2008
ʻEletā Kuenitini L. Kuki
‘Epeleli 2008


ʻEletā Kuenitini L. Kuki

Ko ha Loto mo e ʻAtamai Fie Ngāue

ʻĪmisi
Elder Quentin L. Cook

Ko e ‘aho ‘eni naʻe ʻahiʻahiʻi ai e meʻa ke fai ʻo ka hoko ha vela ʻi ha ʻapiako lautohi siʻi ʻi Lōkani ʻi ʻIutā, pea naʻe ʻosi fakapapauʻi ʻe he tamasiʻi falalaʻanga kalasi ono ko ʻeni ko Siō Kuki naʻe hoko ko e taki ki aí te nau lavaʻi e ʻahiʻahi ko ʻení ‘i ha taimi lelei. Naʻá ne fiefia ʻi he taimi naʻe tā ai ʻa e fafangu fakatokangá pea kamata ke hū vave ʻa e fānau akó ki tuʻa mei he falé. Naʻe fakakaukau ʻa Siō ʻo pehē, “ʻE fokotuʻu ʻe heʻemau taimi ko ʻení ha lekooti. ʻE manatua kimautolu ʻi ha taimi fuoloa ʻaupito.” Pea ʻi he meimei hangē pē ʻe aʻusia ʻení, naʻá ne fanongo atu ki hono fanongonongo mai: “ʻOku kei ʻi ai pē ha tokotaha ʻi fale. ʻOku ʻikai ke ʻosi kotoa ki tuʻa.”

ʻI he mole atu ʻa e taimi naʻe pehē ʻe hoko ko e lekōtí, naʻe sio atu ʻa Siō Kuki ki ha tamasiʻi kalasi taha ʻoku hū ki tuʻa mei he falé. Tā ko hono kiʻi tehina ko Kuenitiní! Naʻe ʻikai ke aʻusia ʻe Siō ʻa e tuʻunga naʻe totonu ke ne maʻu ʻi he hisitōlia ʻo Teleʻa Kaseí ko e tupu pē mei hono tehiná!

Naʻe kaila ʻita atu ʻa Siō, “Ko e hā hoʻo meʻa naʻe faí?”

Naʻe pukepuke hake ʻe Kuenitini ha ongo puti motuʻa mo pehē ange, “ʻE Siō, ʻokú ke ʻiloʻi pē ʻoku faʻa tui ʻe [pea ne talaange e hingoa hono kaumeʻá] ʻa e ʻū sū motuʻa naʻe foaki ange ki ai pea ʻoku lahi e suú ia ʻi hono vaʻé. ʻI he lea pē ʻa e fafangú, naʻá ne lele kae homo e ongo suú ia. Naʻe ʻikai te ne loto ke ne maumauʻi e meʻa naʻe faí, ko ia naʻá ne liʻaki hono suú kae lele taʻesū pē ki tuʻa. Naʻá ku foki ʻo ʻomi hono suú he naʻe ʻikai te u loto ke mokosia hono vaʻé he sinoú.”

ʻOku fakahā mai ʻe he talanoa fakaʻofoʻofa ko ʻení ʻa e fuʻu tokanga ʻa ʻEletā Kuenitini La Ma Kuki ki he ngaahi meʻa fekauʻaki mo e lotó pea mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni naʻe akonakiʻaki ʻe he Fakamoʻuí, talu pē mei heʻene kei siʻi. ʻOku pehē ʻe hano kaumeʻa mei heʻene kei siʻí pea naʻá ne hoko foki ko hono hoa ngāue fakafaifekau, ko Lī Peeki, “Kuó u ʻiloʻi ʻa Kuenitini ʻi hono kotoa ʻo ʻeku moʻuí, pea kuo teʻeki ai ha taimi te ne fai ha faʻahinga meʻa ke ne ongoongokovi ai, mo hono fāmilí, pe ko hono Siasí.” Naʻe ʻiloʻi lelei ʻe heʻene faʻē ʻofeiná, ʻe Pelenaise, naʻe ʻosi ʻafioʻi pē ʻe he ʻEikí ʻa e ikuʻanga ʻo e talavoú ni, he naʻe pehē ʻi hono tāpuaki fakapēteliaké “ʻe ʻomi [ʻe hono ngaahi fohá] ʻa e lāngilangi” ki he fāmilí pea “mālohi ʻi hono ʻunuaki ki muʻa ʻo e ngāue ʻa e ʻEikí.” Kuo fai ʻeni ʻe he ongo foha ko iá, pea ʻe kei hokohoko atu pē hono fakahoko ia ʻe ʻEletā Kuenitini L. Kuki ʻi hono uiuiʻi ko e ʻAposetolo ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí.

