2008
Ko e Teuteu ke Maʻu e Ngaahi Ouau ʻo e Temipalé
‘Epeleli 2008


Ko e Teuteu ke Maʻu e Ngaahi Ouau ʻo e Temipalé

ʻĪmisi
Charles W. Dahlquist

ʻI heʻeku kei siʻí ne u faʻa ʻeva mo ʻeku kuitangata ko ʻĀlanitaá ki ha faʻitoka ofi mai pē. Ne u ako ke manako ʻi he ngaahi ʻeva lalo ko ʻení pea mo fakahoungaʻi e ngaahi ongo makehe ne u ongoʻi aí. Neongo iá, naʻe ʻikai mahino kiate au ʻa e ʻuhinga ne u maʻu ai e ongo ko iá.

Ne u luelue tokotaha ʻi ha taimi ʻoku ʻikai fuʻu fuoloa mei heni ʻi he kauvai ʻo e Vaitafe Sesikuehaná ʻi Penisilivēnia, ʻi he feituʻu ko ia naʻe hā ai ʻa Sione Papitaiso kia Siosefa Sāmita mo ʻŌliva Kautele he pongipongi fakaʻofoʻofa ʻi he faʻahitaʻu failau ʻo e 1829 ʻo fakafoki mai ʻa e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné. ʻI heʻeku fakalaulauloto ki he meʻa ko ia naʻe hokó, ne u toe ongoʻi ʻoku ou tuʻu ʻi ha kelekele toputapu. Ne u ongoʻi ʻi he ngaahi taʻu lahi kuo hilí ha fetuʻutaki mo e taʻengatá ʻi haʻaku ʻaʻahi ki ha ngaahi malaʻe tau pea mo ha ngaahi feituʻu toputapu kehe pē he funga ʻo māmaní.

ʻI he ngaahi feituʻu takitaha ko ʻení, naʻe hangē naʻe fuʻu manifi ʻaupito ai ʻa e veilí ʻi he vahaʻa ʻo māmani mo ʻitānití. Naʻe ʻi ai ha ongo ʻi he feituʻu takitaha ko ʻení naʻá ne fakapapauʻi mai ʻoku ʻikai kamata ʻa e moʻuí ʻi he tangi ʻa ha kiʻi pēpeé pe ngata ʻi he mate fakamatelié, ka ʻoku kei hokohoko atu pē ia.

ʻI he ʻaho ní ʻoku ou toe tuʻu ai pē ʻi he kelekele toputapu ʻi ha taha ʻo e ngaahi temipale māʻoniʻoni ʻo e ʻOtuá, pea ʻoku ou toe ongoʻi pē ʻoku ofi mai ʻaupito ʻa ʻitāniti. Ne u maʻu ʻa e ongo tatau pē ʻi heʻeku hū ʻi ha ngaahi temipale kimuí ni mai ʻi Finilani, Suisalani, Hongo Kongo mo Kositā Liká. ʻOku hoko ʻa e temipale takitaha ko ha taulanga ū toputapu, ko ha hūfangaʻanga mei he matangi ʻo e māmaní, ko ha feituʻu ʻo e nonga ʻa ia ʻe lava ke tau kau ai ki ha ngaahi ouau toputapu maʻatautolu pē pea mo ha niʻihi kehe pea fakamālohia mo teuteuʻi fakafoʻituitui ai kitautolu ke tau taukaveʻi ʻa e moʻoní mo e māʻoniʻoní.

Naʻe akonaki ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻo pehē ko e temipalé ko ha feituʻu ia “ʻe lava ʻe he ʻOtuá ʻo fakahā ai ki Hono kakaí ʻa e ngaahi ouau ʻo Hono falé mo e ngaahi nāunau ʻo Hono puleʻangá, pea akoʻi ki he kakaí ʻa e hala ʻo e fakamoʻuí.”1 Naʻe pehē ʻe Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī (1910–2008), “ʻOku ou tapou ki hotau kakaí ʻi he feituʻu kotoa pē, ʻi he founga kotoa pē ʻe lava ke u fakalotoʻi ai ʻa kimoutolú, ke mou moʻui taau ke maʻu ha lekomeni temipale, ke tauhi malu ia pea lau ia ko ha koloa mahuʻinga, pea ke feinga lahi ange ke ʻalu ki he fale ʻo e ʻEikí ʻo ʻinasi ʻi he laumālie mo e ngaahi tāpuaki ʻe lava ke maʻu ʻi aí.”2

