2009
Fekumi ki he Ako Fakaʻatamaí pea Ako he Kotoa ʻo ʻEte Moʻuí
ʻAokosi 2009


Pōpoaki ʻa e Faiako ʻAʻahí

Fekumi ki he Ako Fakaʻatamaí pea Ako he Kotoa ʻo ʻEte Moʻuí

Akoʻi e ngaahi potufolofola mo e ngaahi lea ko ʻení, pe ko ha tefitoʻi moʻoni kehe te ne faitāpuekina ʻa e kau fafine ʻokú ke ʻaʻahi ki aí, kapau ʻe fie maʻu. Fakamoʻoni ʻo kau ki he tokāteliné. Fakaafeʻi ʻa kinautolu ʻokú ke akoʻí ke nau fakamatala atu ha meʻa ne nau ongoʻi mo akó.

Ko e hā ʻOku Totonu ai Ke Hokohoko Atu ʻeku Fekumi ki he Ako Fakalaumālié mo e Fakaʻatamaí?

T&F 93:36–37: “Ko e nāunau ʻo e ʻOtuá ko e ʻatamai potó, pe, ko hono ʻai ʻe tahá, ko e maama mo e moʻoni. ʻOku liʻaki ʻe he māmá mo e moʻoní ʻa e tokotaha angakovi ná.”

Suli B. Peki, ko e palesiteni lahi ʻo e Fineʻofá: “Kuo fakahā mai ʻe he ʻEikí ʻoku totonu ke ‘fakafemoʻuekinaʻi ʻa (hotau) taimí ʻi he ako ʻo e ngaahi folofolá’ (T&F 26:1) pea [ʻoku ʻoatu] ʻa e Tohi ʻa Molomoná mo e ngaahi folofolá ke akonakiʻi ʻaki ʻa [kitautolu]’ (T&F 33:16). ʻE lava ke hoko ʻa e fefine kotoa pē ko ha faiako ʻo e tokāteline ʻo e ongoongoleleí ʻi hono ʻapí, pea ʻoku fie maʻu ʻe he fefine kotoa pē ʻi he Siasí ke ne ʻiloʻi ʻa e ongoongoleleí ʻi heʻene hoko ko ha takimuʻa mo ha faiakó. Kapau ʻoku teʻeki ai ke ke fakatupulaki ʻa e tōʻonga moʻui ko hono ako fakaʻaho ʻo e folofolá, peá ke kamata leva he taimí ni pea toutou ako ia ke ke mateuteu ai ki ho ngaahi fatongia ʻi he moʻui ní pea mo e taʻengatá foki” (“ ʻOku Fiefia Hoku Lotó ʻi he Ngaahi Folofolá,” Liahona, Mē 2004, 107–8).

Palesiteni Tōmasi S. Monisoni: “ ʻOku mahuʻinga ʻa e ako fakamāmaní ka ʻoku mahuʻinga ange ʻa e ako ki he ngaahi meʻa fakalaumālié. … ʻOku ou naʻinaʻi ke kei hoko atu hoʻomou akó—ʻo kapau ʻoku ʻikai te mou lolotonga ako pe kuo teʻeki ai ke fai ia—koeʻuhí ke mou lava ʻo mateuteu ke tauhi e fāmilí ʻi ha ngaahi tūkunga ʻe fie maʻu ai.

“ ʻE toe tupulaki ange homou ngaahi talēnití ʻi haʻamou ako. Te mou lava ke tokoni lelei ange ki homou fāmilí ʻi heʻenau akó, pea ʻe nonga ho ʻatamaí ʻi hoʻo ʻiloʻi ko ia kuó ke ʻosi mateuteu ki ha ngaahi meʻa ʻe hoko mai ʻi he moʻuí” (“Ngaahi Taumuʻa ʻe Tolu ke Ne Tataki Koe,” Liahona, Nōv. 2007, 119).

Te u Hoko Fēfē ko Ha Tokotaha Ako he Kotoa ʻo ʻEku Moʻuí?

Palesiteni Henelī B. ʻAealingi, ko e Tokoni ʻUluaki ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí: “Te tau fai ha ngaahi fili faingataʻa ʻe niʻihi ki he anga ʻo ʻetau fakaʻaongaʻi hotau taimí. … Kae manatuʻi, manako ki he akó, ʻo ʻikai ki he moʻui ko ʻení pē ka ki he moʻui taʻengatá. ʻI he taimi ʻokú ke maʻu ai ha mahino ʻi he tuʻunga fakalaumālié ʻoku mahuʻinga e akó ki he moʻui taʻengatá, te ke fakamuʻomuʻa leva e ako fakalaumālié, ka ʻoku ʻikai ko ha meʻa ia ke ke fakaliʻeliʻaki ai e ako fakamāmaní. …

“… Pea koeʻuhí ko e meʻa ʻoku tau fie maʻu ke ʻiló ʻoku faingataʻa ke fakapapauʻi, ʻoku tau fie maʻu leva ʻa e tokoni mei he langí ke ʻilo pe ko e fē e ngaahi meʻa ʻoku lelei taha ke tau akó. ʻOku toe ʻuhinga foki ke ʻoua ʻe maumauʻi e taimí he fakafiefiá kae ʻosi angé ko e faingamālie ia ke laukonga pe ke fanongo ai ki ha meʻa ʻe tokoni ke tau ako ki he meʻa ʻoku moʻoni mo ʻaongá. Ko e ʻulungāanga ia ʻoku tau ʻiloa ai ʻa e ʻikai lava ke fakatōliʻa ʻetau fie ʻiló” (“Education for Real Life,” Ensign, Oct. 2002, 18, 19).

ʻEletā Lōpeti D. Heili ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá: “Ko e niʻihi ʻo e ngaahi ʻulungāanga tefito ʻoku fie maʻu ke tau ako he kotoa ʻo ʻetau moʻuí ko e loto toʻa, holi māʻoniʻoni, loto fakatōkilalo, faʻa kātaki, fie ʻilo, mo ha fiemālie ke fetuʻutaki mo vahevahe ʻa e ʻilo ʻoku tau maʻú. …

“ ʻE hoku ngaahi tuofāfine, ʻoua naʻá ke teitei fakasiʻisiʻia ho mahuʻingá ko ha fefine pe ko ha faʻeé. … ʻOua ʻe tuku e māmaní ke ne fakaʻuhingaʻi, fakasiʻisiʻiʻi, pe fakangatangata hoʻo ngaahi ongo ki he akó he kotoa ʻo hoʻo moʻuí pea mo e mahuʻinga ʻo e fatongia fakafaʻē ʻi ʻapí—ʻi he moʻui ko ʻení mo e ako ki he taʻengatá fakatouʻosi mo e ngaahi meʻa ʻaonga ʻokú ke ʻoange ki hoʻo fānaú mo ho hoá.

“ ʻOku mahuʻinga ʻa e akó ʻi he kotoa ʻo e moʻuí ki he ivi moʻui ʻo e ʻatamaí, sinó mo e laumālie ʻo e tangatá. ʻOkú ne fakalahi hoto mahuʻingá mo ʻete malava ke ngāué. Ko e ako he kotoa ʻo e moʻuí ko e meʻa ia ʻokú ne ueʻi e ʻatamaí ke ngāue pea ko ha maluʻi maʻongoʻonga ia ki he hoholo ke motuʻá, taimi faingataʻá, mo e lotolotouá” (“The Journey of Lifelong Learning,” in Brigham Young University 2008–2009 Speeches [2009], 2, 8–9).

Faitā ʻa Matthew Reier