Ko e Ako mei he Niʻihi Kehé

Naʻe fāʻeleʻi ʻa Kuenitini ʻi ʻi he ʻaho 8 ʻo Sepitema 1940, ʻi Lōkani, ʻi ʻIutā, kia J. Vēnoni mo Pelenaise Kimipolo Kuki, pea naʻá ne ako kei siʻi mei heʻene tamaí ʻa hono mahuʻinga ke fokotuʻu ha ngaahi taumuʻa pea ngāue ke aʻusia kinautolú.

ʻOku pehē ʻe ʻEletā Kuki, “Naʻe ʻi ai ha lao ʻe tolu ʻa ʻeku tamaí. ʻUluakí, kuo pau ke mau fokotuʻu ha ngaahi taumuʻa ʻoku ʻaongá. Uá, ʻe lava ke mau liliu ʻemau ngaahi taumuʻá ʻi ha faʻahinga taimi pē. Ka ko hono tolú, ko e hā pē ha taumuʻa ʻoku mau fili, kuo pau ke mau ngāue fakamātoato ke aʻusia ia.”

Naʻe akoʻi ia ʻe heʻene faʻa toutou talanoa mo ʻene tamaí ke ne vakavakai takai ʻiate kinautolu ʻoku nau feohí pea fakaʻaongaʻi e meʻa ʻoku nau lelei taha aí ʻi heʻene moʻuí. ʻOku pehē ʻe ʻEletā Kuki, “ʻOku lahi ʻaupito ʻa e meʻa ʻe lava ke tau ako mei he niʻihi kehé kapau ʻoku tau fie ako meiate kinautolu. Ko hono ʻuhinga ia ʻoku mahuʻinga ai ke tau feohi mo e kakai leleí.”

Naʻá ne maʻu ʻa e faingamālie ko ʻení ʻi heʻene tupu hake ʻi Lōkaní. Hangē ko ʻení, ʻokú ne manatuʻi ʻene fakafanongo fakalelei ʻi heʻene kei talavoú ki ha lea ʻa ʻEletā L. Tomu Peuli, ʻa ia ʻoku ʻi he Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá he taimí ni, ʻi ha houalotu sākalamēniti ʻi heʻene toki foki mai mei he Tau Lahi hono II ʻa Māmaní, ʻo kau ki he ngaahi meʻa naʻá ne aʻusiá. Naʻe hoko ʻa e momeniti fakalaumālie ko iá ko e taha ʻo e ngaahi meʻa ʻokú ne manatuʻi lelei mo fuoloa taha mei heʻene kei siʻí.

ʻI he kei talavou ʻa ʻEletā Kukí, naʻá ne manako he sipotí, tokoni ki he ngaahi timi ʻa e akoʻanga māʻolunga naʻe ʻi aí ke nau ikuna pea ʻiloa kinautolu ʻi he siteití ʻi he pasiketipoló mo e ʻakapulú. Naʻá ne manako foki ʻi he tipeití mo e politikí. ʻI heʻene kei taʻu 16, naʻe fili ia ko e taha ʻo e ongo talavou ke na fakafofongaʻi ʻa e siteití ʻi ha meʻa fakapuleʻanga naʻe fai. Naʻá ne maʻu ai ʻa e faingamālie ke feʻiloaki mo e palesiteni lolotonga ʻo e ʻIunaiteti Siteití mo kinautolu naʻe hokohoko atu aí, ʻa Tuaiti D. ʻAiseniʻaoa, Sione F. Kenetī, Linitoni B. Sionisoni, Lisiate M. Nikisoni, mo Siale R. Footi. Naʻá ne fuʻu saiʻia ʻaupito he mamata ki heʻenau founga faʻu laó pea naʻe tokoni ʻeni ki hono fakalotoʻi ia ke ne fili ke ako laó.