ʻOku tau maʻu ha ngaahi temipale ʻi māmani kātoa he ʻahó ni ke faitāpuekina ai ʻa e Kāingalotú. Neongo ʻoku ʻikai ke mou taʻu motuʻa feʻunga ke kau ʻi he ngaahi ouau kotoa ʻo e temipalé, ka te mou lava ʻo kau ʻi he ngaahi tāpuaki ʻo e temipalé ʻaki hono fakahoko ʻo e papitaiso maʻá e kakai pekiá ʻi ha hoko homou taʻu 12. Pea tatau ai pē pe ʻoku tau nofo ʻo ofi ki ha temipale pe lau maile hotau mamaʻó mei ai, ʻe lava ke tau moʻui taau ʻi he ʻaho takitaha ke maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e ʻalu ki he temipalé. ʻOku folofola mai ʻa e ʻEikí ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá, “Ka ʻe tuʻu ʻa ʻeku kau ākongá ʻi he ngaahi potu toputapú, pea ʻe ʻikai ueʻi ʻa kinautolu” (45:32). ʻOku ʻuhinga ia kuo pau ke tau moʻui taau kae lava ke tau hū pea maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e temipalé. Te u fokotuʻu atu muʻa ha ngaahi founga ʻe lava ke tau “tuʻu [ai] ʻi he ngaahi potu toputapú he taimí ni, ʻi ha feituʻu pē ʻoku tau ʻi ai:

1Moʻuiʻaki maʻu pē e ngaahi tuʻunga moʻui ʻi he kiʻi tohitufa ko e Ki hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú, pea fakaʻehiʻehi mei he “ngaahi feituʻu ʻoku ʻikai toputapú.” Kuo pau ke tau moʻui taau ke hū ki he temipalé. ʻE tokoni ʻetau tuʻu ʻi he ngaahi potu toputapú he taimí ni. ʻOku ʻuhinga ia ki he fakaʻehiʻehi mei he ngaahi feituʻu mo e taimi ʻe fakataueleʻi ai kitautolu ke tau fai ha ngaahi fili ʻoku halá. ʻOku ou manatu ki ha talanoa naʻe fai ʻe Palesiteni J. Lūpeni Kalake ko e Siʻi (1871–1961), ko ha tokoni ʻi he kau Palesitenisī ʻUluakí, ʻo kau ki hono ʻofefine taʻu hongofulu tupu. Naʻe teu ʻalu hono ʻofefiné ki ha hulohula, peá ne pehē ange ki ai, “ʻOfa ke ke maʻu ha taimi fakafiefia. Foki mai he taimi hongofulu mā uá.” Naʻe tali ange ʻe hono ʻofefiné, “Tangataʻeiki, ko e pō hulohula ʻeni ʻa e kau ʻosi mei he akó. Te mau ō ki he hulohulá pea ʻe toki tuku hengihengi.” Naʻe tali ange ʻe Palesiteni Kalake, “ʻIo, ʻoku ou ʻilo ko e meʻa ia ʻe fai ʻe ha tokolahi. Ka kuo pau pē ke ke foki mai ki muʻa he taimi hongofulu mā uá.” ʻI he taʻefiemālie ʻa hono ʻofefiné, naʻá ne pehē ange, “Tangataʻeiki, ʻoku ʻikai te ke falala mai kiate au!” Pea ko ʻene talí ʻeni, “Taʻahine, he ʻikai pē ke u teitei falala au kiate au kapau te u ʻi ha feituʻu hala ʻi he taimi hala. Foki mai he taimi hongofulu mā uá.”3

