2005
Ia Avea Oe ma Faaa’oa’o
Me 2005


Ia Avea Oe ma Faaa’oa’o

E tele auala e mafai ona e faasoa atu ai lau molimau—o upu e te tautala ai, o faataitaiga e te faia, ma le ituaiga olaga e te ola ai.

O’u tuafafine pele, outou o loo potopoto i lenei Nofoaga Autu matagofie mo Konafesi, faapea outou o loo maua mai taualumaga i satelite i vaega eseese o le lalolagi, ou te tatalo atu ina ia outou tatalo mo a’u, ina ia mafai ona ou tauaveina atoatoa lo’u tiute i le aso, o le lauga atu ia te outou.

Ua aoaoina ma musuia i tatou i savali a le Au Peresitene o Tamaitai Talavou, o musika matagofie na lagiina ma le agaga moni o lenei sauniga. Ua tatou toe maua se agaga talisapaia faafouina mo le Perofeta o Iosefa Samita, o lona soifua, ma le Talalelei toefuataiina a Iesu Keriso.

E alolofa le Au Peresitene Sili o le Ekalesia ia te outou, ma ua i ai lo latou talitonuga ia te outou ma o outou taitai. O outou o se faaa’oa’o o le amiotonu i se lalolagi, ua matua manaomia la outou faatosinaga ma lo outou malosi.

Atonu e talafeagai upu e ola ai, e pei ona apoapoai mai Paulo i lana pele o Timoteo: “Ia fai oe ma faaa’oa’o i e ua talitonu, i le upu, ma talanoaga, ma le alofa, ma le loto, ma le faatuatua, ma le le pona.”1

O aso nei, o le faatuutuu, ola le mama, tusi ma ata mataga, ma le malosi o uunaiga a tupulaga ua mafua ai ona felafoaiina le toatele i luga o se vasa o agasala, ma nutililii ai i luga o aau maamaai o avanoa ua le toe maua, o faamanuiaga ua le taulau ma faamoemoega ua lepetia.

Tamaitai talavou pele, ma outou tina, o ta’ita’i o Tamaitai Talavou ma faufautua, se’i ou tuuina atu se anavatau o le amio e taialaina ai ma le saogalemu a outou la’a i lenei olaga ma aga’i atu ai i le Malo Selesitila o lo tatou Tama Faalelagi. Ua ou vaevaeina la’u anavatau o le amio i ni vaega se fa:

  • E i ai sou tupuaga; faamamalu i ai.

  • O le a oulua fetaia’i ma tofotofoga; ia e malo ai.

  • Ua e iloa le upumoni; ola ai.

  • Ua i ai sau molimau; faasoa la’ia.

Muamua, e i ai sou tupuaga; faamamalu i ai. E oo mai e pei se faititili le leo i o tatou taliga mai le Mauga o Sinai: “Ia e ava i lou tama ma lou tina.”2

Oka, e alolofa tele ou matua ia te oe, e tatalo mo oe. Ia e ava i ai.

E faapefea ona e ava i ou matua? Ou te fiafia lava i upu a William Shakespeare: “O i latou e leai se alofa, e le faaalia foi se alofa.”3 E le mafaitaulia auala e mafai ai ona outou faailoa atu le alofa moni i o outou tina ma o outou tama. E mafai ona outou usitai ia i latou ma mulimuli i a latou aoaoga, aua latou te le taitaiseseina lava outou. E mafai ona outou taulimaina ma le faaaloalo i latou. Ua matua tele lo latou ositaulaga ma o loo saga ositaulaga pea lava mo outou.

Ia e faamaoni i lou tina ma lou tama. O se ata o lena faamaoni i matua, o le talanoa atu i ai. Aloese mai i le le tautala pe a ita. Ua atili leotele le tata o le uati, ua atili ai ona telegese ona vae ina ua pogisa le po, ua tuneva le po ae e lei foi mai lava i le fale se afafine faapelepele. Afai ua i ai se mea ua taofia ai oe, vili le telefoni: “Mama, Papa, o lea e manuia. O lea se’i faatau se matou meaai. Aua le popole; o lea e manuia. Toeitiiti o’u taunuu atu.”

