2010–2019
Dunando Nos Spiritu Kontròl riba Nos Kurpa
Konferensha General di òktober 2019


Dunando Nos Spiritu Kontròl riba Nos Kurpa

Un di e kosnan di mas importante ku nos por siña den e bida aki ta kon pa enfatisá nos naturalesa spiritual eterno i kontrolá nos deseonan maligno.

Mi rumannan stimá, aña pasá ora ku konferensia general di òktober tabata aserkando,mi a prepará mi diskurso pa resaltá e di 100 aniversario di e vishon di e mundu di spiritu duná na Presidente Joseph F. Smith riba 3 òktober 1918.

Algun dia despues ku mi a entregá mi diskurso pa tradukshon, mi kerida kompañero eterno, Barbara, a kompletá su probashon mortal i a pasa pa e mundu di spiritu.

Segun e dianan a bira simannan, despues lunanan, i awor un aña for di fayesementu di Barbara, mi ta haña mi mes ta apresiá e skritura aki mas kompletamente: “Boso lo biba huntu den amor, na tal grado ku boso lo yora pa esnan ku muri.”1 Barbará i ami a wòrdu bendishoná pa “biba huntu den amor” pa 67 aña. Pero mi a siña den un manera masha real kiko ta nifiká pa “yora e perdida” di esnan ku nos ta stima. O, esta hopi mi ta stim’é i ta sinti su falta!

Mi ta suponé ku mayoria di nos ta faya pa apresiá kompletamente lokual otronan ta hasi pa nos te ora nan no tei mas. Mi tabata sa ku Barbara tabata semper okupá, pero mi no a komprondé kompletamente e demanda konstante ku famia, Iglesia, i komunidat tabatin di su tempu. Tabatin esfuersonan dediká diariamente ripití mas di mil biaha durante e añanan ku a mantené nos famia funshonando. I den tur esaki, niun hende den nos famia nunka no a skuch’é lanta su bos òf bisa un palabra desagradabel.

Yobida di rekuerdonan a basha riba mi e aña ku a pasa aki. Mi a pensa tokante e desishon físikamente eksigente ku el a hasi pa ta mama di shete yu. Siendo un ama di kas tabata e úniko profeshon ku semper e tabata ke, i e tabata den tur aspekto un profeshonalbon kapasitá.

Hopi biaha mi a puntra mi mes kon e por a keda na haltura di nos yunan i ami. Preparashon di kuminda so tabata un tarea realmente abrumador, sin menshoná aktividatnan manera labamentu di serunan di paña ku nos famia tabata generá tur siman, tene sapatunan i paña pa bisti na e midínan korekto pa e muchanan. Nos tur tabata bai serka dje pa un variedat di otro asuntunan ku tabata importante pa nos. I pasó nan tabata importante pa nos, nan tabata importante pa e tambe. E tabata, den un palabra, magnífiko— komo esposa, komo mama, komo amiga, komo bisiña, i komo un yu muhé di Dios.

Awor ku el a pasa pa e siguiente bida, mi ta felis ku mi a skohe pa sinta banda di dje ora mi a yega kas for di ofisina durante e delaster lunanan di su bida, pa tene su man segun nos tabata wak e fin di algun di su musikalnan faborito—kada bia di nobo pasobra e Alzheimer no tabata pèrmitié pa kòrda ku el a mira nan djis e mèrdia promé. Rekuerdonan di e momentunan spesial ei di tene man awor ta masha masha presioso pa mi.

Rumannan, por fabor no pèrdè niun oportunidat pa wak ku amor den e wowonan di miembronan di boso famia. Yunan i mayornan, aserká otro i ekspresá boso amor i apresio. Meskos ku ami, algun di boso por lanta un dia pa deskubrí ku e tempu pa komunikashon asina importante a pasa. Biba kada dia huntu ku kurason yená ku gratitut, bon rekuerdonan, servisio, i hopi amor.

Durante e aña ku a pasa aki, mi a meditá mas profundamente ku nunka tokante nos Tata Selestial Su plan. Den siñansa na su yu Corianton, Alma a referí na dje komo “e gran plan di felisidat.”2

E palabra ku awor ta keda bini na mi mente ora mi konsiderá e plan ta “reunion” E ta un plan, diseñá pa nos Tata amoroso den shelu, ku tin na su sentro e oportunidat grandi i glorioso di un reunion familiar—di reunimentu eterno di esposonan i esposanan, mayornan i yunan, generashon riba generashon den e kas di Dios.

