2009
Fakaava ʻo e Langí
ʻAokosi 2009


Fakaava ʻo e Langí

ʻĪmisi
Elder Yoshihiko Kikuchi

ʻOkú ke fie maʻu ke mālohi ange hoʻo ongoʻi e ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻi hoʻo moʻuí? ʻOkú ke fie maʻu ke ke ongoʻi ʻokú ke feohi maʻu pē mo Hono Laumālié? ʻOkú ke fie maʻu ke fakaava fakaʻaho ʻa e langí kiate koe?

ʻOku ʻi ai e founga te ke lava ai ʻo ongoʻi ʻa e fakafoʻou fakaʻaho ʻo e ʻofa taʻe ngata ʻa e ʻOtuá mo inu mei he “matavai ʻo e ngaahi vai moʻuí” (1 Nīfai 11:25). ʻOkú ne muiaki ha sīpinga kuo fokotuʻu ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻi he taimi naʻá ne ʻalu ai ki he vao ʻakaú ʻi ha pongipongi ʻe taha ʻo e 1820 ke fekumi ki ha ngaahi tali ki heʻene ngaahi fehuʻí. ʻOku ou ʻuhinga ki ha taimi fakataha fakalotu he pongipongí ʻoku tukutaha ki he lotú, fakalaulaulotó, mo e ako ʻo e folofolá. Kapau te mou fakahoko ha fakataha fakalotu he pongipongi kotoa, naʻa mo ha kiʻi miniti siʻi pē, ʻe mātuʻaki faitāpuekina ai kimoutolu. ʻOku ou ʻiloʻi ʻoku moʻoni ʻeni.

Hola mei he Longoaʻá mo e Leʻo Lalahí

Naʻe fakahoko ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá hano siofi fakalelei e fakaava e langí: “Naʻe hāhāmolofia ke fai fakahāhā ʻa e ngaahi fakafōtunga ʻo e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, mo e tauhi mai ʻa e kau ʻāngeló, pe ko hono fakatupulaki ʻo e mālohi, mo e ngeia pe nāunau ʻo e ʻOtuá, … ʻo meimei angamaheni ʻaki ʻi he taimi ʻoku omi ai ha kau ʻāngelo, pe ko hano fakahā ʻe he ʻOtuá Ia, naʻe fai fūfūnaki pē ia ki he fakafoʻituituí, ʻi honau lokí, ʻi he toafá pe ngoueʻangá, pea angamaheni ʻaki ke ʻikai ha longoaʻa pe ha leʻo lalahi.”1

Meʻapango, ʻoku fonu ʻa e moʻui ʻi onopōní ʻi he longoaʻá mo e leʻo lalahí. Kuo tokonaki ʻe hotau sosaietí ha ngaahi fakafeʻātungia lahi pea kapau he ʻikai ke tau tuku ha taimi mo ha ivi ke fakamavaheʻi kitautolu mei ai, he ʻikai lava ke tau ongoʻi e leʻo ʻo e Laumālié. Ko hono ʻuhinga ia ne mavahe pongipongia ai ʻa Siosefa Sāmita mei hono ʻapí he ʻaho ʻe taha ʻo e faʻahitaʻu matala ʻo e 1820 ke ʻalu ki ha vao ʻakau koeʻuhí ke ne lotu ʻi ha feituʻu maomaonganoa mo lōngonoa ʻo fehuʻi kau ki he lotú. Naʻe fakaofo ʻa e mahino e tali ne ʻomaí ʻi he fakatou hā mai ʻa e Tamai Hēvaní mo Sīsu Kalaisi kiate iá ko e kamataʻanga ia ʻo e kuonga ʻo e kakato ʻo e ngaahi kuongá (vakai, Hisitōlia—Siosefa Sāmita 1:14–19).

ʻI he founga tatau pē, ko e founga lelei taha ke maʻu ʻa e mālohi fakalaumālie ʻoku tau fie maʻú ʻoku toka ia ʻi he meʻa ne fakamatalaʻi ki muʻa ʻe Palesiteni Tōmasi S. Monisoni ko e hū ki hatau “potu toputapu.” Naʻá ne akoʻi e kau pīsopé, ka ʻoku fakaʻaongaʻi e akonakí ki he kotoa ʻo e kāingalotu ʻo e Siasí: “ʻoku fie maʻu ʻe he pīsope takitaha ha potu toputapu te ne lava ʻo mālōlō ki ai ke fakalaulauloto mo lotu ki ha fakahinohino. Ko hoku potu toputapú ʻa e fale lotu motuʻa homau uōtí. Ne ʻikai ke u lava ʻo lau e ngaahi meʻa ne hokó ʻou ʻalu ai ʻi haku faingataʻaʻia kuo fuoloa e poʻulí ki he tuʻunga malanga ʻo e fale lotu ko ʻeni ne tāpuakiʻi ai au, hilifakinima, fakanofo, akoʻi, pea fakaʻosi ʻaki hono uiuiʻi au ke u hoko ko e pīsopé. Naʻe kiʻi maama siʻisiʻi pē ʻa e fale lotú mei he maama hala ʻi muʻá; lōngonoa, pea ʻikai ha taha ke fakahohaʻa. Ne hili hoku nimá he tuʻunga malangá ke u tūʻulutui ʻo vahevahe mo Ia ʻeku ngaahi fakakaukaú, ʻeku hohaʻá mo ʻeku ngaahi palopalemá.”2