Naʻe ako ʻa ʻEletā Kuki ʻi he ʻUnivēsiti ʻo e Siteiti ko ʻIutaá ki muʻa pea ʻalu ʻo ngāue fakafaifekaú, pea naʻe fili ai ki he fatongia ko e palesiteni ʻo e fānaú akó fakataha mo hono kaumeʻa ko W. Lofi Keá, ʻa ia ne uiuiʻi ki mui ai ki he Kōlomu ʻUluaki ʻo e Kau Fitungofulú pea ʻokú ne lolotonga hoko he taimí ni ko e Komisiona ʻo e Potungāue Ako ʻa e Siasí.

Naʻe ngāue ʻa ʻEletā Kuki ʻi he Misiona Pilitāniá mei he 1960 ki he 1962, ʻa ia ko e misiona tatau pē ʻeni naʻe ui au ki aí. Naʻe tokoniʻi lahi kimaua ʻe heʻema palesiteni fakamisioná, ko ʻEletā Malioni D. Hengi, ʻa ia naʻá ne kau ki he ʻUluaki Fakataha Alēlea ʻo e Kau Fitungofulú he taimi ko iá. Naʻá ne fakamamafaʻi ki he kotoa ʻo ʻene kau faifekaú ʻa e ʻulungāanga fakaākongá mo e loto vilitakí. Naʻá ne akoʻi kimautolu ke mau ʻofa ki he Fakamoʻuí, ke mau mahuʻingaʻia ʻi he Tohi ʻa Molomoná, ke mau tauhi moʻoni ki he Siasí mo e ongoongoleleí ʻi he toenga ʻo ʻemau moʻuí. Ko e taʻu ʻeni ʻe 45 mei ai, pea ʻoku hāhāmolofia ke ʻi ai ha toko ua naʻá na hoa ʻi he ngāue fakafaifekaú ke na ngāue fakataha ʻi he Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá.

ʻOku hokohoko atu pē ʻa e lisi ʻo e kau tangata mo fafine lelei naʻá ma maʻu ʻa e faingamālie ke ako mei aí, ka ʻoku fakamahinoʻi mai ʻe ʻEletā Kuki naʻe ʻikai maʻu ʻe hanau tokolahi ha ngaahi tuʻunga māʻolunga ʻi he taimi ko iá. Ko ha kakai lelei pē ʻa kinautolu.

ʻOku pehē ʻe ʻEletā Kuki, “ʻE lava ke tau ako mei he tokāteliné, pea ʻe lava ke tau ako mei he ngaahi faʻifaʻitakiʻanga leleí. Ka ʻi he taimi ʻokú ke ʻiloʻi ai ha kakai ʻoku nau fakatahaʻi ʻa e ongo meʻa ko ʻení, pea fenāpasi ʻenau moʻuí mo e meʻa kuo nau ako ʻi he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí, ʻoku fakaʻofoʻofa hono fakatahaʻi kinauá. ʻOku ʻikai fie maʻu e kakai ia ko ʻení ke nau hoko ko ha Kau Taki Māʻolunga pe ʻi ai hanau tuʻunga māʻolunga. ʻOku maʻu ʻa e faʻahinga kakai peheé ʻi he ngaahi tūkunga kotoa pē ʻo e moʻuí.

Ko e Ivi Tākiekina ʻo e Fāmilí

Neongo ʻa e monūʻia ʻa ʻEletā Kuki ke feohi mo ha kakai lelei ʻi heʻene moʻuí, ka ko e ivi tākiekina maʻongoʻonga tahá pē ʻa e kau mēmipa ʻo hono fāmilí.

ʻOku hounga kiate ia ha tamai ʻofa mo tokoni ki hono ʻohake ʻo e fāmilí pea mo ha faʻē naʻe “ʻofa ʻi he Fakamoʻuí. Naʻá na fai e meʻa kotoa naʻá na lavá ke ʻohake totonu kimautolu.” ʻOku hounga kiate ia ʻa e ʻofa mo e poupou ʻa hono tokoua ko Sioó, mo hono tuofefine ko Sūsaná.