I ni nai tausaga ua mavae, a o ou i ai i se mafutaga a se autalavou i le fanuatanu o Clarkston, i Iuta, sa maimoaina ai e i latou uma sa i ai le maafaamanatu e faailoga ai le tuugamau o Matini Harisi, o se tasi o Molimau e Toatolu o le Tusi a Mamona, ma sa ou vaaia ai se isi faailoga—o se maa laitiiti o loo tusia ai se igoa ma le fuaiupu faamomoiloto lea: “Ua mou atu se sulu mai lo matou aiga; ua gase se leo sa matou fiafia i ai. Ua i ai se nofoaga avanoa i o matou loto ma o le a le mafai lava ona toe nofoia.”

Aua le faatali seia alu ese atu lena sulu mai lo outou aiga; aua le faatali seia gase atu lena leo e te iloa ae e te lei fai atu, “Ou te alofa ia te oe,Tina; ou te alofa ia te oe, Tama.” O le taimi lenei e te mafaufau ai ma o le taimi foi e faafetai atu ai. Ou te faamoemoe o le a e faia na mea uma. E i ai sou tupuaga, faamamalu i ai.

O le isi anavatau o le amio: O le a oulua fetaia’i ma tofotofoga; ia e malo ai.

Sa feagai le Perofeta o Iosefa Samita ma faaosoosoga. Mata e mafai ona e mafaufau i tauemuga, o le manatu faatauvaa, ma le aamu sa faa-faupu’e atu i ona luga pe a ia ta’u atu sa ia vaai i se faaaliga? Ou te masalo na toetoe lava ina le mafai ona tatali e le taulealea. Sa ia iloa, e faigofie pe a toe faafo’i mai ana faamatalaga e uiga i le faaaliga ae tau ina ola e pei ona masani ai. Ae sa lei fiu o ia. O ana upu nei: “Sa ou vaai moni lava i se malamalama, ma sa ou vaaia foi ni Tagata se toalua, ma e moni lava sa la fetalai mai ia te au; ma e ui ina inosia ma sauaina a’u i lo’u fai atu na ou vaai i se faaaliga, ae o se mea moni lava; … Sa ou vaai lava i se faaaliga; sa ou mautinoa lava lena mea, ma sa ou mautinoa foi ua silafia e le Atua le moni o lena mea, ma e le mafai lava ona ou faafitia.”4 Sa aoao mai e Iosefa Samita le lototele e ala i le faataitaiga. Sa feagai o ia ma tofotofoga ma sa malo ai.

E toatele outou e iloa le tala faatino o le Camelot. Ou te fia faasoa atu se tasi o fuaitau ou te fiafia lava i ai i lenei tala. A o faifaitetele ia faigata i le va o le Tupu o Afa, o le alii o Laneselota ma le Tupu Tamaitai o Kuinivia, sa fautua ane le Tupu o Afa: “E le tatau ona avea o tatou tuinanau ma mea e lepetia ai o tatou faamoemoega.” Ou te tuuina atu lenei talosaga ia te outou i lenei po. Aua nei avea o outou tuinanau ma mea e lepetia ai o outou faamoemoega. Ia malo mai tofotofoga.

Manatua upu mai le Tusi a Mamona: “O le amioleaga e le o le fiafia lea.”5

E taua tele mo lou manuia ma le fiafia le fautuaga lea, “Filifili ma le faaeteete au uo.” E mafuli lava ina tatou faapei o i latou tatou te mata’ia, ma e masani lava o a tatou uo. E tatau ona tatou fegalegaleai ma i latou e pei foi o i tatou, e faatauaina mea e sili ona taua—o mea e faavavau o latou faamoemoega.

