2009
Mapuleʻi ʻo e Kulukia Tamaki ʻo e Moʻuí Hili ʻa e Fāʻelé: Ko ha Vakai mei he Ongoongoleleí
ʻAokosi 2009


Mapuleʻi ʻo e Kulukia Tamaki ʻo e Moʻuí Hili ʻa e Fāʻelé Ko ha Vakai mei he Ongoongoleleí

Ko e taimi ʻoku fefaʻuhi ai ha fefine mo e kulukia tamaki ʻo e moʻuí hili ʻa e fāʻelé, ʻoku mahuʻinga ke ne maʻu e poupou ʻa e husepānití, fāmilí, mo e niʻihi kehé.

Hili ha taʻu ʻe fā ʻo e feinga ʻa ʻAna (ne liliu e hingoá) mo hono husepānití ke toe maʻu ha pēpeé, naʻá na houngaʻia ʻi hono fāʻeleʻi mai ha kiʻi taʻahine. Ka ne fakatokangaʻi ʻe ʻAna naʻe fuʻu tōtuʻa e feinga ke feau e ngaahi fie maʻu ʻa e pēpē foʻoú, kau atu ki ai mo hono tokangaʻi ʻene fānau tangatá. Naʻá ne fakatokangaʻi ʻoku fakaʻau pē ke ne ongoʻi mafasia neongo e ngaahi feinga lelei taha ke mapuleʻi e meʻa kotoa pē mo kei pukepuke hono anga totonú. Ne fefaʻuhi ʻa ʻAna mo e kulukia tamaki ʻo e moʻuí he hili ʻene fāʻelé.

ʻOku ʻilo ʻe he ngaahi faʻē kotoa pē, kau ʻai ʻa ʻAna, ko e fāʻeleʻi mai ʻo ha pēpeé ʻoku “totonu” ke hoko ia ko ha taimi fiefia pea ko e ngaahi faʻē foʻoú ʻoku “totonu” ke nau houngaʻia ʻi he tāpuaki taʻemafakatataua ko ʻeni ʻi heʻenau moʻuí. Ka ki he kakai fefine ʻe niʻihi, ʻoku hanga ʻe he moveuveu ʻo e lotó ʻi he kulukia tamaki ʻo e moʻuí hili ʻa e fāʻelé ʻo toʻo atu meiate kinautolu ʻa e ngaahi ongo fakafiefia ko ʻení. ʻOku fakaeʻa mai e kulukia tamaki ʻo e moʻuí hili ʻa e fāʻelé ʻi he ngaahi founga kehekehe pea ʻoku lava pē ke hoko fakatuʻasino, fakaeloto, pea naʻa mo e hoko fakalaumālie ki he kakai fefine ʻoku nau moʻua aí. Hangē ko ʻení, ko e kakai fefine ko ʻení ʻoku nau maʻu ha ngaahi ʻamanaki taʻemoʻoni kiate kinautolu pē ʻi he taimi ʻo e fuʻu liliu lahi ʻoku hoko ki heʻenau moʻuí, ʻo nau pehē te nau lava ʻo fai e meʻa kotoa pē ke vave maʻanautolu mo ʻenau pēpē foʻoú koeʻuhí he ʻoku totonu ke nau hoko ko e “faʻē-fita” mo e “uaifi-fita.”

ʻOku mahuʻinga ke mahino ki he kakai fefine ko ʻení—mo honau ngaahi fāmilí—ko e kulukia tamaki ʻo e moʻuí hili ʻa e fāʻelé (pea mo ia ʻoku ʻikai ko e kulukia tamakí), fakatokangaʻi ange e ngaahi fakaʻilongá, maʻu e founga lelei ke mapuleʻi ʻakí, pea, mahuʻinga tahá, ke ʻilo ʻoku ʻi ai e ʻamanaki ʻe foki pē ki he tuʻunga moʻui angamahení lolotonga e fāinga mo e ngaahi ongoʻi faingataʻaʻiá.

