2005
Se a Ea La Oulua Feau?
Me 2005


Se a Ea La Oulua Feau?

Ua maua e i latou o loo saili faamaoni mo le upumoni ia tali ia latou fesili—ua latou mauaina le Alii e ala i Lana Ekalesia toefuataiina.

E faigata pea lava pea ona mulimuli i lenei aufaipese ofoofogia. E toe faafetai atu lava, aufaipese, i lena musika matagofie.

“O le taeao sa toe o ane ai Ioane ma nisi o ona soo e toalua;

“Ua ia vaai foi ia Iesu o savali ane, ona faapea atu lea o ia, Faauta i le Tamai Mamoe a le Atua!

“Ua faalogologo foi ona soo e toalua i lana upu, ona la mulimuli mai ai lea ia Iesu.

“Ua faliu Iesu, ua silafia i laua ua mulimauli mai, ona fetalai atu lea o ia ia te i laua, Se a ea la oulua feau?” (Ioane 1:35–38).

Ua tatou iloa o le lalolagi i aso nei, ua tele auala eseese o loo saili ai mo ni tali i le fesili, “Se a ea la oulua feau?” (Ioane 1:35–38). E toatele naua tagata ua latou totoina ni fatu, o le a le faafaileleina ai se agaga e faavavau.

Sei ou faapupulaina atu i se aafiaga na oo i ai le Au Peresitene o le Eria a Europa Tutotonu, ao malaga atu i le nofoa afi i se fonotaga. Sa matou faaaogaina le taimi na matou faatasi ai, e talatalanoa ai e uiga i o matou tofiga. Sa fia iloa lava e le tamaloa sa nofo i le isi itu e faasaga mai ia i matou, le matou talanoaga. Sa iu lava ina fesili mai, “O outou o ni [tagata] Porotesano pe Katoliko?” Sa matou tali atu, “E leai, o i matou o tagata O Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai.” Sa ia faailoa mai, sa faalogo o ia i le Ekalesia, ae sa toe faapea mai, “O le a lē manuia tele le tou [ekalesia] i le atunuu lenei. Na o le lotu Katoliko lava ma le Porotesano e aloaia e le malo. Na o le pau lena o [ekalesia] e maua ni fesoasoani tautupe mai le malo. E le mafai ona ola se ekalesia e aunoa ma le fesoasoani a le malo i mea tau tupe.”

Sa matou taumafai e faamalamalama atu i ai, o le tatou Ekalesia e faamanuiaina lava e aunoa ma le fesoasoani a le malo—ona tatou te faaaogaina le fuafuaga a le Alii, o le sefuluai. Ae na fai mai, o le a le manuia le tatou Ekalesia i totonu o lona atunuu, ma fautuaina ai atonu e tatau ona fai a matou taumafaiga i se isi vaega o le lalolagi. Ioe, sa matou molimau atu i ai e aoga le fuafuaga a le Alii, ma sa ta’u atu ia te ia e uiga i falesa ma malumalu uma ua tatou fausia i le lalolagi atoa, e aunoa ma le faamoemoe i ni tupe e nonoina mai e fausia ai. Na matuai te’i o ia, ae sa le talitonu lava.

I le iloaina e le mafai ona matou faatalitonuina o ia, e mafai ona ola se ekalesia e aunoa ma le fesoasoani a le malo, o lea na matou taumafai ai loa e sui le mataupu. Sa ou fesili atu, “O le a se mea o le a tupu i le tou atunuu ona o suiga ua faia? O le fāi ifo o tagatanuu lava latou ma le faateleina o tagata fāi mai e iu ai lava ina avea outou ma se vaega toalaiti i le tou lava atunuu.”

Faatasi ai ma le mitamita i lona atunuu, sa ia tali mai ai, “E le taitai tupu lena mea.”

