2005
O Se Galuega Ou Te Faia
Me 2005


O Se Galuega Ou Te Faia

Sa auina mai e le Alii se agelu ia Iosefa Samita e ta’u atu ia te ia, e i ai se galuega e ao ona ia fai. O loo faaauau pea lena galuega ia i tatou.

Ou te manatua se lesona i se afiafi faaleaiga, a o ou teineitiiti, sa aoao mai ai e lo’u tama le asiasiga a le agelu o Moronae i le Perofeta o Iosefa Samita. Fai mai a ia, ina ua uma se tatalo ma le loto i ai, sa tu mai se agelu i tafatafa o le moega o Iosefa. O le agelu o se avefeau na auina mai e le Atua, o lona igoa o Moronae, ma sa ia ta’u atu ia Iosefa e i ai le Galuega a le Atua e tatau ona ia faia. (tagai Iosefa Samita—Talafaasolopito 2:33). Ou te manatua na aoao mai lo’u tama: “E lei faapea atu Iosefa, ‘Oi e leai, Agelu, sa na ona ou fia iloa lava po o le fea ekalesia e moni. Ou te le iloa e i ai se mea e tatau ona ou faia!’” Ae e moni lava e i ai se mea sa tatau ona faia e Iosefa. Sa i ai sona valaauga faapitoa mai le Alii.

Sa ofoofogia le mea na faia e Iosefa Samita. Sa amata lona olaga i le avea ai ma se tamaitiiti faifaatoaga, ae na ala mai ia te ia le oo mai o le Tusi a Mamona ma faaliliuina, ma sa toefuataiina mai ai foi i le lalolagi le perisitua ma ona ki, sa faatulagaina le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata ai, ma amata ona toe fausia malumalu paia. O Iosefa Samita foi ua oo mai ai i le lalolagi sauniga uma e manaomia e fanau a lo tatou Tama Faalelagi mo lo latou faaolataga. O le aso lenei o vavega na ta’ua i le Moronae (tagai Moronae 7:35–37) ma le galuega ofoofogia na muai ta’u atu ia Nifae i le tele o seneturi ua mavae (tagai 1 Nifae 14:7).

O le galuega sa amataina e Iosefa, sa faaauau pea e uluai uso o le Ekalesia, o e sa faatuatua i le Alii o Iesu Keriso ma Lana talalelei toefuataiina. O a latou taumafaiga, na amata ai ona salalau le talalelei a Iesu Keriso i le lalolagi uma. E moni lava sa latou faia se galuega ofoofogia.

Ae, e le’i maea aso o vavega, ma o loo faia pea le galuega ofoofogia. Ina ua papatisoina i tatou, sa avea loa i tatou taitoatasi o se vaega o lena galuega.

O le tausaga na te’a nei, sa ou asiasi atu ai i tagata o le Ekalesia i le tele o atunuu o le lalolagi. Sa ou vaaia ai, o le faatuatua ma galuega a tagata e le taualoa, na faatuina ai feagaiga a le Alii i le lalolagi (tagai MFF 1:17–23).

E i ai se tamaitai talavou i Korea, o ia o le uluai tagata o lona aiga na auai i le Ekalesia. Sa ia uuina lana tusi o le Alualu i Luma o le Tagata Lava Ia, ua masaesae ma fai mai, sa moemiti ia i ai sona aiga e taula’i atu i le talalelei. E i ai se peresitene o Tamaitai Talavou i Aremania, o loo taulimaina ma le faamaoni le polokalama a Tamaitai Talavou, e ui ina leai se Tusi o Faatonuga a le Ekalesia ua tusia i lana gagana.

O tagata o le au paia i Rusia e o faalausosoo i le malumalu. Latou te faaputuputuina nai a latou rubles e malaga ai i ni aso se tele i le pasi, o nofoaafi, ma le vaa i se malumalu lata ane i Suetena.

O si o’u tei e iva tausaga o Kimberley, e talanoa fiafia lava o ia e uiga i le Ekalesia i lana uo, ma o lea na fai atu ai lana uo, “Ua ou manao e tusi lo’u igoa i le tou ekalesia. O fea ou te alu e tusi ai?”