ʻOku ʻikai ʻuhinga ia ʻoku loto vaivai ha fefine kuó ne aʻusia ʻa e kulukia tamaki ʻo e moʻuí hili ʻa e fāʻelé, pe kuó ne fai ha meʻa hala, pe ʻe tukuakiʻi ia ki he tōtuʻa ʻene ngaahi ongó. ʻOku fakataimi pē e ngaahi meʻa lahi. ʻOku lava ʻe he moʻua ʻi he kulukia tamaki ʻo e moʻuí hili ʻa e fāʻelé, hangē pē ko e fehangahangai mo e ngaahi ʻahiʻahi kehé, ʻo ʻomai kitautolu ke tau ofi ange ki he Fakamoʻuí ʻi heʻetau ʻilo e founga ke maʻu ai e mālohi fakalaumālié. Naʻe fakamatala ʻa ʻAteti G. Kepa, ko e palesiteni lahi mālōlō ʻo e Kau Finemuí: “ ʻOku tau ʻilo ki hotau Fakamoʻuí, ka ʻoku tau faʻa fekumi moʻoni kiate Ia pea ʻilo Ia mo ʻofa kiate Ia ʻi hotau ngaahi taimi faingataʻaʻiá. … ʻOku ou fakamoʻoni mei he ngaahi meʻa kuó u aʻusia ʻi he moʻuí ko e niʻihi ʻo ʻetau ngaahi kavenga mamafa tahá, ngaahi taʻefiemālié, mo e loto mamahí ʻe fetongi ia ʻi ha taimi ʻaki e ‘melino ʻo e ʻOtuá, ʻa ia ʻoku lahi hake ʻaupito ʻi he faʻa ʻiloá’ (Filipai 4:7) lolotonga ʻetau ‘tatali (he ʻEikí)’ (ʻĪsaia 40:31).”1

Lahi Ange ia ʻi he “Ongoʻi Loto Mamahi Fakataimi Peé”

ʻOku fakatupu ʻe he fāʻelé, ki he kakai fefine ʻe niʻihi, ha ngaahi ongo fakamamahi fakataimi ʻoku faʻa taku ʻo pehē ko e “loto mamahi fakataimi pē.” ʻOku kau ʻi he ngaahi fakaʻilongá—ʻa ia ʻoku faʻa ʻasi he ʻuluaki uiké hili e fāʻelé pea ʻoku aʻu pē ʻo ʻaho ʻe 10—ʻa e loʻimataʻiá, ʻiteʻita, helaʻia, hohaʻa, fetōʻaki e fiefiá mo e loto mamahí. ʻOku faʻa hoko e loto mamahi fakataimi ko ʻení ʻi he ngaahi liliu fakaesino ʻoku aʻusia ʻe he faʻeé, ka ʻe toe kovi ange e ngaahi fakaʻilonga ko ʻení ʻi he siʻisiʻi e mohé, ʻikai feʻunga e meʻakai leleí, ngaahi ngataʻa e kiʻi valevalé, pea ʻikai fai poupoua e faʻeé. Kuo saveaʻi e loto mamahi fakataimí ʻi he ʻulungāanga fakafonua kotoa ʻi he māmaní pea ʻoku uesia ai e peseti ʻe 80 ʻo e kakai fefine ʻoku fāʻelé.

ʻI hono fehangahangaí, ko e kulukia tamaki ʻo e moʻuí hili ʻa e fāʻelé ko ha mahaki ia ʻoku fakatupu ʻe he kemikale fakasaienisi ʻi he sino ʻo e faʻeé. Neongo ʻoku ʻikai ke fakapapauʻi ʻe ha taha hono tupuʻanga totonú, ka ʻoku tui e kau fakatotoló ko e ngaahi liliu ʻi he tuʻunga ʻo e hōmouní (hormone) ne hoko he taimi feitamá mo e hili e fāʻelé, ʻoku kaunga ia ki he ngaahi liliu fakakemikale ʻi he ʻutó. ʻE fakatupunga e ongoʻi mafasiá ʻe he meʻa ko iá, fakataha mo e ongoʻi lōmekina mo e ongosia ʻoku haʻu fakataha mo e faʻeleʻi ʻo e pēpē foʻoú. Meimei ko e peseti ʻe 10 ʻo e kakai fefine ʻoku ʻi ai ʻenau pēpeé te nau aʻusia ʻa e kulukia tamaki ʻo e moʻuí hili e fāʻelé, ʻa ia ʻoku meimei ke hoko he uike ʻe fā hili e fāʻelé ka ʻe lava ke hoko ʻi ha faʻahinga taimi pē ʻi he taʻu hoko maí. Ko e kakai fefine tokolahi ʻoku nau aʻusia e kulukia tamaki ʻo e moʻuí hili ʻa e fāʻelé ne nau ʻosi fetaulaki mo ia kimuʻa; ʻoku totonu ke mapuleʻi lelei ʻe he ngaahi faʻē foʻou ʻi he tuʻunga ko ʻení ʻenau ngaahi ongó koeʻuhí ke nau lava ʻo maʻu ha tokoni kapau ʻoku ʻasi mo kovi ange e ngaahi fakaʻilongá.