Naʻe hoko e taha ʻo e ngaahi meʻa mahuʻinga naʻá ne aʻusia ʻi heʻene moʻuí ʻi hono taʻu 15. Naʻe fie ʻalu hono tokoua ko Sioó ʻo ngāue fakafaifekau, ka naʻe ongoʻi ʻe heʻene tamaí—ko ha tangata lelei ʻeni ka naʻe ʻikai toe fuʻu mālohi he Siasí—ʻoku totonu ke hū ʻa Siō ki ha ʻapiako fakafaitoʻo. Naʻe fakaʻapaʻapaʻi lahi ʻe Siō mo Kuenitini ʻena tamaí, ko ia naʻá na mavahe atu ke na fakakaukau ki heʻene faleʻí.

Ne fuoloa e poó mo ʻena kei talanoa, ʻo fakatauhoa ʻa hono lelei mo hono kovi ʻo e fili takitaha. Ko e fakakaukau mahuʻinga leva ʻeni ne na faiʻakí: Kapau ko e Siasí ko ha toe kautaha lelei pē ia ʻe taha, tā ʻe lava hano tokoniʻi lelei ange ʻe Siō ʻa e kakaí ʻi haʻane ʻalu ʻo ako fakafaitoʻo. Neongo ia, kapau ko e moʻoni ʻoku moʻui ʻa e Fakamoʻuí, pea ko e palōfita moʻoni ʻa Siosefa Sāmita, kapau ko e Siasi moʻoni ʻo Sīsū Kalaisí ʻa e Siasi naʻá ne fokotuʻu ʻi he fakahinohino ʻa e ʻOtuá, kapau ʻoku moʻoni ʻa e Tohi ʻa Molomoná, tā kuo mahino ʻa e meʻa ia ke fai ʻe Sioó. ʻI he pongipong pē hono hokó, naʻe ʻoange ʻe Siō ʻa e ʻuhinga ko ʻení ki heʻene tamaí pea fai ʻene fakamoʻoní kiate ia. Taimi nounou pē mei ai naʻá ne ʻalu ʻo ngāue fakafaifekau, pea naʻe poupouʻi ia ʻe heʻene tamaí pea fiefia ai foki mo ʻene faʻeé.

Naʻe ʻi ai e ʻaonga lahi ʻo e fakaului ko iá ki he talavou ko Kuenitiní. Naʻe ʻi ai maʻu pē ʻa ʻene fakamoʻoni ki he Fakamoʻuí. Neongo ia, ki ha tamasiʻi taʻu 15—ko e meʻa kehe ʻa Siosefa Sāmita ia, Siasí, mo e Tohi ʻa Molomoná. Naʻá ne tui, ka naʻe teʻeki ai ke ne maʻu ha fakamoʻoni fakalaumālie ke ne fakapapauʻi ange ʻoku moʻoni ʻa e ngaahi meʻá ni.

ʻI he māvae ʻa Kuenitini mo Siō he pō ko iá, naʻá ne ʻalu ki hono lokí, tūʻulutui ʻo lotu, mo kole ke ne maʻu ʻa e fakamoʻoni tatau pē mo ia naʻe maʻu ʻe hono tokouá, ʻa ia ko ha fakamoʻoni ʻeni naʻá ne fie maʻu ʻaki ʻa e kotoa ʻo hono lotó. Pea naʻe hoko mai ʻeni ʻi ha founga mālohi fau, pea ka ne kei ʻi ai haʻane veiveiua, ne ʻosi matafi atu ai pē ia ʻo aʻu ki he taʻe ngata.

Saiʻia ʻia Melé

Ko e ivi tākiekina maʻongoʻonga ʻe taha ʻi heʻene moʻuí ʻa hono uaifi ko Melé. ʻOku pehē ʻe hono husepānití, “ʻE faingataʻa ke maʻu ha taha ʻi māmani kātoa ʻoku angalelei mo angamāʻoniʻoni mo fiefia hangē ko iá. ʻOkú ne fuʻu poto ʻaupito he huá.”

ʻOku poupou ʻa hona ʻofefine ko Kataline Kuki Naité ki he fakamatala ko iá. “Ko e tamai tōtō atu ʻeku tangataʻeikí. ʻOku ou fakaʻofoʻofaʻia ʻi he meʻa kotoa pē kau kiate ia. Ka ko ʻeku faʻeé ko ha fefine anga māʻoniʻoni ia.”

