2009
ʻEletā Neil L. Andersen: Tangata ʻo e Tuí
ʻAokosi 2009


ʻEletā Neil L. Andersen: Tangata ʻo e Tuí

ʻĪmisi
Elder Neil L. Andersen

ʻI ha efiafi ʻe taha ʻi Fēpueli ʻo e 1968, ne tukutaha ai e tokangá ʻia Nila ʻEnitaseni. Ne fili ia heʻene kei kalasi 11 he ako māʻolungá ke ne fakafofongaʻi ʻa ʻAitahō ʻi he Student Burgesses, ko ha fakatahaʻanga ʻo ha fānau ako mei ha fonua ʻe 37 mo e ngaahi siteiti kotoa ʻe 50 ʻa e ʻIunaiteti Siteití. Naʻe fakataha mai ai ʻa e fānau akó ki Uiliamisipeeki ʻi Veisīniá ke aleaʻi e ngaahi palopalema ʻoku fehangahangai mo e tui fakatemokalatí.

Ko e fuofua taimi ia ki he tamasiʻi taʻu 16 ko Nilá, ʻa ia naʻe tupu hake ʻi ha kiʻi faama ʻi Pokatela ʻi ʻAitahoó, ke ne heka ai ʻi ha vakapuna ʻo fononga mamaʻo mei ʻapi pe feohi mo ha toʻu tupu ʻatamaiʻia mo mataotao.

ʻI he hoko atu e fepōtalanoaʻaki he efiafi ko iá ki he ngaahi kaveinga ʻo māmaní, naʻe ʻilonga ai ko Nilá ko ha mēmipa ia ʻo e Siasí. Naʻe kamata ke fakafehuʻia ʻe ha niʻihi ʻo e kau maʻu fakatahá ʻa ʻene tui fakalotú. Naʻe teʻeki ai ha taimi kuo fakafehuʻia fakahangatonu ai ʻa Nila ʻo fekauʻaki mo ʻene tuí.

ʻOkú ne manatu ʻo pehē, “ ʻOku ou manatuʻi ʻeku lotu fakalongolongo pē ke u leaʻaki ʻa e ngaahi lea ne u fie maʻu ke u leaʻakí. Hili iá, naʻe hoko ai ha kiʻi mana. Ne u fakamatala ange ʻo mahulu hake ia he meʻa ne u ʻiloʻí. Naʻá ku ongoʻi ʻa e mālohi ʻo e ʻEikí ʻi Heʻene tataki au he ngaahi fakamatala pelepelengesi ne u faí pea mo ʻeku vahevahe ange ʻa e tui mālohi ne u maʻú. Naʻá ku ongoʻi ʻa e Laumālie ʻo e ʻEikí ʻi heʻeku leá. ʻI hono aofangatukú, naʻa nau fakahaaʻi mai ʻenau houngaʻiá pea nau fakahaaʻi fakalongolongo pē ʻenau fakaʻapaʻapa ki he tui fakalotu naʻá ku maʻú.

“Ne u ʻilo naʻe ʻi ai ha mālohi mo ha ivi tākiekina ʻi he ngāue toputapu ko ʻení, ʻoku mahulu hake ia he meʻa ʻoku tau ʻiló pea ʻoku feʻunga hono mahuʻinga ke maluʻi. Naʻe mahino kiate au ʻi he taimi ʻoku tau faitōnunga mo faivelenga aí, ʻo ‘teu pē ke talia ʻa e tangata kotoa pē ʻe ʻekea [kitautolu] ki hono ʻuhinga ʻo e ʻamanaki lelei ʻoku ʻiate [kitautolú]’ (1 Pita 3:15), ʻe tāpuakiʻi kitautolu ʻe he ʻEikí ʻo mahulu ange he meʻa te tau lavá.”
Ko e founga ʻeni naʻe moʻui ʻaki ʻe ʻEletā Nila L. ʻEnitasení—ko e ngāue ʻi he tuí.

Ko ha Fakavaʻe ʻo e Tuí

Naʻe fāʻeleʻi ʻa Nila Liniteni ʻEnitaseni ʻi he ʻaho 9 ʻo ʻAokosi 1951, ko e fika tolu ia ʻi he fānau ʻe toko nima ʻa Laila mo Kefilini ʻEnitaseni. Naʻe ako ʻa e tamai ʻa Nilá ʻi he ʻUnivēsiti ʻo e Siteiti ʻIutaá, ʻi he tafaʻaki fakangoué. Naʻe hiki e fāmili ʻo Nilá ki Kololato ʻi hono taʻu tolú.