ʻOku kamata pē ke ongoʻi sai ange e kakai fefine ʻe niʻihi kuo nau aʻusia e kulukia tamaki ʻo e moʻuí hili ʻa e fāʻelé ʻi ha ngaahi uike siʻi pē, lolotonga iá ʻoku ʻikai ke ongoʻi “sai” e niʻihi ia ʻi ha lau lau māhina. Ka ʻoku faingamālie pē ke maʻu ha tokoni: ko hono ʻiloʻi ʻo e ngaahi fakaʻilongá, ko e ʻuluaki sitepu ia ke kamata ai e toe ongoʻi saí.

Ngaahi Fakaʻilongá

ʻOku faʻa fakakaukau pē ha faʻē foʻou ʻoku fakahaaʻi ʻe he ongoʻi faingataʻaʻiá ʻa e loto vaivaí. Te ne hohaʻa naʻa sio lalo e niʻihi kehé kiate ia kapau te nau ʻilo ʻa e anga ʻo ʻene ongó. ʻE ʻikai ke ne talanoa ki he ngaahi fakaʻilongá, koeʻuhí ko e ngaahi ʻuhinga ko ʻení mo ha ngaahi ʻuhinga kehe pē, pea tupu ai ha tuku pē e kulukia tamaki ʻo e moʻuí hili ʻa e fāʻelé ʻo ʻikai fakafuofuaʻi lelei mo fai ha faitoʻo kiate ia.

Ne pehē ʻe Sione, ʻi heʻene lea kau ki he aʻusia ʻe hono fāmilí ʻa e kulukia tamaki ʻo e moʻuí hili ʻa e fāʻelé, “Ne fūfuuʻi pē ʻe hoku uaifi ko Kaloliná ʻa e ngaahi fakaʻilonga ʻo ʻene puké mei he taha kotoa, ʻo aʻu kiate au. Naʻe faingataʻa kiate au ke u ʻiloʻi ʻa e lahi ʻo ʻene faingataʻaʻiá. ʻOku ou tui naʻá ne fakakaukau ko e mali ia ʻo e pīsopé pea he ʻikai ke ne ʻai ke ʻiloʻi ʻe ha taha—ʻo aʻu kiate au, hono ngaahi kaungāmeʻá, ʻene faʻeé—ʻa e meʻa naʻe hokó.”

ʻOku ui ʻe Toketā Siulolo Tatano Peki, ko ha tokotaha neesi fakatotolo ʻiloa, ʻa e kulukia tamaki ʻo e moʻuí hili ʻa e fāʻelé ko “ha taha kaihaʻa ʻokú ne kaihaʻasi e fatongia fakafaʻeé.”2 Ka ʻe lava ʻo tokoni e ngaahi fāmilí mo e ngaahi kaungāmeʻa ofí ke fakasiʻisiʻi e “kaihaʻa” ko ʻení ʻaki hono siofi e ngaahi fakaʻilongá. Mahalo pē te nau fakatokangaʻi e ngaahi liliu he ʻulungāangá ʻi he faʻē foʻoú, ʻo kau ai e ngaahi meʻá ni:

  • Ko ha ongoʻi loto mafasia he meimei ʻaho kotoa pē.

  • ʻIkai ke toe fai ha kata pe vaʻinga mo e valevalé.

