2005
Na Te Silafia Oe i Lou Igoa
Me 2005


Na Te Silafia Oe i Lou Igoa

Atonu e te lei faalogo o valaau mai le Alii ia te oe ma ta’u lou igoa, ae Na te silafia outou taitoatasi ma Na te silafia foi o outou igoa.

I le “taeao o se aso matagofie ma le manino, i le amataga o le tautotogo ae o laau i le tausaga e afe valu selau luasefulu” ina ua alu Iosefa Samita e 14 tausaga i le vao, ma tootuli ai e tatalo ma sa “vaaia ai ni Tagata se toalua e le mafaamatalaina lo la’ua mamalu ma lo la’ua pupula, o tutu mai i [ona] luga a’e i le ea.” Fai mai a ia: “Sa fetalai mai le tasi o i la’ua ia te au, ma sa ia ta’u mai lo’u igoa ma fetalai mai a o tusi ane lona aao i le tasi—O Lo’u Atalii Pele lenei. Faalogo ia te Ia!”1 Mata e mafai ona outou silafia le lagona na oo ia Iosefa e 14 tausaga, ina ua vaai i le Atua le Tama ma Lona Alo o Iesu Keriso, ma faalogo atu i le Tama Faalelagi o ta’u mai lona igoa?

Ina ua ou asiasi atu i le Vao Paia, sa ou taumafai ia ou lagonaina le mea na lagona e Iosefa Samita. O na taimi toafilemu, sa musumusu mai ai le Agaga i lo’u fatu sa tatavale, o loo ou tu i eleele paia, ma o mea uma lava sa ta’ua e le Perofeta o Iosefa Samita, e moni ia. Ona oo mai ai lea o le talitonuga malosi e faapea, o i tatou uma o tagata ua manuia i lona faatuatua, lototele, ma le naunautai mausali e usitai i le Atua. Sa ia mauaina le tali i lana tatalo faatauvaa. Ua vaai o ia i le Tama ma Lona Alo pele. O iina i le Vao Paia, sa ou iloa ai e le gata ina silafia e le Tama Faalelagi ia Iosefa i lona igoa, ae Na te silafia foi i tatou taitoatasi i o tatou igoa. Ma e faapei foi ona i ai le vaega taua a Iosefa Samita i lenei galuega tele ma le ofoofogia, e faapena foi ona taua la tatou vaega e fai i nei aso e gata ai.

Pe na e iloaina ea e silafia lelei lava oe e le Tama Faalelagi—i lou igoa? Ua aoao mai e tusitusiga paia ia te i tatou, e moni lenei mea. Ina ua alu Enosa i le vao e tatalo ai, na ia tusia, “Ua tulei mai ia te au le siufofoga, ua faapea mai: Enosa e, ua faamagaloina au agasala, e faamanuiaina foi oe.”2 E lei gata ina tatalo Mose, ae sa la talanoa faafesagai foi ma le Atua, ma sa fetalai atu le Atua ia Mose, “O loo ia te au se galuega mo oe, Mose lo’u atalii e.”3 Sa silafia foi e le Alii le igoa o Iakopo ma suia ia Isaraelu ina ia atagia sa’o mai ai lana misiona i le fogaeleele.4 E faapena foi, sa Ia suia igoa o Paulo ma Aperaamo ma Sarai. I le Mataupu Faavae ma Feagaiga, vaega e 25, o loo tuu mai ai se faamanuiaga ia Ema Samita ina ia toafilemu ma avea ai ma taiala i lona olaga. O loo amata le faamanuiaga a le Alii i le faapea mai, “Ina faalogo ia i le siufofoga o le Alii lou Atua, a o ou tautala atu ia te oe, Ema Samita, lo’u afafine e.”5

Atonu e te lei faalogo o valaau mai le Alii ia te oe ma ta’u lou igoa, ae Na te silafia outou taitoatasi ma Na te silafia foi o outou igoa. Na saunoa Elder Neal A. Maxwell: “Ou te molimau atu ia te outou, ua loa ona silafia … outou taitoatasi e le Atua (tagai MFF 93:23). Ua loa ona alofa mai o le Atua ia te outou. E le gata Na te silafia igoa uma o fetu (tagai Salamo 147:4; Isaia 40:26); ae Na te silafia foi o outou igoa ma o outou loto tiga ma mea tou te olioli ai!”6

E mafai faapefea ona e iloa e silafia e le Tama i le Lagi lou igoa ma ou manaoga? Na fautua mai Elder Robert D. Hales: “Liliu atu i tusitusiga paia. Tootuli e tatalo. Ole atu i le faatuatua. Faalogo i le Agaga Paia… . Ola ma le onosai ma le maelega i le talalelei.”7