Naʻe hanga ʻe he ongomātuʻa ʻa Nilá ʻo akoʻi hona fāmilí ʻaki ʻena tuí mo e feilaulaú. Naʻá na nofo ʻi ha maile ʻe 90 (kilomita ʻe 145) mei he ʻapisiasí. Naʻe hoko ʻa e ʻalu ia ki he ngaahi fakatahaʻanga ʻa e Siasí he ʻaho Sāpaté ko ha meʻa tuʻupau. Naʻe fakamatala ʻene faʻē ko Kefiliní ʻo pehē, “Naʻá ma loto ke fakahaaʻi ki heʻema fānaú ʻa hono mahuʻinga ʻo e Siasí.”

ʻI he taʻu nima ʻa Nilá, naʻe hiki ʻa hono fāmilí ki ha faama pulu ngaohiʻanga huʻakau ʻi Pokatela ʻi ʻAitahō. Naʻe ohi hake ai ʻe Nila ha fanga lāpisi, heka hoosi, peá ne vaʻinga he ngoueʻangá mo hono ngaahi fototehiná. Fakafuofua ki he taʻu fitu ʻa Nilá, naʻe hola ha kiʻi lāpisi naʻá ne manako ai mei hono kiʻi ʻaá. Naʻá ne pehē:

“Ne u kumi ia ʻi homau ʻapi ʻutá kotoa ka naʻe ʻikai ke u maʻu ia. ʻOku ou manatuʻi ʻeku lue atu ki he tuʻa fale ʻo e feleoko motuʻá mo lotu pē ke maʻu ʻa e kiʻi lāpisí.

“Hili pē ʻeku lotú, ne hā mai ki hoku ʻatamaí ha kiʻi feituʻu ʻi lalo ha fokotuʻunga papa. Pea ko e moʻoni, ne u ʻalu atu ʻo maʻu ʻeku kiʻi lāpisí he feituʻu ko iá. Naʻe hanga ʻe he meʻa ko ʻení pea mo ha ngaahi meʻa kehe pē naʻe hoko, ʻo akoʻi au ʻoku tali ʻe he ʻEikí ʻa e fanga kiʻi lotu faingofua ʻa e tokotaha kotoa pē.”

Naʻe hanga ʻe heʻene moʻui ʻi he faama ʻa ʻene ongomātuʻá, ʻo fakatōkakano ʻia Nila ʻa e tefitoʻi moʻoni ʻo e ngāue mālohí. Naʻá ne pehē, “Naʻá ku tatau e huʻakaú mei ha fanga pulu tokolahi mo hiki holo ha ngaahi paipa lahi ki hono fuʻifuʻi ʻo e ngoué. ʻOku ou manatuʻi ki muʻa pea fakaava ʻemau ʻū meʻaʻofá he pongipongi Kilisimasí, naʻe fie maʻu ke tatau e huʻakau mei he fanga pulú. ʻI heʻeku vakai atu ki aí, ʻoku ou ʻiloʻi ʻa hono mahuʻinga fau ke ako ko e ngāue mālohí ko ha konga pē ia ʻe taha ʻo e moʻuí.”

ʻI heʻene kei talavoú, naʻá ne faimālohi foki ʻi he sipotí. ʻI heʻene kei ako māʻolungá, naʻá ne tuʻukimuʻa ai ʻi he lele fakavahaʻafonuá. Ka neongo ia, naʻe lahi ange ʻene tokanga ke fakalakalaka ʻi he ngaahi founga kehé. Ko e manatu ʻeni ʻene faʻeé, “Lolotonga ʻene ako he Akoʻanga Māʻolunga Hailení, naʻá ne hū ai ki he Boys State ʻi Poise ʻi ʻAitahoó, pea fili ia ke kōvana ʻe he kau fakafofongá. Naʻá ne palesiteni ʻi he Kosilio ʻa e Kautaha Fānau Ako ʻo ʻAitahoó, ʻa ia naʻe kau ai ʻa e kau ʻōfisa māʻolunga kotoa pē ʻo e fānau ako he ngaahi akoʻanga māʻolunga ʻi ʻAitahoó.”

ʻI he taʻu ʻuluaki ʻa Nila ʻEnitaseni ʻi he ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongí he 1969, naʻá ne hoko ko ha tamasiʻi ako ngāue mālohi. Ka naʻe tohi ʻe hono tuofefine ko Selí ʻo pehē, “neongo ʻene vilitaki ʻi he akó, ka naʻá ne palani maʻu pē ke ʻalu ʻo ngāue fakafaifekau. Ko e fehuʻi pē naʻá ne tokanga ki aí, pe kuó ne mateuteu nai. Ne u manako he sio ki he hoko ʻa e tuí ko ha fili naʻá ne fai.”

ʻOku manatu foki ʻa ʻEletā ʻEnitaseni ki heʻene fai e fehuʻi ko iá ki he ʻEikí. Hangē ko ia naʻá ne leaʻaki ʻi he konifelenisi lahi ne toki ʻosí, naʻá ne maʻu ha ongo, “ʻOku ʻikai ke ke ʻilo ʻa e meʻa kotoa pē, ka ʻoku feʻunga pē hoʻo ʻiló.”1 ʻI hono maʻu ʻe Nila ʻEnitaseni ʻa e loto fakapapau ko iá, naʻá ne tali ai ʻa hono uiuiʻi ke ngāue fakafaifekaú pea naʻá ne ngāue faivelenga ʻi Falanisē.