ʻOku mou fai ʻa e ngaahi fili tatau ʻi he feituʻu kotoa pē ʻoku mou ʻi aí. Fehuʻi hifo kiate koe ʻi ha feituʻu pē te ke ʻi ai, “Ko ha feituʻu nai ʻeni ʻe lava ke nofo ai ʻa e Laumālié?” Kapau ʻoku ʻikai, pea ke loto-toʻa ke ke mavahe mei ai. Kapau ko ho lokí (kau ai ʻa e ngaahi fakatātā ʻi he holisí) ko ha feituʻu ia ʻe ʻikai lava ke nofo ai ʻa e Laumālié, hanga ʻo fetongi ke lava. Ako kei siʻi ke ke tuʻu ʻi he ngaahi potu toputapú, ke feohi mo e ngaahi kaungāmeʻa leleí, koeʻuhí ke nau poupouʻi koe ʻi hoʻo feinga ko ia ke moʻui taau maʻu pē ke hū he fale ʻo e ʻEikí.

2Nofo vāofi pea tokoni ki hono fakamālohia ho fāmilí. Ko e pōpoaki ʻo e temipalé ko ha pōpoaki ia fekauʻaki mo e fāmilí—ʻa e ngaahi fāmili taʻengatá. ʻE lava ke hoko hotau ngaahi ʻapí ko ha feituʻu māʻoniʻoni mo mālohi. ʻOku akoʻi mai ʻi he tohitufa Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú:

“Ko e tāpuaki maʻongoʻonga ia ke te kau ki ha fāmili. ʻE lava ke hoko ho fāmilí ko ha feohiʻanga mo ha fiefiaʻanga kiate koe, tokoni ke ke ako ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni totonú ʻi ha ʻātakai ʻo e ʻofá pea mo ne tokoniʻi foki koe ke ke teuteu atu ki he moʻui taʻengatá. ʻOku ʻikai tatau ʻa e ngaahi fāmili kotoa, ka ʻoku nau mahuʻinga kotoa pē ʻi he palani ʻa e Tamai Hēvaní.

“Fai ho fatongiá ʻi hono langa ʻo ha ʻapi fiefiá. Loto fiefia, faʻa tokoni mo fakaʻatuʻi maʻu pē ʻa e niʻihi kehé… . Feinga ke ke hoko ko ha tokotaha faʻa fakalelei kae ʻikai ko ha tokotaha fakamatalili, fuhu pe faʻa kē. Manatuʻi ko e fāmilí ko e ʻiuniti toputapu taha ia ʻo e Siasí.”4

3ʻAi ke hoko e ako folofolá ko ha konga ʻo hoʻo moʻuí—ʻo ʻikai ngata ʻi hono lau maʻu pē iá kae fakafalala foki ki he folofolá ke tokoni atu ʻi hono fai ʻo e ngaahi fili mahuʻingá.

ʻI heʻeku hoko ko e palesiteni fakamisiona ʻi Siamane tokelaú, ne ʻi ai haʻaku palopalema faingataʻa ʻaupito. Ne u feinga ʻi ha ngaahi uike lahi ke maʻu ha tali kae ʻikai pē. ʻI ha pongipongi ʻe taha, ne u lau ai e Tohi ʻa Molomoná ʻi he konga ko ē naʻe fekau ai kia Nīfai ke foʻu ha vaká: “Pea ko au Nīfai, naʻá ku ʻalu tuʻo lahi ki he moʻungá, peá u lotu tuʻo lahi ki he ʻEikí; ko ia, naʻe fakahā mai ʻe he ʻEikí kiate au ʻa e ngaahi meʻa lalahi” (1 Nīfai 18:3). ʻI heʻeku lau e potufolofola siʻisiʻi ko iá, ne haʻu e fakakaukau kiate au, ”Ko e meʻa ia ʻoku fie maʻu ke u faí.” Ne u fakalaulauloto mo lotu, pea faifai ne u maʻu e talí, pea ne u ʻiloʻi ʻa e meʻa naʻe fie maʻu ke u faí. ʻOku ou fakamālō ko e ueʻi ko ia naʻe fai kiate aú—he lolotonga ʻeku fakatotolo ʻi he folofolá. ʻI heʻeku maʻu e talí, ne u ongoʻi naʻá ku “tuʻu ʻi ha potu toputapu.” ʻOku ou ʻiloʻi ʻe lava ke ke aʻusia foki mo ha ngaahi meʻa tatau pē ʻi haʻo fakatotolo, fakalaulauloto, mo lotua e folofolá.