Ko e moʻoni, ʻoku ʻikai ʻomi ʻe he ngaahi momeniti ko ʻeni ʻi he “potu toputapú” ʻa e meʻa naʻe hoko ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻi he Vao ʻAkau Tapú. ʻOku ʻikai ke tau hū he ngaahi taimi lotu ko ʻení mo ʻamanaki ke toe mamata ki he Tamai Hēvaní mo e ʻAló ʻo hangē ko Siosefa Sāmitá. Ka ʻoku tau falala ʻe tali ʻetau ngaahi lotú ʻe he Tamai Hēvaní; ka ko e founga ʻokú Ne tali ʻakí, ko e meʻa pē ia ʻAʻana.

ʻOku ʻi ai e fuʻu ivi mālohi ʻi hono fokotuʻu mavahe ha taimi fakalongolongo, lotu, mo fakalaulaulotó. ʻOku lava ke tau ʻilo ʻa e Tamai Hēvaní mo Hono ʻAló, ʻi he lōngonoa ʻoku ō fakataha mo ʻetau fifilí (vakai, Saame 46:10; T&F 101:16).

Ko e Mālohi ʻo e Lotu mo e Ako Folofola Pongipongiá

ʻI heʻeku hoko ko e palesiteni fakamisiona ʻi Hauaiʻí, ne u maʻu ha ngaahi faingamālie lahi ke talanoa mo e kau faifekau ʻoku nau fāinga ke hoko ko ha kau faifekau lelei angé. ʻOku ou manatu ki ha faifekau ne fuʻu loto foʻi ʻaupito. Ne ʻikai ke ne matuʻuaki ʻene ngāue fakafaifekaú, pea kamata ke ne veiveiua heʻene fakamoʻoní. Naʻá ne haʻu kiate au ʻo kole ke fakafoki ia ki ʻapi.

Ne u kole ki ai ke muimui ʻi he sīpinga ʻa Nīfaí ʻi he fakalaulauloto mo e lotu ki he ngaahi meʻa ʻoku hohaʻa ki aí mo ʻene ngaahi fakaʻamú (vakai, 1 Nīfai 10:17; 11:1). Kuó u fai e meʻá ni he ngaahi taʻu lahi pea ʻoku fai foki ia ʻe he tokolahi ʻo e Kau Taki Māʻolunga kehe ʻo e Siasí. Ne u kole ki he faifekaú ke ʻalu ki hono falé ʻo fai e ngaahi meʻá ni:

  • Tuʻu hengihengia mei hono mohengá— kimuʻa siʻi he 6:30 pongipongí.

  • Fakamālohisino ʻi ha ngaahi miniti siʻi.

  • Kaukau pea tele kava—teuteu ke maʻa.

  • Tui hono vala ki he ʻahó.

  • ʻAlu ki ha feituʻu lōngonoa ʻi hono falé.

  • Tūʻulutui, fakavaivaiʻi hono laumālié ʻi he ʻao ʻo e Tamai Hēvaní, pea ui kiate Ia. Fakataufolofola kiate Ia ʻi he lotu ʻi he loto ʻapasia.

  • Tatali ki Heʻene ueʻi toputapú, fakalaulauloto ki he ngaahi folofolá pe ko ha lea ʻi he konifelenisi lahi fakamuimuí pea fakakaukau ki he ngaahi tefitoʻi palopalema naʻe fehangahangai mo iá.

Ne u palōmesi ange ki he ʻeletā kei talavou ko ʻení kapau te ne fai ʻeni pea nōfoʻi he ngaahi folofolá, tautefito ki he Tohi ʻa Molomoná, ʻi ha ngaahi miniti siʻi he ʻaho kotoa pē, te ne aʻusia ha ngaahi ongo fakafiefia mo maʻu ha mālohi ke hoko atu.3

Hili ha ngaahi ʻaho siʻi mei ai naʻá ne toe foki mai kiate au. Naʻá ne loʻimataʻia heʻene fakahā mai e ngaahi meʻa naʻá ne aʻusia ʻi hono ngaahi taimi lotu hengihengiá. Naʻá ne ngāue lelei ʻaupito ko e tamaioʻeiki ʻa e ʻEikí mo fakahoko ha ngāue fakafaifekau fakaʻeiʻeiki. Ne toki fakahā mai kimuí ni kiate au ʻe hono uaifí ʻokú ne kei hokohoko atu pē e ʻā hengihengiá ke maʻu hano taimi mavahe mo ʻene Tamai Hēvaní.