  • Fōtunga mamahi pe mūnoa.

  • Loto mamahi fuoloa.

  • Fakamatala ki he ngaahi mele ʻokú ne ʻiloʻi kiate ia pe ko e pēpeé.

  • Ngaahi fakaʻilonga ʻo e ongoʻi halaia pe taʻefeʻungá.

  • ʻIkai fakapapauʻi e ngaahi meʻa angamahení.

  • ʻIlonga e ʻitangofuá, tautefito ki he hohaʻa pe tangi ʻa e valevalé. (Vakai, “Ngaahi Fakaʻilonga ʻo e Kulukia Tamaki ʻo e Moʻuí Hili ʻa e Fāʻelé” fakamatala nounou he tafaʻakí (sidebar) ʻi he peesi 30 ki ha toe fakaʻilonga lahi ange ʻi loto ko e ngaahi faʻeé pē te nau fakatokangaʻí.)

Kapau ʻoku fakakaukau e fāmilí mo e ngaahi kaungāmeʻa ofí ʻoku nau ʻilo ki he niʻihi ʻo e ngaahi fakaʻilonga ko ʻení ka ʻoku ʻikai ke nau fakapapauʻi, ʻe lava pē ke nau ʻeke ange ki he faʻeé ha ngaahi fehuʻi hangē ko e “ ʻOkú ke ongoʻi puke nai [pe faingataʻaʻia pe siva hoʻo ʻamanakí]? Ko e hā hono fuoloa hoʻo ongoʻi peheé?” pe “ ʻOkú ke ongoʻi nai ʻoku ʻikai te ke loko maʻu ha fiefia ʻi hoʻo moʻuí?” ʻI he taimi pē ʻoku fakatokangaʻi ai ʻe he faʻeé mo kinautolu ʻoku ofi taha ki aí ʻa e ngaahi fakaʻilongá, te nau lava leva ʻo kamata ke fai ha tokoni ki he ongoʻi loto mafasiá.

Mapuleʻi ʻo e Kulukia Tamaki ʻo e Moʻuí Hili ʻa e Fāʻelé

ʻOku mahuʻinga e mapuleʻi ʻo e kulukia tamaki ʻo e moʻuí hili ʻa e fāʻelé ʻo ʻikai ngata pē ki he moʻui ʻa e faʻeé kae pehē foki ki he valevalé mo e toenga ʻo e fāmilí. Koeʻuhí ʻoku fakatefito ʻi he faʻeé ʻa e ʻātakai fakasosiale ʻo e kiʻi tamasiʻí, ʻoku uesia e kiʻi tamasiʻí ʻe he faʻahinga ongo ʻoku hā meiate iá. Pea ʻoku hanga ʻe he tuʻunga ʻoku ʻi ai e faʻeé mo e pēpeé ʻo uesia e tuʻunga lelei ʻo e fāmilí.

Koeʻuhí ʻoku uesia e fāmilí kotoa ʻe he tuʻunga ko ʻení, ʻoku hoko leva hono mapuleʻi e kulukia tamaki ʻo e moʻuí hili ʻa e fāʻelé ko ha meʻa ʻoku hohaʻa ki ai e fāmilí. ʻOku mahuʻinga ki he faʻeé ke maʻu ha poupou mei he husepānití, fāmilí, mo e niʻihi kehé.

Poupou mei he Fāmilí mo e Ngaahi Kaungāmeʻá. Fakatatau ki he “Ko e Fāmilí: Ko ha Fanongonongo ki Māmani,” “ ʻoku ʻi ai ha fatongia toputapu ʻo e husepānití mo e uaifí ke na feʻofaʻaki mo fetauhiʻaki pea ki heʻena fānaú foki.”3 Ko e founga ʻuluaki ke fakafetaulakiʻaki ʻa e faingataʻa ʻo e kulukia tamaki ʻo e moʻuí hili ʻa e fāʻelé ko e fakamālohia ʻa e vā fetuʻutaki ʻo e ongomātuʻá pea toe lahi ange ʻa e ongoʻingofua ʻe he husepānití ʻa e meʻa ʻoku hokó. ʻOku mahuʻinga ke maʻu ʻe he faʻē foʻoú ʻa e tokoni mo e poupou mei hono husepānití ʻi he ngaahi ngāue ko ʻení:

  • Fai e ngaahi ngāue ʻi ʻapí mo tokangaʻi e fānaú.