Ia faatumauina se vaaiga i le faavavau. Ola ina ia faaipoipo i le malumalu i le lumanai. E leai lava se mea e sili ona suamalie, e leai se taimi e sili ona paia e pei o lena aso faapitoa o lau faaipoipoga. O iina e te tepa ai i le olioli faaselesitila. Ia mataala; aua lava nei faatagaina tofotofoga e faoa lenei faamanuiaga mai ia te oe.

Ia pasia lenei suega i au faaiuga uma e te mafaufau i ai: O le a lana mea e fai ia te au? O le a lana mea e fai mo au? Aua nei faamamafaina e lau anavatau o le amio lou faapea, “O le a se manatu o isi tagata?” ae ia faapea, “O le a so’u manatu ia te a’u lava ia?” Ia faatosinaina oe e lena leo filemu ma le itiiti. Manatua na faaee e se tasi ua i ai le pule ona lima i luga o lou ulu i le taimi o lou faamauga ma faapea atu, “Ia talia le Agaga Paia.” Tatala o outou loto, ma o outou agaga, i le leo o lena siufofoga faapitoa o loo molimau atu i le upumoni. E pei ona folafola mai e le perofeta o Isaia, “E faalogo foi o outou taliga i le upu … o faapea mai, O le ala lava lenei, ia outou savavali ai.”6

O le uiga masani lava e faaalia i o tatou taimi o le leai o se faamoemoe. O lo tatou siosiomaga atoa ua tatou vaaia ai tupua o ata tifaga, o toa ta’u- ta’ua o malae taalo—o tagata ua leva ona moomoo le tupulaga e faata’ita’i i ai—ua latou le amana’iaina poloaiga a le Atua, ma latou ta’uamiotonuina faiga faatiapolo, ma faapea e leai se aafiaga leaga o i ai. Aua lava ne’i e talitonu i ai! E i ai se taimi o le faamasinoga—e faapaleni ai tusi. E tofu le Cinderella ma lana vaeluaga o le po—e ta’ua o le Aso Faamasino, po o le Suega Tele o le Olaga. Pe ua e saunia ea? Pe ua e fiafia ea i lau lava faatinoga?

E tele punavai e mafai ai ona e maua se fesoasoani. O le tasi, o lou faamanuiaga faapeteriaka. O lena faamanuiaga o loo i ai mataupu [itulau] mai lau tusi o mea e mafai ona e oo i ai e faavavau. Faitau soo lou faamanuiaga. Suesue i ai ma le faaeteete. Ia taialaina oe i ana fautuaga. Ola ina ia e olioli i ona folafolaga.

Afai e i ai se tasi ua tautevateva i lana faigamalaga, o loo i ai se auala e toe fo’i ai. Ua faaigoaina lea auala o le salamo. Sa maliu lo tatou Faaola ina ia maua ai e oe ma a’u lena meaalofa taua. E ui ina faigata le ala, ae e moni lava le folafolaga: “E ui lava ina pei o ofu mumu a outou agasala, e sisina ia e pei o le kiona.”7 “Ma ou te le toe manatua lava.”8 O le a outou fetaiai ma tofotofoga; ou te tatalo ina ia outou malo ai.

O le isi o a tatou anavatu o le amio: Ua e iloa le upumoni; ola ai.

Ina ua mavae le faaaliga i a Iosefa Samita i le Vao Paia, na te lei toe mauaina se isi fesootaiga mo tausaga e tolu. Mata o le a sou lagona pe ana fai na e vaai i le Atua le Tama ma Iesu Keriso, Lona Alo, ma afai na fetalai atu Keriso ia te oe ona le toe i ai lea o se isi lava upu po o se fesootaiga mo le tolu tausaga? Pe o le a amata ea ona e masalosalo? Pe e te taumanatunatu ea pe fesili pe aisea? E lei taumanatunatu le Perofeta o Iosefa Samita; e lei tuufesili; e lei masalosalo foi o ia i le Alii. Sa ia taliaina le upumoni, ma sa ola ai.