Ne u akoʻi e tefitoʻi moʻoni tatau pē ki he faifekau takitaha ne u maʻu e faingamālie ke tokangaʻí. Ne u hohaʻa naʻa ʻikai ke mau lava ʻo fai e meʻa kotoa ke ʻomai ʻaki e maama ʻo e ongoongoleleí ki he kakai Hauaiʻí. Hili hono kamata ʻe he kau faifekaú ʻa e meʻá ni ʻi ha kiʻi taimi nounou, ne tokolahi e kakai ne ʻomai ʻe he kāngalotú ke akoʻí, lahi e ngaahi faingamālie akoʻí, pea liunga ua mo liunga tolu ʻa e tokolahi ʻo e kau papitaisó ʻi homau misioná. Ne hoko kotoa ʻeni koeʻuhí ne fakalahi ʻa e ivi ʻo e kau faifekaú ʻe he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.

ʻOku ou ʻilo mei he ngaahi meʻa ne u aʻusia fakatāutahá ʻe lava ke tafe atu e mālohi ʻo e laumālié ki hoʻo moʻuí kapau te ke muimui ʻi he meʻá ni. Te ke ongoʻi e ʻofa ʻa e ʻOtuá mo ha fanauʻi foʻou kuo fufulu mo fakamaʻa ho laumālié (vakai, 1 Nīfai 11:22–25; T&F 50:28–29). Te ke aʻusia e ngaahi momeniti ʻo e fakahaá, ʻi he taimi ʻoku fanafana atu ai ʻa e Laumālié ki ho lotó ʻi he meʻa ʻoku fie maʻu ke fai ke ke hoko ai ko ha tamai, faʻē, foha pe ʻofefine, ākonga lelei ange ʻa Sīsū Kalaisí.

Fekumi ki ha Ngaahi Vetekiʻanga ʻo e Ngaahi Palopalema Fakaʻahó

ʻOku ou ʻilo ha mēmipa lelei ʻo e Siasí ʻoku lelei ʻene nofo malí pea ʻi ai mo haʻane fānau fakaʻofoʻofa ʻe toko ono. ʻOkú ne feinga ke hoko ko e hoa lelei taha ki hono husepānití mo e faʻē lelei taha ki heʻene fānaú. Ko e taki longomoʻui ia ki he Kau Finemui ʻo hono uōtí. Ka ʻokú ne ongoʻi taʻefeʻunga he taimi ʻe niʻihi. Naʻe kamata ke ne loto siʻi peá ne ongoʻi ʻoku masiva hono laumālié.

Naʻá ne haʻu kiate au mo hono husepānití ʻi ha ʻaho ʻe taha ʻo fakamatala mai ʻa ʻene ongoʻi ʻoku ʻikai hano mālohi ʻi he ngaahi taimi peheé. Kuó ne talanoa mo ʻene kau taki lakanga fakataulaʻeikí ki heʻene loto hohaʻá, tautefito ki hono husepānití ka ʻoku teʻeki pē ke ne maʻu ha fiemālie. Ne u fokotuʻu ange ko e hili pē e ʻalu hono husepānití ki he ngāué mo ʻena fānaú ki he akó, ke ne kumi ha feituʻu ʻi hono ʻapí peá ne talanoa ki he Tamai Hēvaní ʻi he loto ʻapasia mo fakatōkilalo. Ne u fokotuʻu ange ke ne fakahaaʻi ʻene fakafetaʻi ki he ʻOtuá koeʻuhí ko hono ngaahi tāpuakí pea tatali ki Heʻene fakamaama toputapú. Naʻá ne tukupā ke fai fakaʻaho ʻeni.

Ne u maʻu ha tohi kimui ange meiate ia. Naʻá ne pehē ʻi heʻene tūʻulutui ʻi he ngaahi momeniti lōngonoa ʻo e ʻaho takitaha ʻo tuku ʻene kavengá ʻi he vaʻe ʻo e Tamai Hēvaní, naʻá Ne toʻo ʻene ngaahi hohaʻá. Naʻá ne ongoʻi ʻene mahuʻinga lahi kiate Iá peá ne ako lahi ange ki he “taukei ʻa e tokotaha fai fakamoʻuí”4 ʻi Heʻene fakamoʻui hono laumālié.