  • Fakangatangata e tokolahi ʻo e kau ʻaʻahí ke ʻi ai ha kiʻi ʻātakai nonga. (Neongo ia, ʻoku tokoni ki he kau fafine ʻe niʻihi e ʻi ai ʻa e kau ʻaʻahí ke fakamaʻamaʻa e ngaahi fakaʻilonga ʻo e loto mafasiá.)

  • Tokoni ki he faʻeé ke ne maʻu ha mālōlō feʻunga, meʻakai fakatupu moʻui lelei, mo fakamālohisino.

  • Tokoni ki hono tokangaʻi e valevalé.

  • Ako ki he kulukia tamaki ʻo e moʻuí hili ʻa e fāʻelé.

  • Foaki ange ha ngaahi tāpuaki fakataulaʻeiki ʻo ka fie maʻu.

  • Meʻaʻofa ange ʻaki hoʻo ʻi aí—ke ke fakafanongo, tokangaʻi, mo nofo pē mo ia. Fāʻofua ki ai, pōtalanoa mo ia ke tokoni ki hono fakamoʻui iá mo ha kiʻi foʻi sētesi pē ʻe taha: “Pau pē ʻoku fuʻu faingataʻa ʻeni kiate koe.”

  • Fakaʻaiʻai e faʻē foʻoú ke maʻu ha tokoni fakapalofesinale ʻo ka fie maʻu.

Naʻe pehē ʻe Lesieli ʻa ia kuó ne ʻosi aʻusia ʻa e kulukia tamaki ʻo e moʻuí hili ʻa e fāʻeleʻi ʻene kiʻi pēpē hono tolú, “Ne hangē ka ʻikai ke lavaʻi ʻa e kiʻi ngāue siʻisiʻi tahá koeʻuhí ko e ʻikai ke ʻi ai haku ivi fakaeloto mo fakatuʻasinó. Ne u houngaʻia he maʻu ʻe hoku husepānití ʻa e mahinó, mo e fie kaungā mamahi mo au mo tokoniʻi au ke u maʻu ʻa e tokoni ne u mātuʻaki fie maʻú.”

Mahalo pē ʻe faingataʻa ke mahino ki ha husepāniti ʻa e kulukia tamaki ʻo e moʻuí hili ʻa e fāʻelé, pea ʻe ʻi ai e taimi ʻe niʻihi te ne tali ʻaki e puputuʻú, ongoʻi taʻefiemālié, ʻitá, ongoʻi halaiá, tailiilí, pe ongoʻi mā. ʻE mātuʻaki tokoni kiate ia ke fakafemoʻuekinaʻi hono taimí ʻi he faleʻí pe laukongá ke fakalahi ʻene mahino ki he kulukia tamaki e moʻuí hili ʻa e fāʻelé pea ako ki he founga te ne fuʻu ʻaonga taha aí. ʻE fakatou ʻaonga ʻene fai peheé kiate ia mo hono uaifí.

Naʻe pehē ʻe Sōana ʻa ia ne puke he kulukia tamaki ʻo e moʻuí hili ʻene fāʻeleʻi taʻehoko ʻene ongo māhangá, “Neongo e faingataʻa kia Samu mo au e meʻa ne ma aʻusiá, ka naʻe toe mālohi ange ʻema nofo malí. Ne toe vāofi ange homa vā fetuʻutakí ʻi he kimuʻá. Ne ma ngāue fakataha ke fakapapauʻi e ngaahi meʻa lahi. Ne u fakafalala kiate ia ke maʻu e ngaahi tāpuaki ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. Ne ma fetuʻutaki moʻoni ʻiate kimaua pea mo e ʻEikí.”

