2010–2019
Durante Nubia i Solo, Señor, Permanesé ku mi!
Konferensha General di òktober 2019


Durante Nubia i Solo, Señor, Permanesé ku mi!

Mi ta testifiká ku “dor di e nubia i lus di solo” Señor lo keda ku nos i nos “aflikshonnan [por wòrdu] kambia den goso di Cristu.”

Un di nos himnonan stima ta ekspresá e súplika “Durante Nubia i Solo, Señor, Permanesé ku mi! !”1 Un biaha mi tabata den un avion ku a yega serka di un tormenta grandi. Mirando pafó di e bentana mi por a mira un grupo diki di nubianan bou di nos. E rayo nan di e solo ku tabata bahando tabata reflehá dor di e nubianan kousando esaki bria ku un brio intenso. Sinembargo e avion a baha dor di e nubia nan sera i diripiente nos a wòrdu kubri dor di un skuridat ku a siega nos di e lus intenso ku un ratu promé nos a presensia.2

Imagen
Rayonan di e solo bahando
Imagen
Nubianan skur

Nubianan skur por laga nos lubidá riba Dios Su lus i hasta hiba nos na kuestioná si e lus aki ta eksistí pa nos ainda. Algun di e nubianan aki ta depreshon, ansiedat i otro formanan di aflikshon emoshonal mental. Nan por kambia e manera ku nos ta mira nos mes, otro nan i hasta Dios. Nan ta afektá hende muhé i hòmber di tur edat den tur skina di mundu.

Di e mesun manera e husgamentu por okashoná daño manera e nubianan ku bo no ta sinti òf dúdanan ku ta afektá otronan ku no a eksperensha e reto nan aki. Manera tur parti di e kurpa, e seleber ta suheta na malesa, trouma i kímiko nan no balansá. Ora nos mente ta sufri, e ta un bon momentu pa buska yudansa di Dios, di esnan rondó di nos, di ayudo médiko i profeshonalnan di salú mental.

“Tur ser humano—hòmber i muhé—ta krea den e imágen di Dios. Kada un ta un yu sprititual kerí di mayornan selestial i … kada un tin e naturalesa divino i destino.”3 Manera Nos mayornan den shelu i nos Salbador, nos tin un kurpa físiko4 i ta eksperensia emoshonnan.5

Mi kerido rumannan, ta normal pa sinti tristu òf preokupá debes en kuando. Tristesa, ansiedat ta emoshon nan .6 Sinembargo, si konstantemente bo ta tristu i bo doló ta asina profundo ku e ta blòkia bo abilidat pa sinti e amor di nos Tata ku ta den Shelu i Su Yu i e influensha di e Spiritu Santu, e ora ei nos por ta sufriendo di depreshon, ansiedat òf otro kondishon emoshonal.

Mi yu muhé a skibi un biaha: “Tabata tin un tempu … [ku] mi tabata ekstremadamente tristu tur ora. Mi tabata pensa semper ku tristesa ta algu ku bo mester tin bèrguensa di dje i e tabata un señal di debilidat. Pues mi a keda ku mi tristesa pa mi mes. … Mi a sinti kompletamente sin balor.”7

Un amigu a deskribié di e manera aki: “For di tempran den mi infansia mi mester a konfrontá un bataya ku sintimentunan di desesperashon, skuridat, soledat i miedu i e sensashon ku mi ta kibra òf tin defekto. Mi a hasi tur kos pa skonde mi doló i nunka duna e impreshon ku mi tabata nada sino próspero i fuerte.8

Mi kerido amigunan, e por pasa ku kualkier un di nos - speshalmente ora bo ta un kreyente den e plan di felisidat, nos ta pone karganan innesesario riba nos mes dor di pensa ku nos mester ta perfekto awor aki. Tipo di pensamentu nan ei por ta abrumador. Alkansá perfekshon ta un proseso ku ta tuma lugá durante nos bida mortal i mas despues i solamente pa medio di e grasia di JesuCristu.9

Al kontrario, ora ku nos ta habri tokante nos retonan emoshonal, atmití ku nos no ta perfekto,nos ta duna otro nan e pèrmit pa kompartí nan luchanan. Huntu nos ta realista ku tin speransa i nos no mester sufri nos so.10

Imagen
Speransa den e Segunda Benida

Komo disípulonan di JesuKristu nos a sera konvenio ku Dios ku nos “ta dispuesto pa yuda otro nan karga nan karga” i “yora ku esnan ku ta yora.”11 Karga i yora por inkluí yega na wòrdu informá tokante malesa nan mental, buska rekursonan ku por yuda ku e luchanan i finalmente hiba nos mes i otro nan na Kristu, kual ta E Maestro Sanador.12 Hasta ora ku nos no sa kon pa kompará loke otro nan ta pasa aden, komprobando ku nan dolór ta real por ta un promé stap importante den e búskeda pa komprendementu i sanashon.13