Hili e ngāue fakafaifekau ʻa Nilá, naʻe hoko atu ʻene fakalakalaka ʻi BYU. Naʻe foaki kiate ia ʻa e Edwin S. Hinckley Scholar pea fili ia ke tokoni ki he palesiteni ʻo e fānau akó.

Ko BYU foki naʻe feʻiloaki ai mo e tokotaha te ne takiekina lahi taha ʻene moʻuí: ʻa Kefi Sū Uiliami. Naʻá na mali mo Kefi ʻi he Temipale Sōlekí ʻi he ʻaho 20 ʻo Māʻasi 1975, ki muʻa pē pea ʻosi ʻene akó. Hili ʻena malí, naʻe hoko atu ʻene akó ʻi ha taʻu ʻe ua ʻi he ʻUnivēsiti Hāvatí ʻo maʻu ai hono mataʻitohi MA ʻi he fakalele pisinisí ʻi he 1977.

Ko ha Tāfataha ʻa e Tokangá ki he Fāmilí

Naʻe fāʻeleʻi e fuofua pēpē ʻa Nila mo Kefí lolotonga ʻene kei ako ʻi Hāvatí ʻi he meimei fakaʻosinga ʻo e ʻuluaki taʻu ʻo ʻena malí. Naʻe fāʻeleʻi mai mo ha toko tolu kimui ange ai.

ʻI hono fāʻeleʻi ko ia ʻo ʻena fānaú, naʻe fakatoloi leva ʻe Kefi ʻene akó, ka naʻe ʻikai tuku ai ʻene feinga ke fakaʻosi hono mataʻitohí. Ko e fakamatala ʻeni ʻa ʻEletā ʻEnitaseni ki heʻene houngaʻia ʻi hono uaifí: “ʻI heʻema kei ʻi Palāsilá [ʻo ngāue ai ʻa ʻEletā ʻEnitaseni ʻi he Kau Palesitenisī Fakaʻēliá] pea ʻikai ke ma kei nofo fakataha mo ʻema fānaú, naʻe toʻo hake ʻe Kefi ʻene ʻū tohí ʻo ne ako ʻa e lea faka-Potukalí pea fakaʻosi ʻene mataʻitohí—ʻa ia ko ha houa credit ʻe 18 he lea faka-Potukalí. Ko e faʻahinga vilitaki ia naʻá ne maʻú.”

Hili e ako mataʻitohí, naʻe hiki leva ʻa e fāmili ʻEnitasení ki Temipā ʻi Folōlitá, ʻo nau taumuʻa ke nofo ʻaupito ai he ko e feituʻu ia naʻe tupu hake ai ʻa Kefí pea kei nofo ai ʻa hono fāmilí. Naʻe kau atu ʻa Nila ki hono fakalele ʻo ha ngaahi kautaha pisinisi kehekehe naʻe ola lelei, ʻo kau ai ʻa e pisinisi fakatau ʻapí, tokoni fakafaitoʻó pea mo e tuʻuakí. Ka naʻe ʻosi ʻi ai ha palani kehe ʻa e ʻEikí ia maʻana.

ʻI he 1989, lolotonga e ngāue ʻa Nila ʻi he kau palesitenisī fakasiteikí, naʻe uiuiʻi ia ke ne palesiteni fakamisiona ʻi Pōteki ʻi Falaniseé. Naʻe teʻeki ke lava ha māhina mei heʻene foki ki Folōlita ʻi he 1992, kuo ui ia ke ne hoko ko e palesiteni ʻo e Siteiki Temipā Folōlitá. ʻI he taʻu hono hokó, naʻá ne maʻu ai ha uiuiʻi foʻou: ke ne hoko ko ha mēmipa ʻo e Kōlomu ʻUluaki ʻo e Kau Fitungofulú. ʻI he 2005, naʻe uiuiʻi ia ki he Kau Palesitenisī ʻo e Kau Fitungofulú. Pea ʻi ʻEpeleli ʻo e 2009 leva, naʻe uiuiʻi ia ki he Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá.

Neongo ʻa e lahi ʻo ʻene ngāué mo hono ngaahi uiuiʻi faka-Siasí ʻi he ngaahi taʻu lahi ko iá, ka naʻe ʻikai ʻaupito ke tūkua ʻa ʻene mateakiʻi ʻa hono fāmilí.