ʻOku talēniti mūsika ʻaupito ʻa Sisitā Kuki, pea naʻá ne faiako mūsika mo fakafonu hono ʻapí ʻaki ʻa e mūsiká. Ko hono moʻoní, naʻe maheni ʻa ʻEletā Kuki mo Melé ʻi ha fakaʻaliʻali talēniti ʻa e kalasi onó. Ko ʻene manatu ʻeni ki aí, “Naʻe tuʻu hake ʻa e kiʻi taʻahine ʻulu kelo ko ʻení ʻo hivaʻi ʻa e ‘On the Sunny Side of the Street.’ (ʻI he Kauhala ʻOku Maamangia ʻi he Laʻaá). Naʻe aʻu pē ki heʻene ʻi he ako lotolotó mo ʻene maʻu ha leʻo fakaʻofoʻofa. Ne u ofo ʻaupito ai. Pea naʻe hoko pē ʻa e foʻi hiva ko iá ko e kaveinga ia ki hono toenga ʻo ʻene moʻuí. Ko ha tokotaha moʻui fiefia moʻoni ia.”

Lolotonga ʻena akó, naʻá na maʻu ha ngaahi faingamālie lahi ke na ngāue fakataha ai. Naʻe fili ʻa ʻEletā Kuki ko e palesiteni ʻo e fānau akó, pea fili ʻa Mele ke hoko ko e tokoni palesiteni. Naʻá na kau ki he timi tipeití. Pea ʻi he hoko ʻa ʻEletā Kuki ko e palesiteni ʻo e kalasi lalahí ʻi he akoʻanga māʻolungá, naʻá na ngāue mo Mele ʻi heʻene hoko ko ha ʻōfisa ʻi he kōmiti ʻa e fānau akó.

ʻOku pehē ʻe ʻEletā Kuki ʻi heʻene manatu ki aí, “Ne ma kaumeʻa fuoloa pē kimaua ki muʻa ʻi ha toe meʻa kehe. Naʻá ku saiʻia peá u ʻofa ai, pea ʻi heʻeku mali mo iá, ko e fili lelei taha kuó u fai.”

Naʻe mali ʻa ʻEletā mo Sisitā Kuki ʻi he Temipale Lōkani ʻIutaá ʻi he ʻaho 30 ʻo Nōvema, 1962.

ʻOfa ʻi he Kakai mei he Tūkunga Kotoa pē ʻo e Moʻuí

ʻI he ʻosi ʻa e ako ʻa Kuenitiní ʻo maʻu hono mataʻitohi ʻi he saienisi ʻo e politikí mei he ʻUnivēsiti ʻo e Siteiti ko ʻIutaá ʻi he 1963, naʻá na hiki mo Mele ki Kalefōnia, ʻo maʻu ai hono mataʻitohi Toketā Laó mei he ʻUnivēsiti ko Sitenifōtí ʻi he 1966. Naʻe kau leva ʻa ʻEletā Kuki ki he kautaha Lao ʻa Carr, McClellan, Ingersoll, Thompson mo Horn ʻi Seni Felenisisikou Peí.

Ko e feituʻu ʻeni naʻá ne fakapapauʻi ai “ʻoku totonu ke hā ki tuʻa ʻa e meʻa ʻoku ou tui ki aí pea ko hai au.” ʻI he ngāue fakalao ʻa ʻEletā Kuki fekauʻaki mo e pisinisí pea mo hono tokangaʻi ʻo e moʻui leleí, naʻá ne feohi ai mo ha kakai poto mo maʻumeʻa. ʻOku manatu ʻa e foha ʻo Kuki ko Lelí ki he ongo ki hono lotó ʻa hono fakaʻapaʻapaʻi ʻo ʻene tamaí ʻe kinautolu naʻa nau feohi ʻi he meʻa fakapisinisi mo fakapuleʻangá. Ko e fakamatala ʻeni ʻa Leli ʻi heʻene manatu ki aí, “Naʻá ku ʻalu ki he maʻu meʻatokoni efiafi ko hono fakalāngilangiʻi ʻo e Tangataʻeikí ʻi heʻene mavahe mei he kautaha laó pea ki mui ange ʻi heʻene mālōlō mei heʻene hoko ko e taki ʻi ha kautaha lao fekauʻaki mo hono tokangaʻi ʻo e moʻui leleí. Ne u ofo ʻi he haʻu ʻa e tokotaha kotoa pē ʻo lea, mo tangi e niʻihi, ki heʻenau mahuʻingaʻia ʻi he Tangataʻeikí, mo ʻene tokangaʻi mo tokoniʻi kinautolú, ʻa ʻene tokoniʻi taʻesiokita kinautolu ʻi heʻenau ngaahi ngāue maʻuʻanga moʻuí ʻo ʻikai tokanga ki he lahi hono taimi mo e ivi ne mole aí, pea naʻe hala ʻatā ke kau ha taha ʻo kinautolu ko ʻení he Siasí.”