4ʻAlu ki he seminelí ʻi haʻo taʻu motuʻa feʻunga ke kau ki ai. Kuó u ʻiloʻi ʻoku tokoniʻi e toʻu tupú ʻe he ʻalu maʻu pē ki he seminelí ke nau manatuʻi ko ha ngaahi foha mo e ʻofefine moʻoni kinautolu ʻo e ʻOtuá, te nau lava maʻu pē ʻo kole kiate ia ke tokoni ʻi hono fai ʻo ʻenau ngaahi filí, pea ʻokú Ne tali ʻenau ngaahi lotú. Ko ha feituʻu foki ia ʻoku fakamanatu ai kiate kinautolu ʻoku ʻikai ke nau tuēnoa pea ʻoku ʻi ai mo ha tokolahi kehe ʻi māmani ʻoku nau lolotonga feinga ke tuʻu ʻi he ngaahi potu toputapú pea moʻui taau.

5Fakafonuʻaki ho ʻatamaí ʻa e ngaahi fakakaukau lelei, maʻa, mo fakatupulakí. ʻOku palōmesi mai ʻi hoku tāpuaki fakapēteliaké ʻo pehē, “Fekumi ki he maama ʻi ʻolungá, pea ʻe ʻiloʻi ʻe kinautolu ʻoku mou feohí ʻokú ke fekumi ki ha meʻa ʻoku māʻolunga angé.” Kuó u ʻiloʻi ko e founga lelei taha ke tuku taha ai ʻeku tokangá ʻi he maama ʻi ʻolungá ko haʻaku mapuleʻi ʻeku ngaahi fakakaukaú ʻaki ʻeku ako maʻuloto e folofolá, maau, ngaahi himí, mo e ngaahi tohi kehe ʻoku langaki moʻuí. Pea ʻi he taimi ko ia ʻe fakataueleʻi ai kitautolu ʻe he ngaahi fakakaukau ʻulí pe koví, ʻe lava ke tau fakafetongiʻaki kinautolu e ngaahi fakakaukau leleí pea tuli ki tuʻa ʻa e ngaahi fakakaukau ʻoku ʻuli mo taʻemaʻá.

6Fokotuʻu ʻi ho lokí ha fakatātā ʻo e temipalé. ʻI he kei iiki ʻema fānaú, naʻá ma kole kiate kinautolu takitaha ke nau fili ha temipale ʻoku ʻi ai hano mahuʻinga makehe kiate kinautolu. Naʻá ma fakatau mai leva e ngaahi fakatātā naʻa nau filí ke tuʻu ʻi honau lokí ke tokoni kiate kinautolu ke nau manatuʻi ʻa hono mahuʻinga ʻo e temipalé pea moʻui taau maʻu pē ke hū he temipalé. ʻOku ʻi ai ʻa e mālohi ʻi he sio ki ha fakatātā ʻo e temipalé ʻi he ʻaho kotoa peé pea fakaʻaongaʻi ia ke toe fakatukupaaʻi foʻou ai kitautolu ke tau moʻui taau ke ō ki he temipalé. ʻE lava pē ke ke fokotuʻu hao tā ʻo hoko atu pē ki he temipalé ke fakamanatu atu ko e temipalé ko ha feituʻu ia moʻou!

7Fakamoleki hao taimi ke fakatupulaki ho ngaahi talēnití pea aʻusia ʻa e tuʻunga ʻoku ʻamanaki mai ʻetau Tamai Hēvaní ke ke aʻu ki aí. ʻOku tau monūʻia ke maʻu ʻa e polokalama Fakalakalaka Fakatāutaha ʻa e Kau Finemuí mo e polokalama Fatongia ki he ʻOtuá ʻa e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné. Ko ʻena taumuʻá takitaha ke tokoniʻi kitautolu ke tau hoko ʻo hangē pē ko e Fakamoʻuí ʻaki ʻetau fokotuʻu mo fakakakato ʻa e ngaahi taumuʻa ʻoku ʻaongá, fakatupulaki ʻa e ʻulungāangá mo e ngaahi pōtoʻi ngāue ʻi he moʻuí, fakamālohia hotau ngaahi fāmilí, pea tokoniʻi kitautolu ke fakatupulaki ʻetau tui kia Sīsū Kalaisí.