Ko e fakamatala ʻeni ʻa e ʻofefine lahi ʻo ʻEletā ʻEnitasení, ko Kamī Hetiloka, “Naʻe fakaʻatā maʻu pē ʻe Teti [ko e hingoa fakalaulaunoa ia ʻoku fakaʻaongaʻi ʻe hono ngaahi fohá mo e ʻofefiné] hano taimi maʻá e fānaú. Hangē ko ʻení, te ne ʻalu fakatāutaha mo kimautolu takitaha tuʻo taha ʻi he māhina kotoa pē ʻo kai pongipongi. Te ne tuku ke mau fili ʻa e feituʻu ke mau kai pongipongi aí pea mo e kaveinga ʻoku mau fie talanoaʻí. Naʻa mau ʻamanaki fiefia atu ke maʻu kakato ʻene tokangá.”

Ko e manatu ʻeni ʻa Teuleki ʻEnitaseni ki hono fakaʻatā ʻe heʻene tamaí ha taimi ke nau vaʻinga aí: “ ʻI heʻemau tupu haké, naʻe manako homau fāmilí ke mau pasiketipolo fakafāmili. Te ne foki mai mei he ngāué pea te ma faʻahi ʻo tau mo hoku taʻoketé ʻo mau vaʻinga pasiketipolo fakataha.”

Ko e manatu ʻeni ʻa hono ʻofefine ko Kalisitieni ʻĒpetí, neongo naʻe femoʻuekina ʻaupito ʻene tamaí, ka “naʻe ʻi ai maʻu pē hano taimi ke ne fakafanongo mo fai mai ai ha faleʻi mahuʻinga.”

Naʻe faivelenga ʻaupito ʻa e fāmili ʻEnitasení ʻi hono ako fakafāmili ʻo e folofolá mo hivaʻi ha himi he pō takitaha, pea ʻi he taimi naʻe toki foki ange ai ʻa e ongomātuʻá kuo fuoloa e poʻulí, naʻe fakahoko pē ia ʻe he fānaú.

Naʻe faʻa ako ʻe he fāmili ʻEnitasení ʻa e ngaahi lea konifelenisi ʻoku hā ʻi he Ensign ʻi he taimi efiafi fakafāmili ʻi ʻapí. Naʻe pehē ʻe Teuleki, “Naʻe mahino pē ia ko e taimi naʻe lea ai ʻa e palōfitá, naʻa mau fakafanongo ki ai.”

Naʻe pehē ʻe Sisitā ʻEnitaseni, “Ko Nilá, ko ha tangata tui mālohi mo ʻofa lahi ʻi he Fakamoʻuí. Kuo hanga ʻe he angaʻofa kuó ne fakahaaʻi maʻu pē kiate au mo ʻema fānaú, ʻo ʻomi ha ivi taʻefakatataua ki homau fāmilí mo fakafonu ʻemau moʻuí ʻaki ha fiefia mo e nonga.”

ʻI he anga e vakai atu ha taha ki he tōʻonga ʻa Nila ki hono uaifí, ʻe lava ke ʻiloʻi ai ʻe ha taha ko Kefi ʻa e mafu ʻo e ʻapí. Ko e fakamatala ʻeni ʻa Kefí, “ ʻOku fakatokangaʻi mo fakahaaʻi ʻe Nila ha houngaʻia taʻe-hano-tatau ʻi he fanga kiʻi meʻa ʻoku ou fai he ʻaho takitaha—ʻa e fanga kiʻi meʻa he ʻikai fakatokangaʻi ia ʻe ha kakai tokolahi pea te nau lau ʻoku ʻikai hano mahuʻinga, ʻo hangē ko e fakamaʻa ʻo e falé, teuteuʻi ʻo e meʻatokoni efiafí pea mo hono fai ʻo e foó.”

Ko e fakamatala ʻeni ʻa Kalisitiení, “ ʻOku ou houngaʻia maʻu pē ʻi he tōʻonga ʻofa mo e anga fakaʻapaʻapa ʻa ʻeku tamaí ki heʻeku faʻeé. ʻOkú ne fakaava ʻa e matapaá ki ai, tokoni ke ne heka ki he meʻalelé, loto fiemālie ke ne fufulu ʻa e ʻū peletí mo e alā meʻa pehē.”

Naʻe pehē ʻe ʻEletā ʻEnitaseni, “ ʻOku haohaoa pea taʻe toe fehuʻia e tauhi mateaki ʻa Kefi ki he ʻEikí, kiate au pea mo e fāmilí foki. ʻOkú ne fai ha ngāue lahi ke fakamuʻomuʻa au mo e fānaú. ʻOku faingataʻa ia ke ʻoua naʻá te ʻofa kakato ʻiate ia mo loto ke fai ha meʻa maʻana.

Naʻá ne toe tānaki mai ʻo pehē, “Hili pē ʻeku mali mo iá, naʻe makape ki ʻolunga ʻeku tuʻunga moʻuí—ʻo kakato hono fakahoko maʻu pē ʻo e lotú mo e ako folofolá pea tauhi pau ki he ngaahi fekaú. ʻOku makehe moʻoni ʻa ʻene tākiekina au mo ʻema fānaú. ʻOkú ne maʻu ha tui ʻoku haohaoa mo totonu.”