E pensamentu ei ta duna mi konsuelo i siguransa ku lo mi ta huntu ku Barbara atrobe. Ounke el a sufri físikamente na fin di su bida, su spiritu tabata fuerte, noble, i puru. El a prepará su mes den tur kos p’asina ora e dia yega e por para dilanti di “e tribunal plasentero di Dios,”3 yen di konfiansa i siguransa pasífiko. Pero aki mi ta, den dos dia, 91[nobentiun]aña, i ainda mi ta puntra mi mes, “Mi ta kla? Mi ta hasiendo tur kos nesesario pa ta kapas pa tene su man atrobe?”

E seguridat di mas simpel, i básiko di bida ta esaki: nos tur lo bai muri. Sea nos ta muri bieu òf yòn, fásil of difísil, riku òf pober, stimá òf solitario, ningun hende no ta skapa morto.

Algun aña pasá, Presidente Gordon B. Hinckley a bisa algu ku ta partikularmente signifikante tokante esaki: “Esta dushi ta e siguransa, esta konsolador ta e pas ku ta bini for di e konosementu ku si nos kasa bon i biba bon, nos relashon lo kontinuá, apesar di e siguridat di morto i e pasamentu di tempu.”4

Ku seguridat mi a kasa bon. Di esei no por tin duda. Pero esei no ta sufisiente, segun Presidente Hinckley. Mi tambe tin ku biba bon.5

Awendia, “biba bon” por ta un konsepto masha konfuso, spesialmente si bo pasa muchu tempu riba ret sosial, kaminda kualke stèm por deklará bèrdatnan real òf konseptonan falsu tokante Dios i Su plan pa Su yunan. Afortunadamente, miembronan di e Iglesia tin prinsipionan di evangelio eternamente bèrdadero pa sa kon pa biba p’asina nos por ta mihó prepará ora nos mester muri.

Solamente algun luna promé ku mi a nase, mi tawela i Apòstel, Elder Melvin J. Ballard, a duna un diskurso ku, pa hopi hende, a kapturá e esensia di kiko ta nifiká pa biba bon. Titulá “E Lucha pa e Alma,” su diskurso a enfoká riba e lucha kontinuo entre nos kurpa físiko i nos spiritu eterno.

El a bisa, “E konflikto di mas grandi ta ku kualke hòmber òf muhé lo tin … lo ta e bataya ku un hende tin ku su mes,” splikando ku Satanas “e enemigu di nos alma” ta ataká nos dor di “e gustunan, e apetitnan, e ambishonnan di e karni.”6 Pues e bataya prinsipal ta entre nos naturalesa divino i spiritual i e hòmber natural karnal. Rumannan, kòrda ku, nos risibí yudansa spiritual pa medio di e influensia di e Spiritu Santu ku por “siña boso tur kos.”7 Yudansa por bini tambe pa medio di e poder i bendishonnan di e saserdosio.

Awor, mi ta puntra, kon e bataya aki ta bayendo ku kada unu di voso?

Presidente David O. McKay a bisa: “Eksistensia terenal di e hòmber no ta mas ku un prueba ku e lo konsentrá su esfuersonan, su mente, su alma, den e kosnan ku ta kontribuí na e konsuelo i e satisfakshon di su naturalesa físiko, òf si e lo hasi pa e propósito di su bida lo ta e atkisishon di kualidatnan spiritual.”8

E bataya aki entre nos naturalesa karnal i spiritual no ta un kos nobo. Den su delaster sermon na su pueblo, Rei Benjamin a siña “ku e hòmber natural ta enemigu di Dios, i lo keda, pa semper i semper, a ménos ku e someté na e persuashon di e Spiritu Santu, i despohá di e hòmber natural i bira un santu pa medio di e Ekspiashon di Cristu e Señor”.9

E Apòstel Pablo a siña ku “esunnan ku ta sigui e karni ta pensa riba e kosnan di e karni; pero esnan ku ta sigui e Spiritu, e kosnan di e Spiritu.