ʻOku lava ʻe he kāingá mo e kāingalotu ʻo e Siasí ʻo tokoni ki he poupou ʻa e tamaí. Naʻe lea ʻa Katalina H. Hiú, ko e tokoni mālōlō ʻi he kau palesitenisī lahi ʻo e Fineʻofá, ʻo kau ki heʻene aʻusia e kulukia tamaki ʻo e moʻuí hili ʻene fāʻelé pea mo e tokoni naʻá ne maʻu mei he niʻihi kehé:

“Hili e fāʻeleʻi homa fohá … , ne u tofanga ʻi ha loto mafasia lahi. Ne tokolahi ha kau fafine ʻi homau fāmilí ne nau puke he kulukia e moʻuí he hili ʻa e fāʻelé, pea hangē ko e meʻa ʻoku mou ʻiloʻí, ʻi he ngaahi ʻaho ko iá ko e kiʻi meʻa siʻi pē naʻe lava ke fai ʻe he kau toketaá ke tokoni ki he kau fafine naʻa nau ʻi he tuʻunga ko ʻení. Ne pau ke u feinga ke u mavahe mei he faingataʻá ni.

“Ka naʻe faʻa fakasiʻisiʻi maʻu pē mo e ngaahi taimi faingataʻa ko iá kiate au ʻe he kau fafine fakaʻofoʻofa ʻi he uōtí naʻa nau tokangaʻi ʻeku fānaú mo tokangaʻi au ʻi he fakatuʻasinó, fakaeloto, mo e fakalaumālié—pea tokoniʻi au ʻi he fepaki fakaeloto ko iá.”4

ʻE lava ke maʻu ʻe he kakai fefiné ha toe poupou ʻoku fakafou mai he ngaahi kautaha maʻá e ngaahi faʻē foʻoú. Naʻe pehē ʻe Kilisitina ʻa ia naʻe nofo mamaʻo mei hono kāingá pea naʻá ne ongoʻi tuēnoa hili ʻene fāʻeleʻi ʻene ʻuluaki pēpeé,“ ʻI heʻeku talanoa ki he ngaahi faʻē kei iiki kehe ʻi homau ʻotu falé, ne u ʻiloʻi ha ngaahi meʻa ne mau tatau ai ʻi homau ngaahi faingataʻaʻiá. Ne mātuʻaki tokoni ia—pea ne u fakatokangaʻi hake kuó u kata kae tuku e tangí.”

Faitoʻo Fakapalofesinale. ʻE lava ke fakakaukau e ngaahi faʻē foʻoú ke fekumi ki ha tokoni fakapalofesinale, kau ai e faleʻi mei he Ngaahi Tokoni ʻa e Siasí ki he Fāmilí (vakai, www.ldsfamilyservices.org) pe ko ha maʻuʻanga tokoni feʻunga ne fokotuʻu mai ʻe ha tokotaha ʻokú ne tokangaekina e moʻuí. ʻE lava ʻo maʻu ha faitoʻo ki he niʻihi, ʻo hangē ko hano tuʻutuʻuni mai ʻe ha toketā ki he ʻatamaí pe ko ha toketā ha kilīniki kehe.

Tauhi Lelei. ʻOku mahuʻinga ke tauhi lelei e ngaahi faʻē foʻoú ʻaki ʻenau mālōlō ʻi he lahi taha ʻe lavá, kai e meʻakai fakatupu moʻui leleí, pea fakamoleki “ha taimi ke ʻeva ai” mo e ngaahi kulupu ʻa e ngaahi faʻeé pe ngaahi kulupu vaʻinga ʻa e fānaú.