ʻI he taimi tatau pē, naʻe hoko ʻene ngāue ʻi he Siasí ke ne feohi ai mo ha kāingalotu naʻe kehekehe honau puipuituʻa fakafonuá pea ko honau tuʻunga fakaʻekonōmiká naʻe ʻi he maʻumeʻa tahá ki he masivesiva tahá. ʻI he ngaahi meʻa naʻá ne aʻusia ʻi heʻene ngāue maʻuʻanga moʻuí mo e Siasí, naʻe lava ai ke mahino kiate ia mo ne fengāueʻaki lelei mo e kakai mei he ngaahi tūkunga kotoa ʻo e moʻuí, pea naʻe tupulaki ʻene ʻofá ki he kakai kotoa pē.

Ne ui ia ke ne hoko ko ha pīsope, peá ne hoko ko ha tokoni ʻi he kau palesitenisī fakasiteikí (ki hono tokoua ʻofeina ko Sioó!), pea hoko ki mui ai ko ha palesiteni fakasiteiki. Lolotonga e taimi ko iá, naʻe ʻikai ngata pē ʻene ngāue mo e ngaahi uooti naʻe lea faka-Pilitāniá, ka mo ha ngaahi haʻofanga naʻe lea faka-Sipeini, faka-Tonga, Haʻamoa, Takaloka, Manitalini mo faka-Kenitoni.

Naʻe ʻikai ke lahi e ako ʻa e kāingalotu ʻe niʻihi, pea toe siʻi ange mo ʻenau paʻangá. Ka naʻe lahi ʻa e meʻa naʻa nau foakí. ʻOkú ne manatu ʻofa ki he “taha ʻo e kau tangata maʻongoʻonga kuó u ʻiloʻí” ʻa ia naʻe maʻu ʻene moʻuí mei he tufa mā pea naʻe ui foki ia ʻo kau ʻi he kau pīsopelikí. Naʻe mamata ʻa e tangatá ni ki he faʻa ʻalu e kau takí ki heʻenau ngaahi fakatahaʻangá mo ʻenau kato, peá ne fakakaukau leva ke ʻalu mo ia mo haʻane kato. Ka koeʻuhí ne teʻeki ai haʻane meʻa ke faʻo aí, naʻá ne fakafonuʻaki ia ʻa e mā ke vahevahe atu. Ko e meʻa pē naʻe laka hake ʻi he loto fie tokoni ʻa e tangata loto fakatōkilalo ní ko ʻene ʻofa ko ia ki he niʻihi kehé.

ʻOku pehē ʻe ʻEletā Kuki, “ʻI heʻeku pehē ke ako mei he kakai leleí, ʻoku ʻikai ko ʻeku ʻuhingá ki ha ngaahi tuʻunga fakangāue pau pe ki he tuʻunga fakaakó. Te ke lava ʻo ʻilo ha kakai lelei ʻi he feituʻu kotoa pē pea ako meiate kinautolu hono kotoa.”

Mateuteu ʻi ʻApi

ʻI hono ʻohake ʻe ʻEletā Kuki mo hono uaifí ʻena fānau ʻe toko tolú ʻi he feituʻu Seni Felenisisikoú, naʻe tupu ai haʻane feohi vāofi mo ʻene fānaú takitaha neongo ʻa e fie maʻu ʻo e taimi lahi ki he ngāué mo e ngaahi uiuiʻi faka-Siasí.

ʻOkú ne pehē, “ʻOku mahuʻinga, kae fakatautefito ʻeni kiate kinautolu ʻoku ʻi ai honau ngaahi tuʻunga fakatakimuʻa ʻi he Siasí, ke ʻi ai hanau vā fetuʻutaki mo ʻenau fānaú ke lava ai e fānaú ʻo sio ʻoku fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi ʻulungāanga lelei ʻoku nau maʻú ʻi ha feituʻu mavahe mei ʻapi siasi—pe ko ha ngāue ʻi tuʻa ʻi honau ʻapí pe kau ʻi ha ngaahi sipoti pe fai fakataha ha faʻahinga meʻa ʻi tuʻa.”