Den sierto kaso nan e kousa di depreshon òf ansiedat por wòrdu identifiká, kaminda otro bes e por ta mas duru pa diserní.14 Nos mente por sufri dor di strès15 òf tambaliá dor di kansansio,16 kual tin bes por wòrdu mehorá dor di ahustenan di dieta, drumi i ehersisio. Mayoria biaha terapia òf medikamentu bou di guia di un profeshonal di train tambe por ta nesesario.

E konsekuenshanan di malesanan mental òf emoshonal ku no wòrdu trata por ta devastador, kual por ta oumento di isolashon, mal komprondementu, kiebro den relashon, daño propio i hasta suisido. Mi sa esaki pa mi mes na momentu ku mi tata a muri hopi aña pasa dor di suisido. Su morto tabata spantoso i doloroso pa mi famia i ami. A tuma mi hopi aña pa mi pasa dor di e duelo i ta resientemente mi a siña ku papia tokante suisido na un manera apropiá netamente ta yuda prevení na lugá di enkurashá pa hasi esaki.17 Awor mi a diskutí abiertamente tokante mi tata su morto ku mi yunan i ta testigu di e sanashon ku e Salbador por duna ámbos banda di e velo.18

Lamentablemente, hopi ku ta sufri di depreshon severo ta distansha nan mes for di nan kompatriota nan kual ta e Santunan di delaster dia paso nan ta sinti ku nan no ta pas den nan malchi imaginario. Nos por yuda nan pa sa i sinti ku realmente nan ta permanesé na nos. E ta importante pa rekonosé ku depreshon no ta e resultado di debilidat ni tampoko e resultado di pika.19 E ta “prosperá den sekreto pero ta kremp den empatia.”20 Huntu, nos por pasa den e nubianan di isolashon i stigma e pa asina e karga di bèrgwensa por wòrdu kitá i laga milagernan di sanashon sosodé.

Durante Su ministerio mortal, JesuCrsitu a sana e enfermonan i e afliginan, pero kada persona mester a ehersé fe den DjE i aktua pa risibí Su sanashon. Algun a kana distanshanan hopi largu, otro nan a saka nan man pa mishi ku su garment i otro nan mester a wòrdu karga i hiba serka E pa wòrdu sana.21 Ora ta trata di sanashon kua di nos no mester di E ku desesperashon? “Nos tur no ta limosnero?”22

Laga nos sigui e kaminda di e Salbador i engrandese nos kompashon i disminuí nos tendensha di husga i stòp di ta e inspektornan spiritual di otro nan. Den e momentu nan ei nos mester ta disponibel pa yuda òf karga e nubianan pisa ku ta sofoká nos ser nan kerí i amigunan23 di manera ku pa medio di nos amor un bes mas nan por sinti e Spiritu Santu i persibí e lus ku ta bin for di JesuCristu.

Si konstantemente bo ta rondoná pa nubianan nan di skuridat24 bai bek na bo Tata den Shelu. Nada ku bo a eksperenshá por kambia e eterno bèrdat ku bo ta Su yu i ku E stima bo.23 Kòrda ku Cristu ta bo Salbador i Redentor i ku Dios ta bo Tata. Nan ta komprondé. Imaginá nan serka di bo, skuchando i ofresiendo bo nan apoyo.26 Nan lo konsolá bo den bo aflikshon.”27 Hasi tur loke bo por, i konfia den Señor Su grasia ekspiatorio.

Bo luchanan no ta definí bo pero nan por rafiná bo.28 Dor di e sumpiña den e kueru”29 bo por tin e abilidat di sinti mas kompashon pa ku otro nan. Segun bo wòrdu guia pa e Spiritu Santu, kompartí bo historia asina bo por ousilia esnan debil, hisa e man nan ku ta kologá, i fortalesé e rudianan suak.”30

Pa nos ku ta lucha òf sostené un hende ku ta luchando, laga nos ta disponibel pa sigui Dios su mandamentunan di manera ku nos por tin Su Spiritu semper huntu ku nos.31 Laga nos a hasi e kosnan chikí i simpel”32 ku lo duna nos forsa spiritual. Manera Presidente Russell M. Nelson a bisa: “Nada ta habri e shelunan manera e oumento di puresa, kombiná ku obedensha eksakto, búskeda sinseramente, deleitando nos diario riba e palabranan di Cristu den e Buki di Mormon, i komprometé ku oranan regular dediká na tèmpel i trabou di historia familiar.”33