8ʻI he hoko ho taʻu 12, ʻalu ki he temipalé ʻo papitaiso maʻá e kakai pekiá ʻi ha taimi ʻe lava aí. ʻOku tau moʻui ʻi ha kuonga monūʻia ke ʻi ai ha ngaahi temipale ʻe 124 ʻi ha ngaahi feituʻu kehekehe ʻi mamani. ʻE lava ke ʻalu fakakulupu pe ʻalu fakafāmili hamou tokolahi ki he temipalé. Neongo ʻa e ʻikai ofi atu ha temipale kiate koé, ʻe lava pē ke ke maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e temipalé ʻaki haʻo ako lahi ange kau ki he temipalé pea moʻui taau maʻu pē ke ʻi ai haʻo lekomeni temipale. ʻI he taimi ne u hoko ai ko ha palesiteni fakamisioná, naʻe ʻikai ha temipale ia ʻi homau misioná, ko ia naʻe ʻikai ai ke lava ʻemau kau faifekaú ʻo ʻalu ki he temipalé he lolotonga ʻenau ngāue fakafaifekaú. ʻI he kamataʻangá, naʻe ʻikai ke u fakakaukau ke poupouʻi kinautolu ke ʻi ai haʻanau lekomeni temipale ʻoku kei ʻaonga. Ka ʻi he konga ki mui ʻo e 1994, naʻe faleʻi ai ʻe Palesiteni Hauati W. Hanitā (1907–95) ʻa e kakai lalahi ʻo e Siasí ke ʻi ai haʻanau lekomeni temipale ʻoku kei ʻaonga—ʻo tatau ai pē pe ʻoku ʻikai te nau nofo ofi ki ha temipale.5 ʻI heʻeku ngaahi ʻinitaviu hono hoko mo ʻemau kau faifekaú, ne u akoʻi kiate kinautolu ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení pea fakahoko mo ha ʻinitaviu lekomeni temipale takitaha mo ʻemau kau faifekaú. Koha tāpuaki ʻeni maʻa homau misioná pea mo ʻemau kau faifekaú!

Fakatauange ke tāpuakiʻi kimoutolu ʻe heʻetau Tamai Hēvaní ke kei hokohoko atu hoʻomou teuteú ʻi he fili takitaha ʻoku mou faí, ke mou tuʻu ʻi he ngaahi potu māʻoniʻoní ʻi he taimí ni koeʻuhí ke mou moʻui taau maʻu pē ke hū ʻi he temipale māʻoniʻoni ʻo e ʻEikí. Ko kimoutolu ia ʻa e “[toʻu tupu fakeʻeiʻeiki]”6 ʻoku tau hivaʻakí. Ko kimoutolu ʻa e “[ʻamanakiʻanga ʻo ʻIsilelí].”7 Kuo pau ke mou mateuteu ke fakahoko ʻa e ngaahi ngāue maʻongoʻonga ʻo e māʻoniʻoní kuo fekauʻi kimoutolu ʻe he ʻEikí ke fakahoko ʻi hení. ʻOfa ke faitāpuekina kimoutolu ʻe he ʻOtuá, siʻoku ngaahi kaumeʻa kei talavou, ke mou moʻui taau ke hū he temipalé pea kau ʻi he ngaahi ouau toputapu ʻoku ʻomi ʻe heʻetau Tamai Hēvaní maʻatautolu takitaha.

MAʻUʻANGA FAKAMATALÁ

  1. Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita (2007), 416.

  2. “Of Missions, Temples, and Stewardship,” Ensign, Nov. 1995, 53.

  3. Vakai, The Teachings of Harold B. Lee, ed. Clyde J. Williams (1996), 629.

  4. (2001), 10.

  5. Vakai, “The Great Symbol of Our Membership,” Tambuli, Nov. 1994, 6.

  6. “Fai Atu ʻa e Ngāué,” Ngaahi Himi, fika 158.

  7. “ʻE Kāinga Kuo Hao,” Ngaahi Himi, fika 161.