Naʻe manatuʻi ʻe Siō, ko e foha hono ua ʻo ʻEletā mo Sisitā Kukí, ʻa hono fakahā ʻo e ʻofá kae ʻikai ko hano akoʻi pē, ʻi heʻene manatu ki he taʻefiemālie ʻa ʻene tamaí ʻi he ʻai ke fakaʻuli mai ʻa Siō ki Seni Felenisikou mei he ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongí ʻi he ʻosi ʻa e sivi he semesitā ʻuluakí. Ko e konga ʻeni ki mui ʻo Tīsemá, pea ʻe fonu e halá he sinoú pea ʻe helaʻia. ʻI he fakaʻosinga ʻo e semesitaá, naʻe ʻi ai ha tukituki he matapaá pea fakaava hake ʻe Siō ʻoku tuʻu mai ai ʻene tamaí, naʻá ne puna mai mei Seni Felenisisikou ke na kaungāfononga mo hono fohá ki ʻapi. ʻOku pehē ʻe Siō naʻe ʻikai ngata pē ʻi heʻene hoko ʻeni ko hano fakahā ʻo e ʻofa ʻa ʻene tamaí kiate iá, ka ko ʻena talanoa ko ia lolotonga ʻena fakaʻuli ki ʻapí—ʻo na talanoa ai fekauʻaki mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni kehekehe ʻo e ongoongoleleí mo toutou fai ʻena ngaahi fakamoʻoni kau ki he Fakamoʻuí—ʻa ia naʻe hoko ʻeni ko ha taha ʻo e ngaahi momeniti naʻe faʻufaʻu ai ʻi he fakakaukau ʻa Sioó ʻa e meʻa naʻá ne fie maʻú ʻo fakafou ʻi heʻene fakamoʻoní pea mo haʻane hoko ko ha tamai ʻi he kahaʻú.

Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Kuki ʻena fānaú ke nau fokotuʻu ha ngaahi taumuʻa pea fakafuofuaʻi ʻa e kaunga ʻa ʻenau ngaahi ngāué mo e ngaahi ʻekitivitī ʻoku nau faí ki heʻenau aʻusia ʻa e ngaahi taumuʻa ko iá, ʻo hangē pē ko ia naʻe fai ʻe heʻene tamaí. Naʻe fokotuʻu foki ʻe he fāmili Kukí ha ngaahi taumuʻa fakafāmili ʻa ia naʻe fakatefito pē ʻi he ongoongoleleí. ʻOku tui ʻa ʻEletā Kuki kapau ʻe tauhi ʻe ha fāmili ki he ngaahi tōʻonga fakalotu totonú, hangē ko e lotu fakafāmilí, ako folofola fakafāmilí, mo fakahoko maʻu pē ʻa e efiafi fakafāmili ʻi ʻapí, ʻe lava ke ʻohake ʻa e fānaú ʻi he māʻoniʻoni ʻi ha feituʻu pē.

ʻOku pehē ʻe ʻEletā Kuki ko e kī ki aí ʻa e tauhi fakafoʻituitui ki he tui fakalotú. ʻOkú ne pehē, “Ko e meʻa naʻe mahuʻinga taha kiate au ʻi heʻeku hoko ko ha tamaí ʻa ʻeku fakalaka atu ʻi he matapā ʻo e loki ʻo e fānaú ʻo vakai atu ʻoku nau ako e folofolá pe tūʻulutui ʻo lotu.”

Ka ʻoku meimei ke toki tupulaki pē ʻa e tauhi fakafoʻituitui ki he tui fakalotú “ʻi he taimi ʻoku fakamahinoʻi ai ki hoʻomou fānaú ʻe hoʻomou tauhi fakafoʻituitui ki he tui fakalotú ʻoku fika ua hake ki hono maʻu ʻo ha fakamoʻoni ki he Fakamoʻuí mo e moʻui anga māʻoniʻoní ʻa e ngaahi taumuʻa kehe ʻo e moʻuí, hangē ko e ngāue maʻuʻanga moʻuí mo e akó.”