A’u uo pele e, sa faapolopoloina outou ina ia outou o mai i lenei taimi faapitoa, ua toefuatai mai ai le talalelei a Iesu Keriso i le fogaeleele. Na saunoa Peresitene Gordon B. Hinckley e faatatau i le talalelei ma molimau, “[O le] mea e ta’u o le molimau. … e moni ma e mamana foi e pei lava o isi malosiaga i le lalolagi. … [E] … i ai i e talavou ma e matutua. … E aumai faatasi ai ma le faamautinoaga e i ai le faamoemoega o le olaga, o nisi e sili atu ona taua nai lo isi, o loo tatou i ai i se faigamalaga e faavavau, ma e tatou te tali atu i le Atua.”9

Ua aoaoina outou i upumoni o le talalelei e o outou matua ma o outou faiaoga i le Ekalesia. O le a outou saga maua atili upumoni i tusitusiga paia, o aoaoga a perofeta faapea foi musumusuga tou te maua pe a outou tootutuli ma saili atu i le fesoasoani mai le Atua.

Manatua e le mafai ona i ai i le mafaufau i le taimi e tasi le le faatuatua ma le masalosalo, aua e teena e le tasi le isi. Lafoa’i ese le masalosalo. Ia atiina ae le faatuatua. Taumafai e le aunoa e faatumau lena faatuatua e pei o se tamaitiiti, lea e mafai ona aveesea ai mauga ma aumai faalatalata le lagi i loto ma le aiga.

A mausali le faavae o lau molimau i le talalelei, le Faaola ma lo tatou Tama Faalelagi, ona uunaia ai lea o mea uma e te faia i lou olaga atoa. O le a fesoasoani e te iloa ai pe faapefea ona faaalu ou taimi, ma pe o ai foi e te filifilia lua te fegalegaleai. O le a aafia ai lou faiga o lou aiga, ma au fegalegaleaiga ma isi. O le a aumaia ai le alofa, filemu ma le olioli i lou olaga. E tatau ona fesoasoani e te iloa ai ona fai ou laei talafeagai, ma tausaafia i au upu e fai. I le tausaga na te’a nei pe a, sa matou vaaia ai se suiga tele i le faiga o laei o o tatou tamaitai talavou. Ua suia sitaili o ofu, e a’e mai lea tifiga ma mou atu; ae afai e le talafeagai sitaili o ofu, e taua ona aloese ai o tatou tamaitai talavou. A fai faalelei ou lavalava, ua e faaalia lou faaaloalo i lou Tama Faalelagi ma oe lava ia. O le taimi lenei, afai e faata’ita’i sitaili o ofu i tifiga o lavalava e aliali ai le tele o itutino ia o loo faaaoga i nisi o tifaga ma tagata pepese, atonu o le a faigata ona maua ni laei talafeagai i fale ofu. Peitai, e mafai, ma e taua lava. Sa ta’ua e le Aposetolo o Paulo, “Tou te le o iloa ea o le malumalu outou o le Atua, o loo nofo foi le Agaga o le Atua i totonu ia te outou? … E paia le malumalu o le Atua, o outou lava ia.”10 Ua e iloa le upumoni; ola ai.

O le mea mulimuli, ua ia te oe se molimau; faasoa la’ia. Ia aua lava nei e manatu faatauvaa i le aafiaga loloto o lau molimau. E mafai ona outou fefaamalosia’i le tasi i le isi; ua ia te outou le malosi e iloa ai i latou e le amanaia. A i ai o outou mata e vaai ai, o taliga foi e faalogo ai, ma loto e lagona ai, e mafai ona outou aapa atu ma lavea’i mai isi o a outou tupulaga.

Ina ia faapupula atu, se’i ou faasoa atu se mea na tupu i ni tausaga ua mavae, ina ua taofia Sister Monson i le falema’i ona sa pa’ū. Sa fai mai ou te alu e fai mai le faatau i le supamaketi. O se mea ou te le i faia lava muamua. Sa i ai sa’u lisi o mea e faatau, e aofia ai ma pateta. Sa vave ona ou aumaia se taavale toso ma la’u i ai i luga ni pateta. Ou te matua le malamalama lava i ni tagapepa e masani ona tuu i ai i totonu faatau. A o ou tuleiina le taavale toso, sa toulu solo mai pateta i lalo mai ni pupu laiti se lua e i tua o le taavale toso. Sa vave ona valaau mai se faatauoloa sa tiute, “Se’i ou fesoasoani atu!” Sa ou taumafai e faamatala atu ia te ia e faaletonu la’u taavale. O iina sa ta’u mai ai ia te a’u, e tofu taavale toso uma ma ni pupu i tua, e faaaoga mo vae o tamaiti.