Mahino Lelei Ange ʻo e Fakaleleí

ʻI heʻetau ngāue ʻaki e taimi lotu fakaʻahó ke maʻu ha mālohi fakalaumālie ʻoku lahi angé, ʻe faitāpuekina kitautolu ke maʻu ha mahino ʻoku lelei angé ki he Tamai Hēvaní mo e Fakamoʻuí mo ʻEne Fakaleleí. Te tau ʻiloʻi ʻa e “angalelei ʻa Sīsuú” (Molomona 1:15). Te tau ongoʻi ʻi ha “ fuʻu fiefia lahi” (1 Nīfai 8:12) ʻa e mālohi ʻo ʻEne ʻofa taʻengatá. Te tau ʻofa ʻo lahi ange ʻi he Fakamoʻuí koeʻuhí ko e meʻa naʻá Ne fai maʻatautolu ʻi Heʻene ngāue ʻi he māmaní—tautefito ʻi Ketisemani, ʻi he funga kolosí, pea ʻi he Toetuʻú—mo ia ʻokú Ne hokohoko atu ke fai maʻatautolu he ʻaho ní (vakai, Sione 6:51; ʻAlamā 7:11–12).

ʻI he ngaahi taʻu kuo hilí, ne aʻusia ʻe ʻEletā Melevini L Pālati (1873–1939) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ha meʻa lolotonga ʻene ʻaʻahi ki he nofoʻanga ʻo e Kau ʻInitia Kulá (Fort Peck Indian Reservation) ʻi Monitana, USA. ʻI he taimi ko iá, naʻá ne fie maʻu ha ueʻi fakalaumālie mo ha mālohi ke tokoni ki he kakai ʻo e kolo ko iá.

Naʻá ne misi ʻi ha pō ʻe taha naʻe taki atu ia ki ha loki, naʻá ne mamata ai “ki he tokotaha nāunauʻia taha kuó u mātaá, pea naʻe ʻave atu au ke fakafeʻiloaki kiate Ia. … Naʻá Ne malimali, ui mai hoku hingoá, pea mafao mai Hono ongo nimá kiate au. Kapau te u moʻui ha taʻu ʻe miliona he ʻikai pē ngalo ʻa e malimali ko iá. Naʻá Ne fāʻofua ʻo ʻuma kiate au, ʻi Heʻene puke atu au ki Hono fatafatá, mo Ne tāpuakiʻi au kae ʻoua kuo fonu kotoa hoku sinó he fiefiá. Hili ʻEne fai ʻení ne u tō mapeʻe ʻi Hono vaʻé, peá u fakatokangaʻi ʻa e ongo fakaʻilonga ʻo e faʻó; pea ʻi heʻeku ʻuma ki aí, mo e fiefia kuó ne fakafonu hoku sinó kotoá, ne u ongoʻi naʻá ku ʻi hēvani moʻoni pē. Ko e ongo … ʻa ē naʻe ʻi aí: ʻOiauē! Kapau te u lava … ʻo ʻalu ki Hono ʻaó mo maʻu e ongo naʻá ku toki maʻú … , te u foaki e meʻa kotoa ʻoku ou maʻú mo ʻamanaki ki aí!

“ ʻOku ou ʻilo—ʻo hangē ko ʻeku ʻilo ʻoku ou moʻuí—ʻokú Ne moʻui.”5

ʻOku ʻikai te u ʻilo pe te ke aʻusia e faʻahinga meʻa tatau mo ia ʻi he moʻui ko ʻení. Ka ʻoku ou ʻiloʻi kapau te ke hokohoko atu ke fetaulaki fakaʻaho mo e Tamai Hēvaní ʻi ha potu lilo ʻi ho ʻapí, te ke ʻilo Ia mo hotau Fakamoʻuí ʻi he ngaahi founga ʻoku taʻeʻamanekina (vakai, 3 Nīfai 19:16–23, 25–29). Fakatauange ke mou fai pehē pea ʻofa ke fakaava e ngaahi langí kiate kimoutolu ʻi ha faʻahinga founga nāunauʻia pē kuo teuteu ʻe he Tamai Hēvaní maʻamoutolu.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita (Tohi Lēsoni ʻa e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí mo e Fineʻofá, 2007), 139; vakai foki, Hisitōlia ʻo e Siasí, 5:30–31.

  2. Thomas S. Monson, “The Bishop—Center Stage in Welfare,” Ensign, Nov. 1980, 90.

  3. Vakai, “Thy Spirit, Lord, Has Stirred Our Souls,” Hymns, no. 157.

  4. Vakai, “ ʻEiki, Te u Muimui Atu,” Himi, fika 127.

  5. ʻI he Melvin R. Ballard, Melvin J. Ballard: Crusader for Righteousness (1966), 66.

Faitaaʻi ʻe Ruth Sipus

Konga mei he filimi ʻa e Siasí The Restoration