Sa vave ona ou tali atu, “E faapefea ona e tumau i lena talitonuga, ae ua sili atu le toatele o tagata fāi mai [i lou atunuu] nai lo tagata fananau mai o lou lava atunuu?” Ae sa mautu lava lona manatu o le a le tupu lenei mea i lona atunuu—“aua o le a latou tapunia o latou tua’oi a o lei tupu lena mea.”

Sa ou fai atu pea i ai, “E mafai faapefea ona outou puipuia mai lena mea pe a fuafua i le tulaga lea ua outou agai nei i ai ?”

Sa ou matuai le talitonu i lana tali sa sosoo mai ai. “Ua 82 ou tausaga. E oo mai lena faafitauli ua leva ona ou leai.”

O le faafitauli tele tatou te fetaiai ma le talaiina o le talalelei i lenei vaega o le lalolagi, o le [uiga] masani o le le popole i lotu, i mea faaleagaga. Ua toatele naua ua fiafia lava i le ituaiga olaga o loo latou i ai nei, ma leai ai se lagona e faia se isi mea nai lo na o le “ai, inu, ma fiafia” (Luka 12:19). E leai lava se isi mea e manatu i ai, ua na o i latou lava—iinei ma le taimi nei.

O atunuu tau atia’e o le lalolagi, ua matuai faalelalolagi lava o latou talitonuga ma amioga, ma latou faapea, ua i ai i le tagata le mana e fai ai soo se mea e manao i ai. E le tau lipoti atu fua se tagata i se isi i soo se mea lava, ua na o ia lava, vagana sina tulaga itiiti, i le atunuu o loo nofo ai.

O atunuu ua totō ai lenei ituaiga olaga [o mea] faalelalolagi, e telē se tau faaleagaga ma talafeagai e tatau ona latou totogiina. O le sailia o mea ua ta’ua o le saolotoga o le tagata lava ia, e aunoa ma le manatu i tulafono ua faatuina e le Alii e taitai ai lana fanau i le lalolagi, o le a oo ai i se fetuu tele o le faalelalolagi ma le manatu faapito, o le solo i tua o le faamaoni i tulaga lautele ma le tagata lava ia, ma le tetee i taitaiga.

O na ituaiga faalapotopotoga faalelalolagi o loo faamatalaina i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 1:16: “Latou te le saili i le Alii, ia faatuina lana amiotonu, a ua taitoatasi le tagata ma savali i lona lava ala, ma e tusa ma le faatusa o lona lava atua, o lona faatusa lea e i foliga o le lalolagi. …”

O le mafuaaga lenei, na faatonuina ai [tagata o] le Ekalesia a le Alii ina ia mulimuli i perofeta ma saili se mea e ese mai le mea o loo sailia e le lalolagi. Faaauau i fuaiupu e 17–18 mai le Vaega 1:

“O le mea lea, o au le Alii, ina ua iloa le malaia o le a oo mai i luga o tagata o le lalolagi, na ou valaauina lau auauna o Iosefa Samita, le Itiiti, ma ua ou tautala atu ia te ia mai le lagi ma ua tuuina atu ia te ia poloaiga;

“Ma na tuuina atu foi poloaiga i isi, ina ia latou folafola atu nei mea i le lalolagi; ma ua faia nei mea uma ina ia mafai ona faataunuuina ai mea, ua tusitusia e le au perofeta.”

Na ala mai i le Perofeta o Iosefa Samita le toefuataiga o le Ekalesia a Iesu Keriso i le lalolagi—“o lea fuaiupu ma lea fuaiupu, o lea mataupu ma lea mataupu” (MFF 98:12). Faatasi ai ma le fesoasoaniga faalelagi, sa ia faaliliuina ma lolomiina ai le Tusi a Mamona. Na faaeeina i o la’ua luga ma Oliva Kaotui le Perisitua Arona ma le Perisitua Mekisateko, ma na toe faataunuuina ai sauniga paia mo le faaolaina o tagata.