Teuteu ke Ngāué

Lolotonga ʻa e taʻu ʻe tolungofulu naʻe ʻi Kalefōnia ai ʻa ʻEletā Kukí, naʻá ne hiki mei he fatongia ʻe taha ki he fatongia ʻe taha, ʻi heʻene ngāue maʻuʻanga moʻuí pea ʻi hono fatongia faka-Siasí fakatouʻosi. ʻI he kautaha lao naʻá ne ngāue aí, naʻá ne hiki hake mei he tuʻunga naʻe kamata aí ʻo kaungā pule mo hono hoa ngāué pea mei ai ʻo hoko ko e pule, hili ko iá naʻe ui leva ia ko e palesiteni mo e CEO ʻo e Polokalama ki hono Tokangaʻi ʻo e Moʻui Leleí ʻi Kalefōniá ʻa ia naʻe iku fakatahaʻi ia mo e polokalama ko e Sutter Health, ʻo ne hoko ai ko e tokoni seá.

Lolotonga e taimi ko iá naʻá ne hoko ai ko ha fakafofonga fakavahelahi mo e Taki Fakaʻēlia ki muʻa ia peá ne toki hoko ko ha mēmipa ʻo e Kolomu hono Ua ʻo e Kau Fitungofulú ʻi he 1996. Naʻe uiuiʻi ia ki he Kōlomu ʻUluakí ʻi he 1998.

ʻI he hoko ʻa ʻEletā Kuki ko e Taki Māʻolungá, naʻá ne ngāue ʻi he Kau Palesitenisī ʻo e ʻĒlia Filipaini/Maikolonesiá pea hoko ko e Palesiteni ʻo e ʻĒlia ʻo e ʻOtu Motu Pasifikí pea mo e ʻĒlia Tokelau-Hihifo ʻo ʻAmelika Tokelaú. Naʻe hokohoko atu pē ʻa e fakautuutu ʻo ʻene ʻofa ki he kāingalotu faivelenga ʻi māmaní kotoa.

Naʻe ʻi ai hono fatongia mahuʻinga ʻi hono fokotuʻutuʻu ʻo e tohi fakahinohino foʻou maʻá e kau faifekaú ko e Malangaʻaki ʻEku Ongoongoleleí ʻi heʻene hoko ko ia ko e Talēkita Pule ʻo e Potungāue Ngāue Fakafaifekau ʻa e Siasí. Ka naʻe ʻikai pehē ʻe ʻEletā Kuki ko ia naʻá ne fai ʻení. ʻOkú ne pehē ʻe ia, “Ko e toʻukupu ʻo e ʻEikí naʻá ne fai ʻeni talu pē mei he ʻaho ʻuluaki ʻo e ngāué. Naʻe tokoni lahi ʻaupito ki ai ʻa e mēmipa kotoa pē ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Toko Hongofulu Mā Uá.”

Mateuteu mo Loto-fiemālie

ʻOku mateuteu ʻa ʻEletā Kuki ke ngāue ʻi he Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá. ʻOku hanga ʻe heʻene loto fiemālie ke ako mei he niʻihi kehé pea mo ʻene ngāue taʻesiokita ʻi he kotoa ʻo ʻene moʻuí ʻo ngaohi ia ke ne lava ʻo foaki ki he ʻEikí ʻa hono lotó mo e ʻatamai fie ngāué.

ʻOkú ne pehē, “Kuó u fakaʻapaʻapaʻi, poupouʻi mo fakahīkihikiʻi ʻa kinautolu kotoa pē kuo nau hoko ko ha kau ʻAposetoló. Kuo tatau mo e hā ʻenau tākiekina aú. ʻOku ʻikai te u ʻiloʻi pe ko e hā e meʻa te u lava ʻo tokoni aí, ka ʻoku ou ʻiloʻi ko Sīsū Kalaisi ʻa e Fakamoʻuí pea ko e ʻOtuá ʻa ʻetau Tamai ʻi Hēvaní, ko Siosefa Sāmitá ko e palōfita ia ʻo e kuonga ko ʻení pea ʻoku tau maʻu ha palōfita he ʻaho ní. Ko e uho ʻo ʻeku moʻuí ʻa e ʻilo ko iá.”

ʻOku tau ʻilo fakapapau ʻe kei hokohoko atu pē ʻa e ʻilo ko iá ko e uho ʻo e ngāue fakaʻaposetolo ʻa ʻEletā Kuenitini L. Kukí.