O le mea lena sa fai e Iosefa. Ua fesoasoani lana molimau ia te i tatou uma, tatou te iloa ai e silafia ma alofa mai lo tatou Tama Faalelagi ia te i tatou. O i tatou moni lava o afafine o se Tama Faalelagi e alofa ia te i tatou.8 Na ta’u mai ia i tatou e Elder Jeffrey R. Holland: “E le faasilia e le Atua le taua ma le pele o se tasi nai lo se isi … . E alofa o ia ia i tatou uma—pe le mautonu, atuatuvale, pe o a foi lagona ia te oe lava, ma tagata uma lava… . E faamalosiau atu o Ia i tagata taufetuli uma, ma tauvalaau atu o le tautuuga e faasagatau i le agasala, ae o le tasi i le isi.”9

O le taimi lava na maua ai e Iosefa Samita lenei malamalama, e lei faigofie lona olaga. O le mea moni, sa feagai o ia ma uunaiga malolosi mai a latou tupulaga ma tagata matutua. O le talafaasolopito o Iosefa Samita, ua tatou maua mai ai se mamanu taua mo i tatou taitoatasi. E mafai ona tatou faaaogina ana aoaoga pe a tatou le iloa le mea e fai, pe a tatou feagai ma uunaiga mai paaga, pe a siomia i tatou i tofotofoga, pe lagona foi le le agavaa ma le tuulafoaiina. E mafai ona tatou tatalo! E mafai ona tatou valaau atu i le Atua i le suafa o Lona Alo paia, o Iesu Keriso, ma saili le toafilemu, taitaiga, ma itu e agai i ai. Ua i ai sou faafitauli ae ua e le iloa le mea e fai? Fai mai Iosefa: “Sa ou matua mafaufau loloto ma sa ou atuatuvale tele ai… . Na ou faapea ifo ia te au lava: O le a se mea e ao ina ou faia?”10

Na faapefea ona ia mauaina le mafanafana ma le taitaiga? Sa suesue e ia tusitusiga paia, mafaufau i folafolaga na ta’u mai ai, ona “tonu ai lea e ‘ole atu i le Atua.’”11 O le tali na ia mauaina i lena tautotogo matagofie, na suia ai lona olaga ma le itu e agai i ai. Sa ia iloa. Sa ia maua se molimau i le Atua ma Iesu Keriso, ma o lana molimau sa mafai ai e ia ona ola ma le onosai ma le maelega i le talalelei. E lei faavaivaia o ia i uunaiga a le tupulaga ma sauaga, sa ia faapea mai i ana lava upu, “sa ou vaai lava i se faaaliga; sa ou mautinoa lava lena mea, ma sa ou mautinoa foi ua silafia e le Atua le moni o lena mea, ma e le mafai lava ona ou faafitia.”12 Sa mafai ona ia tu ma le mausali, ona o lana molimau. Tou te mafaia foi.

Pe afai e te lagonaina le fetosoa’i i uunaiga a paaga, ia tatalo, ole atu i le faatuatua, ma faalogo atu i le Agaga Paia. Ona ola ai lea i le talalelei. Sa iloa lelei e Iosefa ona vaivaiga ma ona lē atoatoa. Sa—toe tatalo foi. O tali mai i lenei tatalo, sa asiasi atu ai le Agelu o Moronae ia te ia. Na tusia e Iakopo: “Ona Ia ta’u mai lea o lo’u igoa” ma fai mai “o loo i ai se galuega o loo finagalo le Atua ou te faia.”13

A tatou tatalo, o le a taialaina i tatou e le Alii ma saunia i tatou e fai la tatou vaega. I se tasi taumafanafana, a o matou malaga taamilo i Europa ma se Au Siva Faaanamua a le BYU, sa ou aoaoina ai se lesona taua. Sa ou ma’i ma sa amata ona ou faavaivai. Sa ou mana’o e faamuta ae toe foi. Sa matou i ai i Sikotilani e fai le matou faafiafiaga mo le au paia, o tagata sailiili, ma fai-feautalai. Sa matou o i le fale o le misiona e fai se matou lotu. Ina ua ou ulufale atu, sa ou vaaia se maa i le togalaau sa i luma. Sa vaneina ai i le maa upu nei “Pe o ai lava oe, ia faatino lelei lau vaega.” Sa pei o le eletise le oo mai o lena savali i lo’u loto. Sa ou lagona o loo tautala mai lena maa ia te au. Sa suia ai a’u. Sa ou iloa i lena lava taimi, e i ai lavaega e tatau ona faatino e le gata i le matou au malaga, ae i lo’u olaga atoa, ma e matua taua tele le “faatino lelei” o la’u vaega.14

O le a se mea o finagalo le Alii tatou te faia? E finagalo ia faia la tatou vaega i vaaiga faaiu a o loma Lona afio mai. E finagalo o Ia tatou te faamaonia atu lo tatou agavaa e toe foi atu e mau faatasi ma Ia. E finagalo o Ia ina ia tatou avea e faapei o Ia. Mulimuli i le mamanu a Iosefa. Ou te fiafia lava i upu o le viiga sa faatoa lagiina e le aufaipese: “Ae sa faalagolago pea / i le Tama [Faalelagi].”15 O le faalagolago pea o lona uiga e le maluelue le faamoemoe, e lototoa a’ia’i. Sa faamatalaina e Iosefa ia lava o se “faalavelave” i le malo o le fili. Fai mai a ia, “E peiseai na iloa mai lava e le fili … o le a avea au ma tagata faalavelave ma faatiga i lona malo.”16 Ua ou tusia i autafa o a’u mau, “Ia avea ma faalavelave!” Faalagolago i lou Tama Faalelagi.