O alii talavou ma tamaitai talavou i la’u uarota, o loo atiina ae tomai faale-ta’ita’i ma taleni. O loo naunau e pepese, tātā se mea faimusika, tuuina atu ni lauga, auai e faatino galuega fesoasoani, ma faia le tele o mea ina ia mafai ai ona avea i latou ma se vaega o lenei galuega ofoofogia.

Ma e i ai foi se taulealea i Bogota sa fai mai, “Ou te tautala e fai ma sui o alii talavou o Colombia. Ua matou agavaa ma ua saunia e auauna atu!”

Ua ou oo i le mea e toaitiiti ai le Ekalesia ma nuu foi e toatele ai, o nofoaga o loo fou ma nofoaga ua malosi ai, ae e tutusa lava o tatou tiutetauave: o i tatou o se vaega o le talalelei moni toefuataiina a Iesu Keriso. O loo i ai sa tatou galuega e fai. Tatou te auauna atu i nai ala faigofie, ua tuputupu a’e a tatou molimau, ma o i tatou o se vaega o lenei vaitau o vavega.

I lo’u lava olaga, o a’u o se molimau i vavega o le talalelei toefuataiina. A o ou teineitiiti, sa malaga lo matou aiga i Sao Paulo, i Pasila, lea na tofia i ai lo’u tama e pulefaamalumalu i le Misiona a Pasila. O se taimi fiafia mo a’u, ma o se nofoaga e tuputupu a’e ai. O se taaloga matou te fiafia i ai ma o’u tuagane, o le fai lea o o matou lavalava e pei o ni faifeautalai. E faaalu o matou taimi e tusitusi ai a matou lava tamaitusi faafaifeautalai, ma “aoao atu” ma fai a matou lava “siitaga” i le matou lotoa. I le lima tausaga, o a matou lava talanoaga i le po i le laulau ‘ai, e taulai i le galuega faafaifeautalai ma faalogologo ai ma le toto’a i tala o le faatuatua sa faamatala e faifeautalai. E ui i lo’u laitiiti i lena taimi, ae sa ou iloaina lava o a’u o se vaega o se galuega maoae.

Sa na o le 3,000 tagata o le Ekalesia i Pasila ina ua matou taunuu atu i ai. Ou te manatua lo’u i ai i se Peraimeri laitiiti, ma ni nai tamaiti toalaiti, na o le lima lava pese matou te usuina i vaiaso uma, aua na o le pau na o pese sa faaliliuina i le faaPotukale. O pese e lua sa ou fiafia lava i ai o le “A Luz Divina,” po o le O Le Sulu Paia” (Hymns, nu. 305), ma se pese e uiga i se lapiti i totonu o le vaomatua (tagai “The Little Rabbit,” Children’s Friend, June 1995, 257).

O le tele lava o tulaga, sa tutusa ai o matou aafiaga ma [aafiaga] o uluai paionia. Sa leai ni a matou tusipese po o ni ata po o tusi lesona na auina mai le laumua o le Ekalesia. O mea uma lava sa manaomia e aoao atu ai le talalelei i le faaPotukale, sa tusia ma lolomi i le fale o le misiona. E manaomia i matou uma e oo lava i tamaiti e galulue i le tuufaatasia o tusi ma lesona a le misiona. E lei auina mai ni tusi a le Ekalesia ia i matou. E lei auina mai e le perofeta ni peresitene o siteki po o ni epikopo. Na te lei auina mai ni peresitene o le Aualofa po o ni polokalama a le autalavou. O le Ekalesia i Pasila, sa faatuina mai mea lava e tasi na amata mai ai paionia. O mea sa galueaiina ai le Ekalesia, sa i ai lea i tagata.

I tausaga sa matou i ai i Pasila, sa matou vaaia le faatupula’ia tele o le Ekalesia. Ua afe ma afe ua avea ma Au Paia o Aso e Gata Ai. E lei leva ae vaelua le misiona, sa faavaeina itu ma paranesi, ma sa fausiaina falelotu fou. Sa naunautai uso fou ma faatupula’ia le faatuatua ma faateleina lo latou malamalama i le talalelei.