Tatou te folafola atu ma le manino, O Le Ekaleisa a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai, o loo i ai tali i le fesili, “Se a ea la oulua feau?” O le tatou Ekalesia o le auala lea e mafai ai e alii ma tamaitai ona maua le Faaola ma Lana talalelei. O outou, o e ua potopoto mai iinei i lenei faapotopotoga tele, faapea ma nisi e toatele o le au paia o loo maimoaina lenei konafesi i le lalolagi atoa, ua matuai faamanuiaina ona ua outou sailia ma maua le Ekalesia toefuataiina.

Ua oo mai le Ekaleisa ona o le taunuuga o se toefuataiga ae e le o se suiga. O o’u aafiaga lata mai nei i Europa tutotonu, ua matuai faamausaliina ai lo’u faaaloalo i na uluai taitai Kerisiano o e na amataina se suiga. Na amataina i a latou taumafaiga e faasa’o nisi o mea sese i aoaoga faavae lea na oo mai ona o le umi o le vaitaimi o le liliuese mai le Ekalesia, lea sa faatuina e lo tatou Faaola i le taimi o Lana galuega i le lalolagi. O Iosefa Samita o se perofeta a le Atua, o le fofoga taumomoli a le Alii, ma lē na toefuataiina mai mea uma e taua i le fausiaina o le malo o le Atua, ma sauniuni ai mo le Afio Mai Faalua o le Alii, o Iesu Keriso. Pe a tatou sailia lo tatou Faaola, e taua ona tatou saili mo Ia, e ala i Lana Ekalesia. O Lana Ekalesia toefuataiina, tatou te maua ai ia sauniga faaola uma e alagatatau ona [tatou] toe foi atu ai ia te Ia.

Ou te manao ia silafia e tagata uma o le Ekalesia, o le mea ua ou iloaina mai lou tofiga o loo i ai nei, o le fetufaaiina atu o le talalelei a Iesu Keriso, o loo i ai luitau ou te le’i mafaufauina e i ai. Ae, o aso uma lava ou te vaaia ai faailoga fou o le faamoemoe, o le tele lava e mafua mai ona o faamanuiaga a le Alii, ae faapena foi i taumafaiga a taitai, tagata [o le ekalesia] ma faifeautalai i lena eria o le lalolagi. Ua maua e i latou o loo saili faamaoni mo le upumoni ia tali ia latou fesili—ua latou mauaina le Alii e ala i Lana Ekalesia toefuataiina. E ui ina tele ni faataitaiga e mafai ona ou tuuina atu, ae sei ou tuuina atu na o ni faataitaiga se tolu: o se tamā, o se talavou nofofua, ma se tuafafine nofo toatasi, o e ua maua se talitonuga ma se faamoemoega fou i o latou olaga.

O se aiga e toafa, na muamua lava ona faafesootaia e tamaitai faifeautalai, ma mai lava i le amataga, e masani ona faitau e le tina ma lana fanau le Tusi a Mamona, tatalo i aso uma, ma mananao e auai i le ekalesia. Ae peitai, sa musu le tama—e le pei o lona toalua, e le auai o ia i se faatuatuaga faaKerisiano, ma na te le’i saunia i lea taimi e toe iloilo ona talitonuga.

Sa musuia ia tamaitai faifeautalai ina ia taulai atu a la aoaoga ia Iesu Keriso. I le la faamatalaga:

“Sa ma aoao atu e uiga ia Iosefa Samita, i lona faatuatua ia Keriso, o mea na ma iloa e uiga ia Keriso mai le Uluai Faaaliga vaaia, ma le molimau a le Perofeta e uiga i lo tatou Faaola. O mea uma sa matou faitauina faatasi pe luiina foi i latou e faitau faatasi o se aiga mai le Tusi a Mamona, sa aoaoina atili ai i latou e uiga i lo tatou Togiola. O le taimi lena na amata ai ona ma vaaia le alualu i luma. Sa latou faaalia ma le mitamita se ata o Keriso ua faavaaina i totonu o le latou potu malolo—o le ata, o se meaalofa na ma tuuina atu ia i latou.”