“Pasó pa tin un mente karnal ta morto; pero pa tin un mente spiritual ta bida i pas”10

Ta parse kla pa mi ku un di e kosnan di mas importante ku nos por siña den e bida aki ta kon pa enfatisá nos naturalesa spiritual eterno i kontrolá nos deseonan. Esaki no mester ta difísil. Despues di tur kos, nos spiritu, ku a eksistí muchu mas tempu ku nos kurpa físiko, ya tabatin eksito den skohe rektitut riba maldat den e reino premortal. Promé ku e mundu aki a wòrdu formá, nos tabata biba den e mundu di spiritu komo yunan di nos Mayornan Selestial, ku a stima nos i ta sigui stima nos awor aki.

I si, nos mester a tuma desishonnan i eskohonan ku ta kambia bida den e reino premortal aki. Kada persona ku a yega di biba òf lo biba riba e planeta aki a tuma un desishon esensial pa skohe pa aseptá Tata Selestial su plan di salbashon. Asina ku nos tur a bini na tera ku un historia komprobá di un naturalesa spiritual eksitoso i destino eterno.

Pensa riba esaki pa un momentu. Esaki ta ken boso ta realmente, i ken boso tabata semper: un yu hòmber òf yu muhé di Dios, ku raisnan spiritual den eternidat i un futuro yená ku posibilidatnan infinito. Boso ta—promé, ku tur kos, i semper —un ser spiritual. I asina ora nos skohe pa pone nos naturalesa karnal dilanti di nos naturalesa spiritual, nos ta skohe algu ku ta kontrario na nos manera sdi ta real, bèrdadero, outéntiko spiritual.

Tòg, no tin duda ku e karni i e impulsonan terenal ta kompliká tumamentu di desishonnan. Ku un velo di olvido entre e mundu spiritual premortal i e mundu mortal aki, un persona por pèrdè bista riba nos relashon ku Dios i nos naturalesa spiritual, i nos naturalesa karnal por duna prioridat na kiko nos ke awor aki. Siña pa skohe e kosnan di e Spiritu riba e kosnan di e karni ta un di e motibunan prinsipal pa kua e eksperensia terenal aki ta parti di Tata Selestial su plan. Ta e motibu tambe pa kiko e plan ta edifiká riba e fundeshi sólido, i sigur di e Ekspiashon di nos Señor i Salbador, JesuCristu, pa asina nos pikánan, inkluso e erornan ku nos ta hasi ora nos entregá na e karni, por wòrdu vensé pa medio di arepentimentu konstante i nos por biba spiritualmente enfoká. Awor ta e tempu pa kontrolá e apetitonan di nos kurpa pa kumpli ku doktrina spiritual di Cristu. Ta p’esei nos no tin ku tarda ku nos arepentimentu.11

P’esei, arepentimentu, ta bira un arma indispensabel den bataya riba nos mes. Den e delaster konferensia general, Presidente Russell M. Nelson a referí na e bataya aki i a kòrda nos ku “ora nos skohe pa arepentí, nos ta skohe pa kambia! Nos ta pèrmití e Salbador pa trasnformá nos den e mihó[ vershon] di nos mes. Nos ta skohe pa krese spiritualmente i risibí goso—e goso di redenshon den E! Ora nos skohe pa arepentí, nos ta skohe pa bira mas manera JesuCristu.”12

Tur anochi, miéntras mi ta repasá mi dia den orashon na mi Tata den Shelu, mi ta pidi pa wòrdu pordoná si mi a hasi kualkier kos robes i ta primintí pa purba di ta mihó mañan. Mi ta kere ku e arepentimentu diario i regular aki ta yuda mi spiritu pa rekòrdá mi kurpa tokante ken ta na enkargo di mi.

Un otro rekurso ta e oportunidat semanal ku nos tur tin pa refreská nos mes spiritualmente pa medio di partisipá di e santa sena den memoria di e Ekspiashon i amor di nos Señor i Salbador, JesuCristu, tin pa nos.

Rumannan, mi kurashá boso pa baha velosidat un poko i pensa tokante unda boso ta awor aki den someté boso naturalesa karnal i duna poder na boso dibino, naturalesa spiritual, p’asina boso lo no teme e dia ku boso lo pasa pa e mundu spiritual na un reunimentu alegre ku boso sernan kerí —di kual mi ta testifiká i ta pidi humildemente den e nòmber di JesuCristu, amèn.