2009
Maluʻi mei he Fakatuʻutāmaki mei Lotó: Ko e Talatupuʻa ʻo Miko Vihó
ʻAokosi 2009


Maluʻi mei he Fakatuʻutāmaki mei Lotó Ko e Talatupuʻa ʻo Miko Vihó

Ne kiʻi mālōlō ʻa Pailoni ʻIkuisi mei heʻene ngāue hoko ukameá, ʻo ne ueʻi hake ʻa e sioʻata maluʻi hono matá kae holoholoʻi ʻa e pupuha mei hono kemó. ʻOku langa ʻe Palesiteni ʻIkuisi, ko e palesiteni ia ʻo e Kolo Sani Suaní, Siteiki Kuatemala Siti Folōlitá, ha ʻapi foʻou maʻa hono uaifi ko ʻEteleviná, mo ʻena fānau ʻe toko fā.

ʻOkú ne ʻofa ʻi hono fāmilí pea ʻokú ne fie maʻu ke fakafiemālie ʻa e falé, ka ʻokú ne toe fie maʻu foki ke malu mo fefeka. Ko e loká, māmá, ʻató mo ha holisi fefeka ʻa e niʻihi ʻo e ngaahi meʻa ʻoku ʻuhinga ki he maluʻi hono fāmilí mei he tangatá mo natulá.

Naʻá ne kiʻi longo ʻi heʻene talanoa ki he maluʻi hono fāmili naʻe ʻofa aí. Koeʻuhí ʻoku maheni ʻa Palesiteni ʻIkuisi mo e talatupuʻa ʻo Miko Vihó, ʻoku mahino ki ai neongo pe ʻe lelei fēfē ʻene taʻofi e ngaahi meʻa ʻi tuʻá, ko e ngaahi fakatuʻutāmaki lahi taha ʻe hoko mai ki hono fāmilí ʻa e ngaahi meʻa ʻoku nau fakahū ki lotó.

Ko e Fakaʻauha ʻo Miko Vihó

Naʻe kamata nofoʻi ʻa Miko Viho, ko ha kolo ofi ki he ʻapi ʻo ʻIkuisí kuo haveki ʻi he a.d. 900. Pau pē ko ha feituʻu fakaʻofoʻofa ia kimuʻa hono fakaʻauha he meimei taʻu ʻe 500 kuo hilí. Ko e kolo ne hangē ha kolotaú he naʻe tuʻu ia ʻi ʻolunga he ngaahi ʻotu moʻungá pea lilifa takai e ngaahi tafaʻakí. ʻOku fakafuofua ʻe he kau saienisi fakatotolo fonuá naʻe ʻi ai e taimi naʻe nofo ai ha kakai ʻe toko 1,500 tupu , makehe ia mei he toko 7,000 ʻi he ngaahi teleʻa takatakai aí.

ʻOku ʻikai ke fuʻu pau ʻa e ngaahi konga ʻo e hisitōliá ki hono fakaʻauha ʻo Mikó, ka ʻoku mahino ʻa e talatupuʻá. ʻI he 1525 naʻe ʻākoloʻi ʻa Miko Viho ʻe he ʻeikitau Sipeini ko Petelō ʻAlavalato. Ne laka hake he māhina ʻe tahá ʻa e feinga ʻa e kau Sipeiní mo ʻenau ngaahi kongakau fakafonuá ke kapa e koló, ka ne lahi e maté. Ko ia, ne kei hoko ai pē ʻa Miko Viho ko e ʻapi malu ki hono kakaí.

Ka ʻoku pehē ʻe he talatupuʻá naʻe ʻi ai e hala ia ʻe taha ki loto—ko ha hala fakapulipuli ki he koló mei ha ʻana ne kiʻi mamaʻo siʻi pē, ko ha hala mahalo ne pehē pē ʻe he kau Miko Vihó ʻoku ʻikai fie maʻu ke maluʻi koeʻuhí ʻoku fuʻu siʻisiʻi pea pulipulia ʻaupito.