Imagen
E Salbador su Sanashon

Laga nos tur rekordá ku nos Salbador JesuKristu, “a tuma riba E nos enfermedat nan. Pa su entrañanan por ta yena ku miserikòrdia, segun e karni, pa e por sa … kon pa yuda (nos) segun (nos) enfermedat nan.”34 E la bin pa “fortalesé e kurasonnan kibra, … pa konsolá tur esnan ku ta yora; … pa duna nan bunitesa na lugá di shinishi, zeta di felisidat pa tristesa, e garment di alabansa pa spiritu di shelu.”35

Imagen
E Segunda Benida

Mi ta testifiká na bo ku “durante nubianan i solo” Señor lo permanesé ku nos, ku nos aflikshon nan por disparsé den e felisidat di Cristu”36 i ku ta pa medio di miserikòrdia nos ta salba despues di tur kos ku nos por hasi.”37 Mi ta testifiká ku JesuCristu lo regresá na tera “ku sanashon den su alanan.”38 Finalmente E lo kita tur lágrima for di nos wowo nan; i lo no tin mas … doló.”39 Pa tur ku kier bin serka Kristu i wòrdu perfekshoná den dje,”40 e solo lo no baha mas; … paso Señor lo ta nos lus eterno i e dianan di nos pena lo terminá.”41 Den e nòmber di JesuCristu, amèn.

Notanan

  1. “Permanesé ku mi!” Hymns, no. 166.

  2. Ora ku nos ta riba e nubianan nos no por a visualisá e skuridat ku tabata djis un tiki bou di nos i ku ora nos tabata kubri den e skuridat abou e tabata difísil pa visualisá e resplandor di solo ku tabata bria djis un tiki mas ariba di nos.

  3. E Famia: Un Proklamashon na e Mundu,,” Liahona, Mei 2017, 145.

  4. “E spiritu i e kurpa ta e alma di un hòmber” (Doktrina y Convenios 88:15). “Bo kurpa ta e tèmpel pa bo spiritu. I e manera ku bo ta usa bo kurpa ta afektá bo spiritu” (Russell M. Nelson, “Decisions for Eternity,” Liahona, Nov. 2013, 107).

  5. Wak por ehèmpel, Isaias 65:19; Lukas 7:13; 3 Nefi 17:6–7; Moises 7:28. Siña pa identifiká i balorá nos emoshonnan por yuda nos usa nan na un manera konstruktivo pa bira mas manera nos Salbador JesuKristu.

  6. Wak “Sadness and Depression,” kidshealth.org/en/kids/depression.html.

  7. Hermana Elena Aburto blog, hermanaelenaaburto.blogspot.com/2015/08. Tambe el a skirbi:

    “E prueba a duna mi e chèns pa di bèrdat ehersé mi fe den e plan di salbashon. Paso mi sa ku mi Tata den Shelu ta stima mi, i ku Etabata tin un plan fjis pa mi so i ku Cistu tabata komprondé eksaktamente kiko mi tabata pasando aden.”

    “Dios no ta brongosá bo ora bo tin falta di in abilidat. E ta felis di por yuda bo mehorá i arepentí. E no ta spera ku bo ta drecha tur kos den un biaha. Bo no tin ku hasi esaki bo so” (iwillhealthee.blogspot.com/2018/09).

  8. Korespondensia personal. El a skibi tambe: E bálsamo kurativo di mi Salbador su ekspiashon ta e fuente di pas mas konstante i refugio durante mi biahe. Ora ku mi ta sinti mi so den mi lucha mi ta kòrda ku e la eksperensha eksaktamente loke mi ta pasando aden na mi fabor. … Tin asina tantu speransa den sa ku mi futuro lo perfekshoná, un kurpa resusitá lo no wòrdu pèsta dor di esun mortal aki [aflikshon].”

  9. Wak Russell M. Nelson, “Perfection Pending,” Ensign, Nov. 1995, 86–88; Jeffrey R. Holland, “Be Ye Therefore Perfect—Eventually,” Liahona, Nov. 2017, 40–42; J. Devn Cornish, “Am I Good Enough? Lo mi logr’é?Liahona, Nov. 2016, 32–34; Cecil O. Samuelson, “What Does It Mean to Be Perfect?New Era, Jan. 2006, 10–13.