Ona ave lea e le faatauoloa o la’u lisi ma fesoasoani e su’e la’u faatauga. Ona ia fai mai lea, “O oe o Epikopo Monson, a ea?”

Sa ou tali atu, e sa’o sa ou epikopo i ni tausaga se tele ua mavae. Sa ia toe fai mai, “O le taimi lena sa ou nofo ai i Gale Street i lau uarota ma ou te le i auai i le Ekalesia. Sa e faamautinoaina ua faafesoota’i a’u e teineiti lotu i vaiaso taitasi, ma ave au matou te o i le Mutuale ma isi gaoioiga. O ni tamaitai talavou lelei tele ma o la latou faauoga ma lo latou agalelei sa tuia ai lo’u loto. Ou te fia ta’u atu i lau susuga, o le faaaumeaina o a’u lea sa e faavaeina, na mafua ai ona ou papatiso ma faamau o se tagata o le Ekalesia. O se faamanuiaga tele lea i lo’u olaga” o lana tala lea, “ma ou te faafetai atu i lou agalelei.”

E tele auala e mafai ona e faasoa atu ai lau molimau—o upu e te tautala ai, o faataitaiga e te faia, ma le ituaiga olaga e te ola ai.

Ia tatou taufai faataitai i le faaa’oa’oga sili a le Perofeta o Iosefa. Sa ia aoaoina mai le upumoni; sa ia soifua i le upumoni; sa ia faasoa mai le upumoni. Ua ia te oe se molimau; faasoa la’ia.

O’u tuafafine pele, ia faamanuia atu le Atua ia te outou. Matou te alolofa ia te outou; matou te tatalo foi mo outou. Manatua, tou te le o savavali na o outou. Ua uma ona folafola mai le Alii ia te outou: “Ou te muamua atu i o outou luma. Ou te i ai foi i lo outou itu taumatau ma lo outou itu tauagavale, a o lo’u Agaga o le a i o outou loto, e siomia foi outou e a’u agelu, e lagolagoina outou.”11

O taeao le Eseta. I lenei vaitau o le Eseta, ia liliu atu o tatou mafaufau ia te Ia sa togiola mo a tatou agasala, sa faaalia mai ia te i tatou le ala e ola ai, o le ala e tatalo ai, ma sa faaalia i Ana lava taga le ala tatou te faia ai. Sa soifua mai i se falemanu, sa aui i se moega vaovao, ma o loo talo mai le Alo o le Atua ia i tatou taitoatasi ina ia mulimuli atu ia te Ia. “O lea ua ou olioli ai: ‘Ua ou iloa o soifua lo’u Faaola.’”12 Ia faatasi Lona Agaga ma outou e le aunoa, ou te tatalo atu ai, i Lona Suafa Paia—le Alii o Iesu Keriso—Amene.

Faamatalaga

  1. 1 Timoteo 4:12.

  2. Esoto 20:12.

  3. The Two Gentlemen of Verona, in The Complete Works of William Shakespeare, ed. William Aldis Wright, Cambridge edition (1936), act 1, scene 2, line 31.

  4. Iosefa Samita—Talafaasolopito 2:25.

  5. Alema 41:10.

  6. Isaia 30:21.

  7. Isaia 1:18.

  8. Ieremia 31:34.

  9. “Molimau,” Liahona, May 1998, 69–70.

  10. 1 Korinito 3:16–17.

  11. MFF 84:88.

  12. Samuel Medley, “Ua Ou Iloa Lo’u Faaola,” Viiga, nu. 136.