ʻIkai ko ia pē, kae tupu mei he lahi ‘o e fie ma’u fakatu’asino mo fakaeloto ‘i he ngaahi fatongia fakafaʻeé, ʻoku totonu leva ke fokotuʻu ʻe he ngaahi faʻeé ha ngaahi taumuʻa totonu ke fakaʻatā ʻa e feliliuakí, pea manatuʻi “ ʻoku ai hono kuonga ʻo e meʻa kotoa pē” (Tangata Malanga 3:1). Ne toki fāʻeleʻi pē ʻe ʻElisapeti ‘ene fānau fefine ‘e toko fā he ngaahi taʻu siʻi kuo hilí, pea naʻá ne pehē, “ ʻOku ʻikai ha ʻuhinga lelei ke tuku ai e ngāue ʻi ʻapí mo e feimeʻatokoní ʻi he taimi ʻoku ʻi ai ai ha fānau ʻoku nau fie maʻu ha vala maʻa mo e kai hoʻataá. ʻOku ou fakatokangaʻi ʻoku fuʻu tokoni ʻaupito ʻa e fai pē ha kiʻi konga siʻi ʻo e ngāué he ʻaho takitaha—faʻoaki tuʻo taha pē e mīsini foó, fufulu e pēsoni fanofano he fale kaukaú (kae ʻikai ko e fale kaukaú kotoa), palani e ngaahi houa kaí, pea tuku ki hoku husepānití ke ne fai mai e fakataú. ʻOku fuʻu fakalotolahi ʻaupito ʻete ongoʻi ʻaongá neongo ko ha kiʻi meʻa siʻi pē he ʻaho takitaha.”

Ko e Ngaahi ʻEkitivitī Kehe ʻe Tokoní. ʻE mātuʻaki tokoni foki mo e ngaahi ʻekitivitī kehe ki hono mapuleʻi mo ikunaʻi e kulukia tamaki ʻo e moʻuí hili ʻa e fāʻelé:

  • Fanongo ki he fasi ʻoku langaki moʻuí.

  • Lau e folofolá mo e ngaahi tohi kehe ʻoku nau ueʻi fakalaumālie koé. Naʻe pehē ʻe ʻAna naʻá ne fiefia taha pē hono lau ʻo e 2 Nīfai 4, ʻoku ʻasi ai e ngaahi ongoʻi loto siʻi mo veiveiua ʻa Nīfaí, pea toki fakaʻau ʻo ne fakatokangaʻi e ʻofa ʻa e ʻEikí kiate iá: “Kuo hoko ʻa hoku ʻOtuá ko hoku poupou; kuó ne tataki au ʻi heʻeku ngaahi mamahí” (2 Nīfai 4:20).

  • ʻOku tauhi ʻe Lesieli ha tohinoa, pea naʻá ne pehē, “ ʻI heʻeku tohi ʻi heʻeku tohinoá, ne u lava ʻo fakahā ai ʻeku ongoʻi e siva ʻo e ʻamanakí. Ne tokoni ia kiate au ke u ʻilo lahi ange ki he meʻa naʻe hangē ʻokú ne fakatupu ʻeku ngaahi ongoʻi loto mafasiá. Ne toe tokoni foki ia ke u kamata lau hoku ngaahi tāpuakí.”

  • Lotu ki ha tokoni mo ha fakafiemālie. Ne pehē ʻe ʻAna, “Ne hanga ʻe heʻeku ongoʻi loto mafasiá ʻo ʻai ke faingataʻa ange ʻeku ongoʻi e fakafiemālie ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻa ē ne u fuʻu fie maʻu lahí. Ne u feinga ke fakafepakiʻi e ngaahi leʻo taʻefakafiemālie ko ʻeni kuó ne ʻai ke u ongoʻi vaivai ange mo veiveiua ʻi hoku ivi ke ikunaʻi ʻeku ngaahi ongoʻi taʻefiemālié.” Ne fehuʻi hifo pē ʻe Soana kiate ia mo e ʻEikí ʻa e fehuʻi ko ʻení ʻi heʻene lotu fakafoʻituitui mo fakalaulaulotó, “ ʻE Tamai Hēvani, ko e hā e meʻa ʻoku totonu ke u ako mei hení?”