  10. E ta importante pa papia tokante e problemanan aki ku nos yunan, famianan i amigunan den nos kas, sala i komunidat.

  11. Mosia 18:8–9

  12. Wak Russell M. Nelson, “Jesus Christ—the Master Healer,” Liahona, Nov. 2005, 85–88; Carole M. Stephens, “The Master Healer,” Liahona, Nov. 2016, 9–12.

  13. Sa kon pa rekonosé señalnan i síntomanan di nos mes i otro nan por ta útil. Nos por hasta siña pa detektá kosnan no korekto òf patronchi di pensamentunan no saludabel i kon pa remplasá nan ku esnan mas adekua i saludabel.

  14. Depreshon por ta resultado di kambionan positivo di bida tambe, manera nasementu di un yu òf un trabou nobo- i ta sosodé ora ku kosnan ta bon den un persona su bida.

  15. Wak “Understanding Stress,” Adjusting to Missionary Life (2013), 5–10.

  16. Wak Jeffrey R. Holland, “Like a Broken Vessel,” Liahona, Nov. 2013, 40.

  17. Wak Dale G. Renlund, “Understanding Suicide” (video), ChurchofJesusChrist.org; “Talking about Suicide” (video), ChurchofJesusChrist.org; Kenishi Shimokawa, “Understanding Suicide: Warning Signs and Prevention,Liahona, Oct. 2016, 35–39.

  18. “E komienso di sanashon ta rekerí un fe infantil den echo inkambiabel ku Tata den Shelu ta stima bo i a proveé un manera pa sanashon. Su Yu Stima, JesuCristu a duna Su bida pa proveé e sanashon ei. Pero no tin un solushon mágiko, ni bálsem simpel pa proveé sanashon, tampoko tin un kaminda fásil pa kompletá e remedi. E kura ta rekerí Fe profundo den JesuKristu i den su kapasidat infinito pa sanashon” (Richard G. Scott, ”To Heal the Shattering Consequences of Abuse,,” Liahona, Mei 2008, 42). Ora ku tin problema nos tendensha ta pa solushon’é. Sinembargo nos no a bira drechadó di alma di nos mes òf di otro nan. Nos no mester hasi tur kos nos so. Na mas ku un okashon den mi bida mi a buska terapista pa yuda mi dil ku momentu nan difísil.

  19. Wak Juan 9:1–7.

  20. Jane Clayson Johnson, Silent Souls Weeping (2018), 197.

  21. Wak Mateo 9:2–7, 20–22; 14:35–36; Marko 1:40–42; 2:3–5; 3 Nefi 17:6–7.

  22. Mosiah 4:19; wak tambe Jeffrey R. Holland, “Are We Not All Beggars?Liahona, Nov. 2014, 40–42.

  23. Wak Romanonan 2:19; 13:12; wak tambe Jeffrey R. Holland,“Come unto Me” (Brigham Young University devotional, Mar. 2, 1997), speeches.byu.edu.

  24. 1 Nefi 8:23–24; wak tambe 1 Nefi 12:4, 17; 3 Nefi 8:22.

  25. Wak Salmo 82:6; Romanonan 8:16–18; Doktrina i Konvenio 24:1; 76:24; Moises 1:1–39.

  26. Wak Adjusting to Missionary Life, 20; see also Micah 7:8; Matthew 4:16; Luke 1:78–79; John 8:12.

  27. Jacob 3:1; wak tambe Efesionan 5:8; Kolonosenes 1:10–14; Mosiah 24:13–14; Alma 38:5. Lesa bo bendishon patriarkal òf puntra pa un bendishon di saserdosio pa bo por skucha i kòrda kuantu Tata den Shelu stima bo i kier bendishoná bo.

  28. Wak 2 Korintionan 4:16–18; Doktrina i konvenio 121:7–8, 33; 122:5–9.

  29. 2 Korintionan 12:7.

  30. Doktrina y Convenios 81:5; wak tambe Isaias 35:3.

  31. Wak Moroni 4:3; Doktrina y Convenios 20:77.

  32. Alma 37:6.

  33. Russell M. Nelson, “Revelation for the Church, Revelation for Our Lives;” Liahona, Mei 2018, 95.

  34. Alma 7:12; wak tambe Isaias 53:4; 2 Nefi 9:21; Mosiah 14:4.

  35. Isaias 61:1–3; wak tambe Lukas 4:18.

  36. Alma 31:38; wak tambe Alma 32:43; 33:23.

  37. 2 Nefi 25:23.

  38. Malakias 4:2; 3 Nefi 25:2.

  39. Revelashon 21:4.

  40. Moroni 10:32.

  41. Isaias 60:20.