Ne ʻilo ia ʻe he kau Sipeiní. Ne nau lau ko honau faingamālie ʻa e kiʻi hūʻanga siʻisiʻi ko ia kuo tuku taʻe maluʻi ʻe he kakaí, ne nau fakaʻohovaleʻi e kakai ʻo e koló mei loto ʻo fakaʻauha ʻa Miko Viho.

Fakamahinoʻi e Ngaahi Vaivaiʻangá

ʻOku tui ʻa Palesiteni ʻIkuisi ʻoku hangē tofu pē ʻa e ngaahi ʻapí mo e ngaahi fāmilí ko Miko Vihó—ʻo ʻohofi fakalaumālie pea hanga ʻe Sētane ʻo “tauʻi ʻa e kau māʻoniʻoni ʻa e ʻOtuá, mo ne kāpui takatakai ʻa kinautolu” (T&F 76:29).

ʻOku pehē ʻe Palesiteni ʻIkuisi, “ ʻOku fekumi maʻu pē ʻa e filí ki ha hala ki loto. Kuo pau ke tau mateuteu.”

ʻE ʻikai lava ʻe ha holisi fakatuʻasino pe fakalaumālie ʻo taʻofi ʻi tuʻa ha fili kuó ne ʻiloʻi ha matapā ʻoku ʻikai ke leʻohi. Kuo fakatokanga mai ʻa e kau palōfita ʻa e ʻOtuá ki he ngaahi hūʻanga fakatuʻutāmaki ʻe lava ke hū ai e filí neongo e fefeka ʻa e holisí. Ko e lahi taha ʻo e ngaahi matapā ko ʻení ʻoku fekauʻaki ia mo e meʻa ʻoku tau mamata aí, meʻa ʻoku tau fanongo ki aí, mo e anga ʻetau fakamoleki hotau taimí. Neongo ia, hili ʻetau fanongo ki he ngaahi fakatokanga fakaepalōfitá, ko e meʻa leva ia ʻatautolu ke fakapapauʻi ʻa e meʻa ke faí.

Maluʻi Hotau Ngaahi Fāmilí

ʻOku mahuʻinga e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi heʻetau fakamaau pe ʻoku fakamālohia pe fakavaivaiʻi kitautolu ʻe he meʻa ʻoku tau faí.

Naʻe akonaki ʻa Molomona,“Ko e founga ke fakamāuʻí ʻoku mahinongofua… hangē ʻoku faikehekehe ʻa e ʻahó mei he pō fakapoʻulí. He vakai, ʻoku foaki ʻa e Laumālie ʻo Kalaisí ki he tangata kotoa pē, koeʻuhi ke ne ʻiloʻi ʻa e leleí mei he koví” (Molonai 7:15–16).

ʻOku pehē ʻe Palesiteni ʻIkuisi,“ ʻOku tau fie maʻu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ko hotau fakahinohino. ʻOku totonu ke fakakau ʻi heʻetau moʻuí ʻa e ngaahi meʻa ko ē te ne fakaafeʻi mai ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní pea siʻaki ʻa e ngaahi meʻa ko ē te ne fakamamahiʻi Iá.”

Naʻe akonaki ʻa ʻEletā Tēvita A. Petinā ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo pehē, “ ʻOku mahino e tūkungá. Kapau ʻoku ʻi ai ha meʻa ʻoku tau fakakaukauʻi, mamata, fanongo pe fakahoko, ʻa ia te ne fakamavaheʻi kitautolu mei he Laumālie Māʻoniʻoní, ta ʻoku totonu ke ʻoua te tau fakakaukau, mamata, fanongo pe fakahoko ia. … ʻE malava ke tau ‘maʻu e Laumālie Māʻoniʻoní ke hoko ko [hotau] fakahinohino’ (T&F 45:57) pea ʻoku mahuʻinga ia ki heʻetau tupulaki fakalaumālié mo ʻetau moʻui ʻi ha maama ʻoku fakautuutu ai e koví.”1

Toe Langa e Ngaahi Holisí

ʻOku lolotonga feinga e kakaí he ʻahó ni ke fakaili mo toe langa ʻa e ngaahi maumau ʻo Miko Vihó—ko ha ngāue faingataʻa he hili ia ha taʻu ʻe 500.