ʻOku fakamālō foki ʻa ʻEletā ʻEnitaseni ki hono uaifí ko ʻene poupou mālohi ki he fānaú lolotonga e ngaahi tūkunga faingataʻá. ʻI he taʻu ʻe 20 kuohilí, ko e taʻu ai ʻe 10 kuó na nofo ai ʻi ha ngaahi fonua muli, kau ai ʻena ngāue fakafaifekaú, pea tuʻo valu fakakātoa ʻena fehikitaki holó. “ʻE lava ke mou vakai ai ki he ngaahi faingataʻa ne fehangahangai mo ʻema fānaú he fehikitaki holo he meimei taʻu kotoa pē: ko e kaungāmeʻa foʻou pea taimi lahi ko ha fonua foʻou. Ko Kefi ʻa e mālohinga naʻá ne pukepuke fakataha kinautolu mo ʻai ke nau ʻilo ko ha meʻa lelei ia kiate kinautolu.”

Naʻe lototoʻa foki mo e fānaú. Naʻe pehē ʻe ʻEletā ʻEnitaseni, “ʻOku hounga kiate kimaua e feilaulau ne fai ʻe he fānaú he ngaahi taʻu ko iá. Kuo faitāpuekina kinautolu ʻe he ʻEikí ʻaki ha ngaahi hoa fungani mo ha fānau fakaʻofoʻofa.”

Ko e Falala ki he ʻEikí

ʻI he taimi naʻe kei tokoni ai ʻa Palesiteni Tōmasi S. Monisoni ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí, naʻá ne ui ʻa Nila ʻEnitaseni ke hoko ko ha palesiteni fakamisiona pea naʻe fie maʻu ha fielaulau fakapaʻanga ʻi heʻene tali ʻa e uiuiʻi ko iá. Naʻe ʻi ai ha kautaha tuʻuaki ʻa Nila naʻe tupu lelei. Naʻe fakamatala ʻa ʻEletā ʻEnitaseni ʻo pehē, “Naʻá ma tali ʻa e uiuiʻí taʻe te ma ʻilo pe ʻe fakahoko fēfē ke lelei ʻa e liliu ko iá.”

Naʻe tānaki mai ʻe Sisitā ʻEnitaseni ʻo pehē, “Kuó u falala maʻu pē ki heʻene tuí. Kuó ne fakapapauʻi mai maʻu pē kiate kimautolu: ʻKapau te tau fakamuʻomuʻa ʻa e ʻEikí, te Ne fakaava ʻa e halá pea ʻe hoko ha ngaahi mana.’ ”

Ne lau uike pē kuo kole mola ange ʻe ha taha ke ne fakatau ʻena pisinisí. Naʻe pehē ʻe ʻEletā ʻEnitaseni, “Naʻe hā mahino pē ko e tokoni mai ia e toʻukupu ʻo e ʻEikí ʻi ha founga fakaofo.”

Naʻe toutou akoʻi ki he kau faifekau ʻi Falaniseé ʻa e tefitoʻi moʻoni ʻo e ngāue ʻa e ʻEikí, ʻa ia ko e ngāue ʻo e ngaahi meʻa mana. Naʻe fakamatala ʻa Kuata Kalisitianeseni, naʻe ngāue fakafaifekau he taimi ʻo Palesiteni ʻEnitasení, ʻo ne pehē, “Naʻá ne hikiʻi hake maʻu pē ʻemau vīsone ki he ngaahi tāpuaki ne finangalo ʻa e ʻEikí maʻa Falaniseé. Naʻá ne akoʻi mai ʻa e tui haohaoá pea mo e talangofua matemateé, pea ʻe lilingi hifo ʻe he ʻEikí ʻa ʻEne ngaahi maná kiate kimautolu.”

Ko e fē pē ha feituʻu ʻe ʻave ki ai ʻa e fāmili ʻEnitasení ʻe he fatongiá—ki ʻIulope hihifo, Palāsila, Mekisikou pe ko ha toe feituʻu pē—kuo nau ʻofa ai ʻi he kāingalotu mateaki ʻo e Siasí pea kuo nau ngāue tōtōivi ke ako ʻa e lea fakafonua ʻo e ngaahi fonua ko iá. ʻI ha taimi naʻe fakamālō ai ʻa Kefi koeʻuhí ko e ngaahi taimi lahi naʻe fakamoleki ʻe Nila ki hono ako ʻo e ngaahi lea fakafonuá, naʻe pehē ʻe Nila kuó ne maʻu ha meʻafoaki fakalaumālie pea ʻoku ʻamanaki mai ʻa e ʻEikí ke ne ngāue mālohi ke lavaʻi e meʻafoaki ko iá. ʻOku lava he taimí ni ʻa ʻEletā ʻEnitaseni ʻo lea faka-Falanisē, Potukalí mo e faka-Sipeini.