O le suiga i le loto o le tama, na tupu mai ina ua faailoa atu e lona toalua ua manao e papatiso, ma na tonu foi i ona atalii e tatalo e iloa ai pe tatau ona la papatiso. Mai lena taimi, sa ia faitauina soo ai le Tusi a Mamona, ma tatalo ai e uiga i le papatisoga. O lona naunau moni e fia iloa pe moni le Ekalesia, na suia ai o ia, ma na avea ai o ia ma se taitai faaleagaga i totonu o lona aiga. A o lei papatisoina o ia ma lona aiga, na fesili atu le tama mo se pepa ma se teutusi mo le sefuluai. E lei manao o ia e toe faatuai mo sina sekone se tasi i le tausiga o poloaiga.

I se isi tulaga, sa toe faatoagaina ai se uso talavou, ona o taunuuga o le faatuina o le Polokalama o le Aapa atu, ina ia toe faatoaagaina mai le autalavou nofofua matutua i le vaitausaga o le 18 e oo i le 30. O le po muamua lava o gaoioiga sa faia i se tasi o a tatou falelotu, na o le pau lenei o le uso e le o se faifeautalai na auai, ae i ni nai vaiaso, sa ia aumaia ai pe tusa ma le 30 tagata i le afiafi faaleaiga ma isi gaoioiga.

O lenei uso o se tagata e faia ia mamanu o Uepi saite—sa la amataina ma lana paga se la pisinisi o le mamanuina o Uepi saite. O loo latou nonofo nei ma ni tagata e le auai i le ekalesia, e faigaluega i lana kamupani mamanu Uepi saite. E ese le toa i le faasoaina atu o lana molimau. O se tasi o tagata la te faigaluega faatasi, sa suesue muamua i aoaoga Faakerisiano, ae na tuuina atu e lenei uso lona igoa i faifeautalai o loo galulue i le polokalama a le autalavou nofofua matutua. O le taimi nei, ua avea nei lana uo i le galuega ma se tagata e auai soo atu i gaoioiga, ma e fesoasoani foi le uso ua toe faatoagaina mai i faifeautalai, a o latou aoaoina o ia, e ala i le faaopoopo atu o lana molimau e uiga i le moni o le talalelei.

I se isi foi tulaga, sa tauivi ai se tamaitai talavou mai Hamburg, Siamani e saili le uiga faaleagaga o lona olaga. Sa amata ona ia tatalo ma fesili atu i le Atua, i le mea e tatau ona ia faia. O se tasi taeao, i le mavae ai o ni aso se tolu o anapogi ma tatalo e tele, sa savali atu o ia mai lona fale i le fale faatali pasi. Ina ua taunuu atu, sa ia iloa ai ua ia tuua i lona fale ni ki na te manaomia i lena aso. Sa toe foi atu o ia i le fale, aumai ana ki, ma toe savali atu i le fale faatali pasi. Sa fai lava si ona le fiafia ina ua ia iloa, ua misi le pasi e masani ona alu ai.

O le taimi lea, sa malaga atu ai ni faifeautalai se toalua i se pasi e latalata i le taulaga o Hamburg. A o la malaga atu, sa faafuasei lava ona la lagonaina, e tatau ona la talanoa atu i le tagata muamua lava latou te fetaui pe a la o ese ma le pasi. Sa o ese ia alii faifeau e toalua mai le pasi, ma o le taimi lea na la iloa atu ai lenei tamaitai talavou. Sa latou talanoa i se taimi itiiti e uiga i le Ekalesia, ma faatulaga ai se taimi e aoaoina ai o ia. Sa vave lava ona ia maua se lagona e faapea, na auina atu nei alii faifeautalai ia te ia, o se tali i ana tatalo. Sa auai faatasi tagata lelei o le Ekalesia ma faifeautalai i le aoaoina o ia ma fesoasoani ia ona maua se lagona faapitoa i le uarota. Sa ia taliaina le savali o le talalelei toefuataiina a Iesu Keriso ma na papatisoina ai i totonu o le tolu vaiaso. O loo galue nei o ia i le polokalama a Tamatai Talavou a le uarota.

