2010–2019
Wak na JesuCristo
Konferensha General di aprel 2019


Wak na JesuCristo

Si nos wak na JesuCristu, E lo yuda nos biba nos konvenionan i magnifiká nos yamamentu komo eldernan den Israel.

Miéntras ku Jesus tabata kana den e kayanan di Capernaum1 ku un grupo grandi di hende rondo di dje, un hende muhé afligí ku un kondishon serio pa diesdos aña kaba a bin serka dje i a mishi ku e rant di Su paña. Inmediatamente el a wòrdu saná.2

E skrituranan ta registrá ku Jesus, sintiendo “ku [poder a] sali for di dj’E,”3 “a bira na e multitut aglomerá”4 i “wak … pa mira esun ku a hasi e kos aki.”5 “Ora e muhé a mira ku e no tabata skondí,”6 el “a kai dilanti di dje, i a bise e bèrdat.”7

Jesus a bis’e, “yu muhé, ta di bon konsuelo: bo fé a sana bo; bai ku pas.”8

JesuCisto a salba e muhé. E tabata saná fisikamente, pero ora Jesus a bira pa wak e, el a deklará su fé den dj’E i El a sana su kurason.9 El a papia ku ne ku amor, segurá Su mes di Su aprobashon i nemdishonáe ku Su pas10

Rumannan, komo poseédonan di e saserdosio sagrado, nos ta komprometé den e obra di salbashon. Den e lastu aña Señor a pone e liderazgo di e obra aki kompletamente riba e skòuder di su eldernan den Israel.11 Nos tin un mandato inspirá di Señor - trahando ku nos hermananan, nos mester ministrá den un manera mas sagrado, aselerá e rekogimentu di Isreal na ambos banda di e velo, establesé nos hogarnan komo sanktuario di fé i enseñansa di evangelio, i prepará e mundu pa e Segundo Benida di Jesucristo.12

Manera den tur kos, e Salbador a mustra nos su kaminda: nos mester wak i sirbi JesuCristo miéntras E ta wak na i sirbi Su Tata.13 E Salbador a bis’e na e manera aki na e Profeta Jose:

“Mira na ami den kada pensamentu; no duda, no tene miedu.

“Wak e heridanan ku a drenta den mi banda, i tambe e markanan di e klabunan den mi man i pida; ta fiel, warda mi mandamentunan, i lo bo heredá e reino di shelu.”14

Den e bida premortal Jesus a primintí Su Tata ku E lo hasi e boluntat di Su Tata i lo ta nos Salbador i Redentor. Ora Su Tata a puntra, “Ken lo mi manda?”15 Jesus a kontesta:

“At’ami aki, manda ami.”16

“Tata, Bo boluntat sea hasí, i e gloria lo ta di Bo pa semper.”17

Hinter Su bida premortal Jesus a bida e promesa aki. Den humildat, mansedumbre, i amor El a siña Su Tata Su doktrina i hasi Su Tata Su obra ku e poder i outoridat ku Su Tata a dun’E.18

Jesus a duna Su kurason na Su Tata. El a bisa:

“Mi stima e Tata.”19

“Semper Mi ta hasi e kosnan ku ta agrada E.”20

“Mi a bin … no pa hasi mi propio boluntat, pero e boluntat di [e Tata ku] a manda mi.”21

Den Su agonia den Getsemani El a resa, “No opstante no mi boluntat, pero di bo, wòrdu kumplí.”22

Ora Señor yama e eldernan den Israel pa “wak na ami den kada pensamentu” i “ata ki e heridanan” den Su kurpa resusitá, ta un yamada pa kita for di piká i di e mundu i bira wak E i stima i obedesé E. Ta un yamada pa siña Su doktrina i hasi Su obra na Su manera. E ta, p’esei, un yamada pa konfi’e kompletamente, entrega nos boluntat i duna nos kurason na E, i pa medio di Su poder redentor bira manera E.23

Rumannan, si nos wak na JesuCristo E lo bendishoná nos pa ta Su eldernan den Israel—humilde, manso, sumiso, yen di Su amor.24 I nos lo trese e goso i bendishon di Su evangelio na Su Iglesia pa nos famianan i nos rumannan na ambos banda di e velo.