Ko e Muimui ki he Kau Takí

Naʻe fakamatala ʻa ʻEletā ʻEnitaseni ʻi heʻene lea he konifelenisi lahí ʻi he hili hono ui ia ki he Toko Hongofulu Mā Uá, ʻo pehē, “Ko e taʻu ʻeni ʻe 16 e hoko ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Toko Hongofulu Mā Uá ko ha faʻifaʻitakiʻanga mo ha kau faiako kiate au. Kuó u aʻusia ʻenau ʻofá mo ʻenau fakamoʻoni tonu ki heʻetau Tamai Hēvaní pea mo Hono ʻAló. Kuó u mamata ki heʻenau feinga taʻe tūkua ke langa hake ʻa e puleʻanga ʻo e ʻOtuá. Kuó u mātā hono nofoʻia kinautolu ʻe he mālohi ʻo e ʻOtuá mo ne fakaongoongoleleiʻi mo poupouʻi hake kinautolu. Kuó u mātā tonu ʻa hono fakahoko ʻa honau leʻo fakapalōfitá.”2

Lolotonga e hoko ʻa ʻEletā ʻEnitaseni ko e Talēkita Pule ʻo e Potungāue ʻa e Siasí ki he Leá mo e ʻAtá, kuó ne meimei fakataha fakauike ai mo Palesiteni Sēmisi E. Fausi (1920–2007). Naʻe manatu ʻa ʻEletā ʻEnitaseni ʻo pehē, “ʻI ha ʻaho ʻe taha ne u ʻalu ai kia Palesiteni Fausi mo ha palopalema lahi naʻe ʻikai ke u ʻilo ha founga ke fakaleleiʻi ʻaki. Naʻá ne pehē mai kiate au, ʻʻE Nila, kuó ke lotua ia? Kuó ke lotu ha pō kakato ʻo hangē ko ia ne fai ʻe ʻĪnosí?ʻ Naʻá ne falala atu leva ki hono seá ʻo pehē mai, “Kuo lahi ha ngaahi taimi kuó u lotu ai he poó kakato ke maʻu ha tali ki ha ngaahi palopalema faingataʻa. Ko e founga ia te ke maʻu foki ai hoʻo talí.ʻ Naʻe moʻoni ʻene laú.”

Ko e taimi ʻeni naʻe tokangaʻi ai ʻe ʻEletā ʻEnitaseni ʻa e faʻu ʻo e faiva The Testaments of One Fold and One Shepherd; ʻa ia ko hono fuofua kamataʻi ia ʻo e tuʻasila Uepi saiti ko e Mormon.org, maʻá e ngāue fakafaifekau ʻa e Siasí; pea ko hono fokotuʻu ia ʻo e polokalama leá mo e ʻatá ʻi he Senitā Konifelenisí ʻi Sōleki Siti.

Naʻe fakafou ʻi he ngaahi meʻa ko ʻeni naʻe hokó, ʻa hono fakatokangaʻi ʻe ʻEletā ʻEnitaseni e tataki ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Toko Hongofulu Mā Uá. “ʻOku akoʻi koe ʻe he Kau Takí ʻo fekauʻaki mo e mālohi fakalaumālie. ʻOku ʻikai ke nau akoʻi atu pē ha ngaahi moʻoniʻi meʻa; ʻoku nau akoʻi atu ʻa e founga ke ke ʻilo mo fakafanongo ai ki he ʻEikí. ʻOkú ke ako ai ke hoko ko ha tamaioʻeiki ʻa e ʻEikí.”

Ko e Tokoni Ki he Fakafoʻituituí

Naʻe pehē ʻe ʻEletā ʻEnitaseni, “Kuo hoko ʻa Palesiteni Monisoni ko ha faiako lelei kiate au mo ha kakai tokolahi kehe, he kuó ne akoʻi kitautolu ke tau tokoni ki he niʻihi kehé ʻo hangē ko ia ne mei fai ʻe he Fakamoʻuí. Kuó ne toutou fakamamafaʻi mai ʻoku ʻikai ha fiefia lahi ange ka ko hono ʻiloʻi kuó ke hoko ko ha meʻangāue ʻi he toʻukupu ʻo e ʻEikí pea mo ha tali ki ha lotu angatonu.”

Kuo tō-kakano e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻia ʻEletā ʻEnitaseni.

ʻOku manatu ha faʻē ʻa ha talavou naʻe fetaulaki taimi nounou pē mo ʻEletā ʻEnitaseni, ki he taimi naʻe aʻu ai hono fohá “ki he tuʻunga ʻo e ʻauha fakaeloto mo fakaesinó,” ka ne taʻeʻoua ʻene vakai atu kia ʻEletā mo Sisitā ʻEnitaseni naʻá na ʻi ha tēpile ʻe taha he falekaí. “Naʻe toki talamai ʻe hoku fohá kimui ange, ‘Naʻe ʻikai ke u mei lava ʻo fai ia ki ha taha kehe, ka ʻi heʻeku vakai atu kia ʻEletā ʻEnitasení, naʻá ku ʻiloʻi naʻá ne ʻofa ʻiate au pea ne u tuʻu hake leva mei hoku tangutuʻangá ʻo ʻalu atu ki ai.’”