Sa silafia e le Alii i le taimi o Lana galuega i le lalolagi, le manaomia ona i ai o se faatulagaga e fausia ai le faatuatua i loto o tagata o Lana Ekalesia, ma ia saga tuputupu a’e ai pea i totonu o Lana talalelei. O lenei aiga, lenei uso, ma lenei tuafafine, sa latou mauaina uma le Faaola e ala i le sailia ma le faamalosia e Lana Ekalesia.

Sa agai malie atu le Ekalesia i le liliuese, ina ua mavae le fasiotia o le au Aposetolo, ma ua aunoa ma le taitaiga mai le laumua e taialaina ai. E manino lava lenei lesona faapitoa o le talafaasolopito: E alagatatau ona i ai taitaiga tutotonu a le Ekalesia, i lalo o le taitaiga a le Faaola, e tuuina mai ai aoaoga faavae ma sauniga e talafeagai mo le faaolataga ma le faaeaga.

E tele faamaoniga ua tuuina mai e le Tusi Paia e faapea, i Lana galuega i le lalolagi, sa faatulagaina ai Lana Ekalesia i le pule ma le faatulagaga tatau. Mo se faataitaiga, na tautino mai e Paulo:

“Na ia tuuina mai foi nisi e fai ma aposetolo; o isi foi e fai ma perofeta; o isi foi e folafola le talalelei; o isi foi e fai ma leoleo atoa ma aoao.

“Ina ia faaatoatoaina ai le au paia, latou te fai ai le galuega e auauna, ia atiina ae ai le tino o Keriso:

“Seia tatou oo atu o i tatou uma lava ma le loto gatasi i le faatuatua, ma le iloa lelei o le Alo o le Atua, ina ia fai ma tagata matua ia oo i le fua o le ua matua, e tatau ma le tumu o Keriso:

“Ina ia le toe tama ninii i tatou o loo felafoaiina e pei o peau, ma feaveaiina i matagi uma lava o mataupu, i le pepelo o tagata, i togafiti leaga ua saunia e faasese ai;

“A ia amio faamaoni i le alofa, ia tutupu i tatou ia te ia i mea uma, o le ulu lava ia o ia foi o Keriso” (Efeso 4:11–15).

Tatou te ta’ua i la tatou mataupu faavae e ono o le faatuatua e:

“Matou te talitonu i le faatulagaga sa i ai i le Ekalesia Anamua, e i ai aposetolo, perofeta, epikopo, aoao, peteriaka, ma isi tofiga faapena.”

O lea la, tatou te folafola atu ai i le lalolagi, ua toefuataiina mai le perisitua, o le malo o le Atua i le lalolagi, ua faatulagaina Lana fuafuaga o le a faapea ona taitaiina atu ai i tatou i Lona afioaga. Tatou te talitonu ua ia i tatou le tali aupito sili ona lelei i le fesili: “Se a ea la oulua feau?” E pei ona aoao mai le Faaola, “A ia outou muai saili le malo o le Atua ma lana amiotonu; ona faaopoopoina atu lea o ia mea uma ia te outou” (Mataio 6:33).

E pei lava ona fausiaina se fale, e tasi le piliki i le taimi, e fausiaina foi le Ekalesia moni a le Faaola i le tasi le tagata liliu mai, tasi le molimau, tasi le papatisoga i le taimi. Ia tatou saili uma, ia maua, ma fausia Lana Ekalesia po o fea lava tatou te i ai, o la’u tatalo faamaulalo lea, i le suafa o Le o loo tatou sailia, o Iesu Keriso, amene.