Presidente Russell M. Nelson a uama nos pa wak na JesuCristu djis di e manera aki. “No tin nasa fásil òf outomatiko di bira disípelnan asina poderoso. Nos enfoke mester ta pegá na e Salbador i Su evangelio. Ta mentalmente rigoroso pa lucha pa wak na E den kada pensamentu. Pero ora nos hasi esaki, nos dudanan i miedunan lo bai.”25

Pega ta un palabra grandi. E ta nifika tene duru, atrae i wanta kompletamente.26 Nos ta pega nos enfoke riba JesuCristo i Su evangelio dor di biba nos konvenionan.

Ora nos biba nos konvenionan, nan ta influenshá loke nos ta bisa i hasi. Nos ta biba un bida di konvenio27 yen di echonan di fe simpel i diario ku ta enfoka nos riba JesuCristo: orashon di e kurason den Su nòmber, deleitando riba Su palabra; birando na E pa arepentí di nos pikanan, wardando Su mandamentunan, partisipando di e sakramento i wardando Su dia di reposo sagrado, alabando den Su tèmpel sagrado mas tantu ku nos por, i ehersiendo Su saserdosio sagrado pa sirbi Dios su yunan.

E echonan di devoshon di konvenio ta habri nos kurason i mente pa e poder redentor di e Salbador i e influenshia sanktifiká di e Espiritu Santu. Liña pa liña e Salbador ta kambia nos propio naturalesa, nos ta bira konvertí mas profundo na dj’E i nos konvenionan lo haña bida den nos kurasonnan.28

E promesanan ku nos ta hasi na nos Tata Selestial ta bisa kompromisonan solido manera piedra, nos deseonan mas profundo. E promesanan di Tata Selestial ta yena nos ku gratitut i goso.29 Nos konvenionan ta stòp di ta reglanan i ta bira prinsipionan stimá ku ta inspirá i guia nos den pega nos enfoke riba JesuCristo.30

E aktonan aki di devoshon ta disponibel pa tur, yòn i di edat. Abo hòmber joven ku ta poseédor di e Saserdosio Aaróniko sagrado, kada kos ku mi a bisa awe nochi ta apliká na abo tambe. Mi ta gradisí Dios pa abo. Abo ta hasi konvenionan i ordenansanan sagrado disponibel na miones di Santunan di Delaster dianan kada siman. Ora bo ta prepará, bendishoná i repartí e sakramente; ministrá; boutisá den tèmpel; invitá un amigu na un aktividat; òf reskatá un miembro di bo quorum, bo ta hasiendo e obra di salbashon. Bo ta wak na JesuCristo i biba e konvenionan kada dia. Mi ta primintí ku si bo hasi esaki, lo bi bira un siervi di konfiansa di Señor aworaki, i den e dianan siguiente, un elder poderoso den Israel.

Rumannan, mi sa ku tur e kosnan aki por intimidá bo. Pero kòrda e palabranan di e Salbador: “Mi no ta mi so, pasó e Tata ta huntu ku mi.”31 Asina ta ku nos. Nos no ta nos so. Señor JesuCristo i nos Tata Selestial stima nos, i Nan ta ku nos.32 Pasó Hesus a wak Su Tata i kompletá e gran sakrifisio ekspiatorio nos por wak na JesuCristo ku siguransa ku E lo yuda nos.

Nos niun no ta perfekto. Tin biaha nos ta keda pegá. Nos ta wòrdu distraí i deskurashá. Nos ta trompeká. Pero si nos wak na JesuCristo ku un kurason arepentí E lo alsa nos, limpia nos di piká, pèrdoná nos, i kura nos kurasonnan. E tin pasenshi i ta amabel; Su amor redentor nunka ta kaba i nunka ta faya.33 E lo yuda nos biba nos konvenionan i magnifiká nos yamamentu komo eldernan den Israel.