Neongo e liliu lahi ʻi he fōtunga ʻo e talavoú ni ko e tupu mei hono tūkunga he taimi ko iá, ka naʻe fakatokangaʻi atu ia ʻe ʻEletā ʻEnitaseni peá ne ui atu ʻa hono hingoá. Naʻe ʻave ʻe ʻEletā mo Sisitā ʻEnitaseni ʻa e talavoú ki hona ʻapí ʻo fafangaʻi ia, mo talanoa lahi mo ia. Pea neongo naʻe aʻu ki he tuʻuapoó, ka naʻe fakaʻuli ʻa ʻEletā ʻEnitaseni ʻi ha ngaahi houa ke ʻave ʻa e talavoú ni ki honau ʻapí.

Naʻe fakamatala ʻa e faʻeé ʻo pehē, “Naʻe ʻikai ngata ai e tokoni ʻa ʻEletā ʻEnitasení. ʻI he taimí ni, hili ha ngaahi taʻu lahi mei ai, ʻokú ne kei ʻaʻahi pē ki homa fohá ke ʻiloʻi pe ko e hā e tuʻunga ʻoku ʻi ai ʻene moʻuí. Naʻá ne fakahaofi ʻa homa fohá.”

ʻI he taimi ʻe taha naʻe ʻaʻahi ai ʻa ʻEletā ʻEnitaseni ki ha falemahaki peá ne fakatokangaʻi atu ha toko taha ko Lola Mekifasoni taʻu 26 naʻe tokoto ʻi falemahaki, ko ʻene fakaakeake mei hano tafa ia ko e kanisā. Naʻe fakamatala ʻene faʻē ko Nenisií ʻo pehē:

“Naʻe faingāue kiate ia ʻa [ʻEletā ʻEnitaseni] peá ne ʻomi haʻane tatau ʻo e ngaahi lea mei he konifelenisi lahi fakamuimuitahá, peá ne kole ange kia Lola kimui ange ke ne vahevahe ange ʻa ʻene ngaahi fakakaukau ʻo fekauʻaki mo e ngaahi meʻa ʻokú ne houngaʻia aí, peá ne fakaʻaongaʻi ia ʻi haʻane lea ʻi BYU–Hauaiʻí.

“ʻI he fakaakeake ʻa Lolá, naʻe fakaafeʻi ia ʻe ʻEletā ʻEnitaseni ki hono ʻōfisí, ʻo ne takimamataʻi holo ia ʻi he fale ʻoku ʻi ai e ʻŌfisi Pule ʻo e Siasí.

“Hili ha ngaahi māhina mei ai, ʻi he mahino kia Lola naʻe toe siʻi pē hono taimi ʻi he māmaní, naʻe foaki ange ʻe ʻEletā ʻEnitaseni ha tāpuaki fakaʻofoʻofa kia Lola, ʻo ne maʻu ai ha fiemālie lahi ʻi heʻene teuteu atu ke ne mavahe mei he māmaní ki he moʻui ka hokó. Naʻá ne toe liliu foki ʻene taimitēpilé ke ne lea ʻi he meʻafakaʻeiki ʻo Lolá.

“Kuo ongo moʻoni kiate kimautolu ʻa e malava ko ia ʻe ʻEletā ʻEnitaseni ke fakahoko hono ngaahi fatongia fakaemāmani lahi mo fakafāmilí kae kei ʻi ai pē hano taimi ke tokanga ai ki he fakafoʻituituí. Ko ha sīpinga moʻoni ia ʻo e naʻinaʻi ʻa e Fakamoʻui ke fekumi pea tokoniʻi ʻa kinautolu ʻoku faingataʻaʻiá.”

Ko ha Tamaioʻeiki ʻa e ʻEikí

ʻI ha lea ʻa e foha ʻo Nila ʻo fekauʻaki mo e uiuiʻi ʻo ʻene tamaí ko ha ʻAposetoló, naʻá ne pehē ai “ʻOku fakatupu liliu moʻui ʻaupito ʻa e uiuiʻi ko ʻení ka he ʻikai ke ne liliu ʻe ia e moʻui ʻa ʻeku ongomātuʻa. ʻOkú na tatau pē kinaua ʻi he taimi ʻokú na toko ua aí pea mo e taimi ʻokú na ʻi ha feituʻu kakai ai.” ʻE tui ki ai ʻa e tokotaha kotoa pē ʻokú ne ʻiloʻi ʻa ʻEletā Nila L. ʻEnitasení.