ʻOku feinga ʻa Palesiteni mo Sisitā ʻIkuisi ke tauhi mo maluʻi hona fāmilí mei māmani, ko ha ngāue faingataʻa foki ka ʻe malava ia ʻi he lotu fakafāmilí (vakai, T&F 10:5), ako folofola fakafāmilí (vakai, 1 Nīfai 15:23–24), efiafi fakafāmili ʻi ʻapí (vakai, 2 Nīfai 25:26), mo akoʻi e mahuʻinga ʻo e talangofuá (vakai, T&F 88:34).

ʻOku akoʻi foki ʻe Palesiteni mo Sisitā ʻIkuisi ʻa e fakatomalá koeʻuhí he ʻoku mahino kiate kinaua naʻa mo e hili ange kotoa e ngaahi meʻa kuo nau fakahoko mo honau fāmilí ke maluʻi kinautolú, mahalo ʻe kei ʻi ai pē ha ngaahi matapā ki he fai angahalá kae ʻikai lava ke maluʻi. Pea ʻi ha momeniti ʻo e vaivai ʻoku fakatupu ʻe he fakahohaʻá, ʻe ʻi ai pē ha taha ʻe fehālaaki.

ʻI he teuteu ʻa Palesiteni mo Sisitā ʻIkuisi ki he ngaahi momeniti ko iá, ʻokú na fakatokangaʻi kuo pau ke na akoʻi ʻena fānaú ʻo ʻikai ngata pē ʻi he tui kia Sīsū Kalaisi mo ʻEne Fakaleleí ka mo e fakatomalá foki (vakai, T&F 68:25) koeʻuhí ko e taimi ʻoku faihala ai e fānaú, te nau fakatokangaʻi ʻa ʻenau fehālaakí mo ʻiloʻi ʻa e founga hono fakaleleiʻí.

ʻOku pehē ʻe Palesiteni ʻIkuisi, “ ʻOku ʻi ai maʻu pē ʻa e ʻahiʻahí. Kuo pau ke tau fakatokangaʻi ʻetau ngaahi halá pea fakatomala vave, pe ko ʻenau fakafaingataʻaʻiaʻi ʻetau tupulakí mo fakamavaheʻi kitautolu mei he maluʻi ʻa e Laumālié.”

ʻI he mamalu ʻa e poʻulí mo e kei nofo ʻa e talatupuʻa ʻo Miko Vihó ʻi he fakakaukau ʻa Palesiteni ʻIkuisí, ʻokú ne fakamāʻopoʻopo ʻene ngaahi meʻangāué pea ui hono fāmilí ke fakataha mai ki he lotu efiafí ke fakafepakiʻi e fakapoʻulí.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. David A. Bednar, “Ke ʻIate Kitautolu Maʻu Ai pē ʻa Hono Laumālié,” Liahona, Mē 2006, 30.

Ne ō fakataha pē e feinga ʻa Pailoni mo ʻEtelevina ʻIkuisi ke maluʻi ʻena fānaú mei he fakatuʻutāmaki fakalaumālié, mo ʻena akoʻi kinautolu ki he fakatomalá telia naʻa hū atu ʻa e filí ʻi he ngaahi maluʻi ʻo e fāmilí.

Ngaahi faitā ʻa Adam C. Olson

ʻI ʻolungá: Ko Pailoni mo ʻEtelevina ʻIkuisi mo ʻena fānaú (mei toʻohemá) ko e ʻaʻahi ʻa Piliseita, Pailoni, Kelenitā, mo Nalesoni ki he ngaahi fale maumau ʻi Miko Viho ʻi Kuatemalá. ʻOku pehē ʻe he talatupuʻá ne toki kapa pē ʻa e kolo naʻe maluʻi leleí ʻi he hili hono ʻilo ʻe he filí ʻa e hūʻanga fakapulipuli ki lotó.