Ko e Feituʻu ʻo e Ngaahi ʻAhiʻahí ʻi Heʻetau Moʻuí

ʻOku fakamālohia ʻetau tuí ʻi hono fakatokangaʻi ʻoku tau lava ʻo ako mei hotau ngaahi ʻahiʻahí, naʻa mo ʻetau ʻi honau lotolotongá. ʻOku ʻikai tuku ʻe he ʻOtuá ke tau tuēnoa ʻi heʻetau faifeinga ke ʻilo ʻa e ʻamanaki leleí. Ne akonaki ʻa ʻEletā Sefilī R. Hōlani ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo pehē: “Ki ha niʻihi ʻoku faifeinga ke mamata ki he maama ko iá mo ʻilo e ʻamanaki lelei ko iá, ʻoku ou pehē atu: Kātaki pē. Hokohoko atu e feingá. ʻOku ʻofa ʻa e ʻOtuá iate koe.”5 Pea ʻokú Ne ʻofa atu. Ne fakaafeʻi kitautolu ʻe Sisitā Petulisa Hōlani, ko e uaifi ʻo ʻEletā Hōlaní, ke tau foki ki “he kakato ʻo hotau laumālié, ʻa e fāitaha ko ia ʻi heʻetau moʻuí ʻokú ne ʻai ke potupotutatau ʻa e ngaahi meʻa kehekehe ʻoku fie maʻu mo taʻeala ke leʻei ʻo e moʻuí.”6

Ne fakamatala ʻe ʻAna ʻa e meʻa naʻá ne fouá: “ ʻI heʻeku faifeinga ke ikunaʻi ʻa e kulukia tamaki ʻeku moʻuí hili ʻeku fāʻelé, ne u feinga ke u mavahe mei he fakapoʻulí ki he māmá, ʻa e maama ʻa e ʻAlo ʻo e ʻOtuá. Ne u tangi ʻi heʻeku lau ʻa e ʻĪsaia 53:3–4, ne mahino ʻaupito pē he ʻuluaki taimí ko e Fakamoʻuí ko e ‘tangata ʻo e ngaahi mamahi, pea maheni ai mo e loto mamahi. … Ko e moʻoni kuó ne toʻo kiate ia ʻa ʻetau ngaahi vaivaí, ʻo ne fua ʻetau ngaahi mamahí.’ Ne u falala ki he palōmesi ko ia ko e Fakamoʻuí ko hoku Fakamoʻui Ia ʻoʻokú, kuo fekauʻi mai Ia ke ‘ ʻatu kiate [kitautolu] ʻa e hoihoifua ko e fetongi ʻo e efuefu, ʻa e lolo ʻo e fiefiá ko e fetongi ʻo e mamahí, ʻa e kofu ʻo e fakamālō ko e fetongi ʻo e laumālie kuo mafesí’ (ʻĪsaia 61:3). ʻI heʻeku vakai ki he Fakamoʻuí, ne u fakatokangaʻi kakato ange naʻá Ne ʻafioʻi hoku mamahí, pea te Ne tokoniʻi au ʻi heʻeku kole kiate Iá.”

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Ardeth G. Kapp, “Pray Not for Light Burdens but for Strong Backs,” The Joy of Our Salvation: Talks from the 2004 BYU Women’s Conference (2005), 116.

  2. Cheryl Tatano Beck, “Postpartum Depression: It Isn’t Just the Blues,” American Journal of Nursing, vol. 106, no. 5 (May 2006), 40.

  3. “Ko e Fāmilí : Ko ha Fanongonongo ki Māmani,” Liahona, ʻOkatopa 2004, 49.

  4. Kathleen H. Hughes, “Serving and Supporting One Another,” The Rock of Our Redeemer: Talks from the 2002 BYU Women’s Conference (2003), 52.

  5. Jeffrey R. Holland, “Ko ha Taulaʻeiki Lahi ʻo e Ngaahi Meʻa Lelei ʻe Hokó,” Liahona, Sānuali 2000, 42.

  6. Patricia Holland, “‘One Thing Needful’: Becoming Women of Greater Faith in Christ,” Ensign, Oct. 1987, 30.

Ngaahi tā fakatātā ʻa Dilleen Marsh

ʻE lava ʻo tokoni ʻa e mēmipa ʻo e fāmilí mo e ngaahi kaungāmeʻá ke fakasiʻisiʻi e kulukia tamaki ʻo e moʻuí hili ʻa e fāʻelé ʻaki hano vakaiʻi hono ngaahi fakaʻilongá mo ʻoange e tokoní mo e poupoú.

ʻE lava ʻo fakamālohia ʻetau tuí ʻi hono fakatokangaʻi te tau lava ʻo ako mei hotau ngaahi ʻahiʻahí, naʻa mo ʻetau ʻi he lotolotonga ʻo e faingataʻá.