O le a tofu i tatou ma se vaega taua e fai pe afai tatou te mulimuli i le mamanu sa faatuina e Iosefa Samita. Sa faamalosia e le Alii ia Iosefa Samita mo lana misiona paia. O le a Ia faamalosia foi oe mo lau misiona. Atonu lava foi na te auina mai Ana agelu paia e aoao oe. O le lu’i lea: Pe e te i ai ea i se nofoaga e mafai ona ulufale atu i ai agelu? Pe lava ea lou toafilemu ina ia e lagona ai? Pe e te tumau pea ea ma faatuatuaina oe?

O loo tatou ola i se taimi ua toefuatai mai ai le atoaga o le talalelei i le fogaeleele e ala mai i le perofeta a le Alii, o Iosefa Samita. O loo tatou ola i se taimi ua i ai le Tusi a Mamona e taialaina ai i tatou. O loo tatou ola i se taimi o loo i ai se perofeta soifua, le mana o le perisitua i le lalolagi, ma le mana faamau e fusia faatasi ai aiga mo le faavavau i malumalu paia. E moni, o aso nei “e le tatau ona galo”!17

Ou te tatalo ina ia taitasi i tatou ma tumau mausali i le faatuatua, ia tatou mulimuli i le mamanu sa faatuina e Iosefa Samita mo i tatou ina ia maua ai se molimau. Ou te tatalo foi ina ia taitasi i tatou ma fai ma sui agavaa o le Faaola a o tatou tauaveina i o tatou luga Lona suafa. Ua uma ona folafola mai e Ia: “aua e pei ona tumau i o’u luma o le lagi fou ma le lalolagi fou ou te faia, … e faapea ona tumau … o lo outou igoa.”18

Ua avea ma se taiala ma se taula i lo’u olaga la’u molimau i le talalelei a Iesu Keriso. Ou te fiafia e tu atu i o outou luma ma le malosi atoa o lo’u loto, “Ia viia Oe le Atua, mo le perofeta.”19 Ou te matua faafetai lava ona o le faamaoni o se alii talavou e 14 tausaga, sa tatalo mo se tali i ana fesili, ona tumau ai lea o lona faamaoni i le malamalama sa ia mauaina.

E tofu outou ma se vaega e fai i lenei galuega tele ma le ofoofogia. O le a fesoasoani atu le Faaola ia te oe. O le a Ia taitaiina lou lima.20 Na te silafia lou igoa. Ou te molimau atu ai, i le suafa paia o Iesu Keriso, amene.

Faamatalaga

  1. Talafaasolopito—Iosefa Samita 2:14, 17; faamamafa faaopoopo.

  2. Enosa 1:5; faamamafa faaopoopo.

  3. Mose 1:6; faamamafa faaopoopo.

  4. Tagai Bible Dictionary, “Israel,” 708.

  5. MFF 25:1; faamamafa faaopoopo.

  6. “Ia Outou Manatua le Finagalo Alofa o le Alii,” Liahona, Me 2004, 46.

  7. “O Le Mauaina o se Molimau i le Talalelei Toefuataiina a Iesu Keriso,” Liahona, Nov. 2003, 31.

  8. Tagai Autu a Tamaitai Talavou.

  9. “O le Isi Atalii Faamaimau Oa,” Liahona, Iulai 2002, 72.

  10. Talafaasolopito—Iosefa Samita 2:8; 10.

  11. Talafaasolopito—Iosefa Samita 2:13.

  12. Talafaasolopito—Iosefa Samita 2:25.

  13. Talafaasolopito—Iosefa Samita 2:33; faamamafa faaopoopo.

  14. Sa musuia foi Peresitene Tavita O. MaKei i le maa lava lea e tasi a o faamisiona o ia i Sikotilani. Ina ua avea o ia ma Peresitene o le Ekalesia, sa ia faatauina lenei maa ma tuu i luma o le lotoa o le fale o le misiona i Sikotilani ina ia avea ma punavai o musumusuga mo faifeautalai. O loo i ai nei i le Museum of Church History and Art i le Aai o Sate Leki, Iuta.

  15. “O le Talosaga Muamua a Iosefa Samita,” Viiga, nu. 14.

  16. Talafaasolopito—Iosefa Samita 2:20.

  17. Talafaasolopito—Iosefa Samita 2:71, faamatalaga.

  18. Isaia 66:22.

  19. Viiga, nu. 10.

  20. Tagai MFF 112:10; Aperaamo 1:18.