No reira ua pure maua no te ani i te tauturu ».

Aita i maoro i muri iho, ma te mana‘o-ore-hia, ua farii te Taea‘e Alip i te hoê rave‘a no te faahau atu i ta’na moni ava‘e, oia hoi, na roto i te haereraa e opere i te mau parau na te hoê taiete putu faufaa. E no taua ohipa opere parau ra i te poipoi roa, ua aufauhia oia e 700 tara matite i te ava‘e. Na roto i teie faufaa hau atu i tei titauhia no te tamau faahou i te haere i te hiero, ua tupu te mana‘o i roto i te Taea‘e e te Tuahine Alip ia tuu i te moni hau i roto i ta raua afata taa ê no te hiero.

I te ava‘e tiunu 1986 i reira i papû maitai ai te tumu no taua faaururaa ra: te ora nei raua i roto i te Titi no Kona Hawaii, no reira ua ti‘a ia raua ia arata‘i i te hiero i te tahi mau tuahine ti‘amâ o te titi aitâ i farii i to ratou mau oro‘a hiero. No reira, pauroa te ava‘e, ua afai o Alip mâ hoê tuahine na muri iho ia raua i Oahu. E ia ho‘i mai te reira tuahine, ua faaite oia i to’na iteraa papû no ni‘a i te puai varua e te oaoa ta’na i farii na roto i te raveraa i to’na iho mau oro‘a e te mau oro‘a hiero o vetahi ê atu. Aita i maoro, ua parare te varua o te ohipa hiero i roto i te titi taatoa, e ua haamata te tahi atu mau taata i te imi i te mau rave‘a no te haere i te hiero.

Na roto i te mau taata i matauhia e te Taea‘e Alip i roto i te ohipa utaraa, ua ti‘a ïa ia’na ia farii i te tahi mau rave‘a haamamaraa i te moni manureva, te moni pereoo e te moni faaearaa no te mau taata atoa o te titi i hinaaro e haere i te hiero. I te matahiti 1994 ua hau i te 100 rahiraa melo no te titi no Kona e ratere i te hiero no Laie Hawaii i te mau ava‘e atoa. Ua ata te Taea‘e Alip. Te parau ra oia e, « Ua parau te peresideni hiero ma te hoata e, ua ino roa te mau horahora o te hiero no te rahi o te Feia Mo‘a no Kona e haere mai nei i roto i te hiero ».

I te matahiti 1997 ua faaara te Peresideni Gordon B. Hinckley (1910-2008) i te hoê arata‘iraa apî i roto i te ohipa paturaa hiero. Na roto i te paturaa i te mau hiero huru nainai a‘e, e rahi atu ïa te mau hiero e nehenehe e patuhia. Ua faahoonahia te faaroo o te Feia Mo‘a no Big Island e ono ava‘e i muri mai, i te taime a faaara ai te Peresideni Hinckley i te hoê hiero no Kona. I muri a‘e i te haamaitai-raa-hia te hiero i te matahiti 2000, ua piihia te Taea‘e Alip ei tauturu piti i roto i te peresideniraa hiero. I teie mahana, ua faatuhaahia oia, e te rave hope nei oia i te ohipa a te Fatu; na’na e faatere nei i te mau rave ohipa e faanehenehe nei i te aua o te Hiero no Kona.

E oaoa rahi to te Taea‘e e te Tuahine Alip no te mau haamaitairaa ta te Metua i te Ao ra i horo‘a ia raua ia ti‘a ia raua ia tamau noa i te tavini ia vetahi ê. Te parau nei te Taea‘e Alip e, i te taime matamua a haere mai ai raua i Kona, « Aita to maua e vahi faaearaa maori râ te tahi apaapa fare iti i ni‘a i te aivi no te hoê taata rave ohipa i roto i te hoê faaapu taofe ». Ua ora raua i reira e rave rahi ava‘e te maoro e tae roa’tu i te taime ua ti‘a ia raua ia tarahu i te tahi fare na‘ina‘i.

Tau matahiti i muri mai, ua ravai ta raua moni no te rave i te hoê fare maitai a‘e, tera râ, aita hoê fare ta raua i ite i au i to raua mana‘o. I te hoê mahana, te rave ra te Taea‘e Alip i te ohipa i roto i te aua o te hiero, ua haere maira te hoê vahine ruau. Ua haere mai oia ma te ta‘i. Ua tairiiri te Taea‘e Alip i to’na upoo. « Ua tuuhia oia i rapae i to’na fare e aita e vahi faaearaa. No te tahi mau tumu, ua parau vau ia’na ia haere e farerei i ta’na mau mootua, e i to’na ho‘iraa mai, ua nehenehe ia’na ia haere mai i piha‘i iho ia maua ». Te fifi râ, ua rava‘i noa te fare o Alip mâ no te Taea‘e e Tuahine Alip ana‘e. No reira ua haamata raua i te pure, e ua imi itoito i te mau rave‘a atoa e farii ai raua i te haamaitairaa ta raua e titau ra.

Aita i maoro, ua haere maira te hoê taata tarahu fare e ani ia raua ia haere e hi‘o i te hoê fare e ono piha. Ua au roa raua i te reira fare, tera râ ua feruri a‘era raua e, e moni rahi taua fare ra e eita e maraa ia raua. Ma te pe‘ape‘a rii ua pato‘i raua i taua aniraa ra.

Tera râ, ua itehia mai te tahi rave‘a. Inaha, tau hepetoma i muri iho, ua topa te moni o taua fare ra i raro, e ua ite a‘era o Alip mâ e, e ravai ta raua moni no te hoo i te reira fare. E no reira, ua ti‘a i taua tuahine ravai ore ra ia parahi i piha‘i iho i te Taea‘e e te Tuahine Alip i to’na ho‘iraa mai i Kona, e e toru atoa mau tamarii a Alip mâ e ere i te mea rava‘i tei haere atoa mai i reira e faaea ai.

« Ua poihere maitai te Fatu ia maua », te na reira ra te Taea‘e Alip. « Ia faaite ana‘e tatou e, e hinaaro mau tatou e horo‘a tusia i to tatou taime, to tatou tareni e ta tatou mau rave‘a Na’na, e ninii mai Oia i Ta’na mau haamaitairaa rahi ».

Faahoho‘araa na Steve Kropp; hoho‘a na R. Val Johnson