Ko ha tāpuaki ia kiate au ke u feohi vāofi mo ʻEletā ʻEnitaseni lolotonga ʻene hoko ko ha Taki Māʻolungá. ʻOku kei paotoloaki pē ia ʻe he tui ko ia naʻe hāsino mei heʻene moʻuí heʻene kei siʻí. ʻOkú ne akoʻi ʻa e ongoongoleleí ʻi he loto tui pea koeʻuhí ko ʻene moʻui faivelenga ʻaki ia ʻi he tapa kotoa pē ʻo ʻene moʻuí. ʻOku fakapotopoto maʻu pē ʻa ʻene akonakí. Kuó u siofi ia peá u ʻilo kuo faitāpuekina ia ʻaki ha ngaahi ʻilo fakaepalōfita ʻoku ou ʻiloʻi ʻe toe tupulaki ʻo lahi ange he taimi ko ʻeni kuo fakateunga ia ʻaki ʻa e pulupulu ʻo hono uiuiʻi foʻou ko e ʻAposetolo ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí.

ʻI hono fakahoko ko ia ʻe ʻEletā ʻEnitaseni ʻa e ngāue toputapú ni, ʻokú ne pehē ai ʻi he loto fakatōkilalo: “ ʻOku ou maʻu ha nonga ʻi heʻeku ʻiloʻi ko e founga ʻe taha ʻokú te feʻunga ke hoko ai ki he lakanga fakaeʻaposetolo māʻoniʻoní pea ʻikai hano fakangatangatá, ko hono faitāpuekina lahi au ʻe he ʻEikí. ʻOku ou ʻiloʻi fakapapau mo taʻe toe veiveiua ʻoku fakafou ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ko e Kalaisí ʻa Sīsū, ko e ʻAlo ʻOfaʻanga ʻo e ʻOtuá.”3

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Neil L. Andersen, “ ʻOku Feʻunga Hoʻo ʻIló,” Liahona, Nōvema 2008, 13.

  2. Neil L. Andersen, “Haʻu Kiate Ia,” Liahona, Mē 2009, 79.

  3. Neil L. Andersen, Liahona, Mē 2009, 78.

ʻŪ taá ko e angalelei ʻa e fāmili ʻEnitasení, tukukehe ʻo ha toki fakamahinoʻi atu; tā ʻi muí mo e taupotu ki toʻohemá naʻe fai ʻe Craig Dimond

Peesi hanga maí, mei toʻohema ki toʻomataʻu: ko Neil L. Andersen he ʻahó ni, pea ʻi heʻene kei talavoú ʻi he ako māʻolunga ʻi Pokatela ʻi ʻAitahoó. ʻOlungá, mei toʻohema ki toʻomataʻú: Nila (ʻi lotó mo ʻene ongomātuʻá, Kathryn mo Lyle pea mo hono fototehiná ko Lauri, Sheri, mo Alan, 1962; Ko Nila heʻene kei siʻí ʻi he faama ʻi ʻAitahoó. ʻI laló: Ko Nila heʻene kei hoko ko ha faifekau ʻi Falanisē mei he 1970–72.

ʻOlungá: Ko Nila mo Kefi he ʻaho naʻá na mali aí ʻi he 1975, ʻi he Temipale Sōlekí. Toʻomataʻú: Ko Nila mo Kefi mo ʻena fānaú, ko Brandt, Derek, Camey (Hadlock) ʻi muí, pea mo Kristen (Ebert), ʻi Temipā ʻi Folōlita ʻi he 1988. Peesi hanga maí: Ko e fāmili ʻEnitasení ʻi Falanisē lolotonga e kei palesiteni fakamisiona ʻa ʻEletā ʻEnitasení, fakafuofua ki he taʻu 1990.

Toʻohemá: faitaaʻi ʻe he Village photographers, Temipā ʻi Folōlitá.

Toʻohemá: faitaaʻi ʻe Christina Smith; toʻomataʻú: faitaaʻi ʻe he Quinn Farley Photography, Sōleki Siti, ʻIutā

Peesi hanga maí, mei toʻohema: Mo Palesiteni James E. Faust hili hono faʻu ʻo e faiva ko e The Testaments of One Fold and One Shepherd ʻi he 2000; ko ʻene lea ʻi ha kātoanga fekauʻaki mo hono toe fakatapui ʻo e Temipale Sao Paulo Palāsilá ʻi he 2004; ʻi heʻene hoko ko ha palesiteni fakamisioná fakataha mo Palesiteni Boyd K. Packer lolotonga hono fokotuʻu ʻo e Siteiki Poteau Falaniseé ʻi he 1992; mo ʻEletā D. Todd Christofferson lolotonga e konifelenisi lahi ʻi ʻEpeleli 2009. Toʻomataʻú: Ko ʻEletā mo Sisitā Andersen mo ʻena fānaú mo e makapuná ʻi he 2006.