Sa mavae le tele o tausaga, ma o le tausaga na te’a nei sa ou toe foi atu ai i Pasila e auai i le toe faapaiaina o le malumalu o Sao Paulo. O le taimi lena na ou iloa ai ua 187 siteki i Pasila. Ua 26 nei misiona, 4 malumalu, ma ua toeitiiti atoa le 1 miliona o tagata o le Ekalesia. Manatu ane i lo’u ofo, ina ua ou savali atu i se malae matamata ua faatumulia i le silia ma le 60,000 tagata o le ekalesia, sa faapotopoto e faalogologo i a Peresitene Gordon B. Hinckley, ma faia ai faafiafiaga o le faapaiaga o le malumalu. Ia te a’u lava ia, o se vavega le vaaia o le fia afe o le autalavou o sisiva ma pepese faatasi. A o ou matamata i lena faafiafiaga, sa na o lo’u faapea ifo ia te a’u lava, “E ofoofogia lenei mea! O se vavega lava! Na faapefea ona tupu lenei vavega?”

Sa ou maofa i lena po atoa i le mea sa ou vaai i ai. Ma i le taeao na sosoo ai i le faapaiaga o le malumalu, ina ua ma toe faatasi ma lo’u faiaoga o le Peraimeri, o Sister Gloria Silveira. O iina sa ou iloa ai le mea na tupu ai lena vavega. Ina ua ou faatoa liliu mai, ma leai se malamalama muamua i le Ekalesia, e sau sauniuni Sister Silveira i le Peraimeri e faasoa mai si ana molimau faigofie ma aoao a’u i Mataupu Faavae o le Faatuatua i le faaPotukale. O loo faamaoni pea o ia ma lona toalua o Humberto, ma ua anoanoa’i o la’ua valaauga i le Ekalesia mo le tele o tausaga, ma o loo tautua pea lava. Ina ua ou vaai ia Sister Silveira, sa ou iloaina ua ola le Ekalesia i Pasila ona o ia ma le fia afe o i latou e faapei o ia. O i la’ua ma Brother Silveira, o ni sui o i latou uma e faatuatua i le Alii o Iesu Keriso ma Lana talalelei. Ua faateleina lo latou malamalama ma tomai, ma o loo latou tautua pea i le Ekalesia (tagai MFF 88:80). Ua la faasoa atu le talalelei i a la’ua uo (tagai MFF 30:5). Sa galulue i le malumalu (tagai MFF 138:48). Sa la aoao mataupu faavae sa’o i le la fanau e toalima (tagai MFF 68:28). Mai le 43 na tutupu mai ia te i la’ua, ua 15 ua faamisiona. Ua faaipoipo nei fanau a le la fanau i le malumalu, ma o fanau a fanau a la fanau, o le augatupulaga lona fa lea a le au Silveira, ua avea ma se vaega o lenei galuega ofoofogia na amataina e Iosefa Samita. Ua faateleina le faatuatua i le lalolagi, ona o i latou. O i latou o se faataitaiga o le vavega lea na fetalai ai le Alii, o le a folafola atu Lana talalelei e e vaivai ma lotomaulalo (tagai MFF 1:23) ma e mafai ona faataunuuina mea tetele i mea faatauvaa (tagai 1 Nifae 16:29).

Sa auina mai e le Alii se agelu ia Iosefa Samita e ta’u atu ia te ia, e i ai se galuega e ao ona ia fai. O loo faaauau pea lena galuega ia i tatou, ma o loo taitaiina e se perofeta soifua o Peresitene Gordon B. Hinckley, o lē na saunoa: “O se galuega mamalu lenei. O le a faamanuiaina ai ola o alii uma, o tamaitai, tama ma teine latou te taliaina” (“Galuega Faafaifeautalai,” Uluai Fonotaga Faaleaoaoga a Taitai i le Lalolagi Atoa, Ian. 11, 2003, 21). “Ia faafetaia le Atua mo le ofoofogia o le aumaia o le molimau, pule, ma aoaoga faavae e o faatasi ma lenei Ekalesia toefuataiina a Iesu Keriso” (“The Marvelous Foundation of Our Faith,” Ensign, Nov. 2002, 78). I le suafa o Iesu Keriso, amene.