I e Tata lo bendishoná nos ku tur e kosnan rekerí pa kumpli ku Su propósito: “kosnan … tantu den shelu komo na tera, den bida i e lus, e Espiritu i e poder, mandá dor di e boluntat di e Tata pa medio di Jesucrito, su yu.”34

Ora lus divino i poder drenta den nos bidanan tres kos milagroso lo sosode:

Promé, nos por mira! Pa medio di revelashon nos por kuminsá wak manera Jesus a wak e muhé: mas ayá di e superfisie di ku kurason.35 Ora nos ta mira manera Jesus ta mira, E lo bendishoná nos pa stima esnan ku nos ta sirbi ku Su amor. Ku Su ayudo, esnan ku nos sirbi lo mira e Salbador i sinti Su amor.36

Segundo, nos tin, poder di saserdosio! Nos tin e outoridat i e poder pa aktua den e nòmber di JesuCristo pa “bendishoná, guia, protehé, fortalesé, i kura otronan i trese milagernan na esnan ku [nos] ta stima i mantené [nos] matrimonionan i famianan sigur.”37

Di tres, JesuCristo ta bai ku nos! Unda nos bai, E ta bai. Ora nos ta siña, ta E ta siñando. Ora nos ta konsolá, ta E ta konsolá. Ora nos ta bendishoná, ta E ta bendishoná.38

Rumannan, nos tin rason pa regosihá! Si nos tin! Nos ta poseé e saserdosio sagrado di Dios. Ora nos ta wak na JesuCristo, nos ta biba nos konvenionan, i pega nos enfoke riba dj’E, nos lo uni ku e hermananan i ministrá na un manera mas sagrado, rekogé Israel espersí na ambos banda di e velo, fortalesé i seya nos famianan, i prepará pa e Segunda Benida di e Señor JesuCristo. E lo sosodé. Asina mi ta testifiká.

Mi ta sera ku e orashon aki den mi kurason, ku nos tur, kada un, lo wak na JesuCristo den kada pensamentu. No duda. No tene miedu. Den e nòmber di JesuCristo, amèn.

Notanan

  1. James E. Talmage places Jesus in “the vicinity of Capernaum” when this healing occurred (see Jesus the Christ [1916], 313).

  2. Wak Lukas 8:43–44; wak tambe Mateo 9:20–21; Markos 5:25–29.

  3. Lukas 8:46.

  4. Marko 5:30.

  5. Marko 5:32.

  6. Lukas 8:47.

  7. Marko 5:33.

  8. Lukas 8:48.

  9. James E Talmage a skibi di e gran balor di e muhé ku e sanashon fisiko tabata un siguransa ku e Salbdor a kumpli ku e deseo di su kurason, i ku su fé a wòrdu akseptá dor di dj’E.(wak Jesus the Christ, 318). Jesus a san’e fisikamente i spiritualmente i habri pa e, e kaminda di salbashon (wak Hesus e Cristu296).

  10. Ta instruktivo ku Jairus, e gobernante di e sinagoga, tabata ku Jesus ora e sanashon a sosodé. Jesus tabata na kaminda pa kas di Jairus kaminda ku E lo lanta Jairus su yu muhé for di morto. E muhé ku Jesus a sana kasi sigur a wòrdu saká for di sinagoga pa motibu di su aflikshon. Ora Jesus a san’e, El a hasie bon kla na tur esnan ku tabata einan, inkluyendo Jairus, ku e tabata un yu kerido, un muhé di fé, i kompleto den kurpa i espiritu.

  11. Wak D. Todd Christofferson, “The Elders Quorum” (Liahona, Meiy 2018, 55–58) Pa in diskushon di ahuste pa krea un .quorum di saserdosio di Melchizedek den in barrio. E propósito die kambio tabata deskribí di e manera aki den e Sekshon di Pregunta Hopi Hasi di e pagina wèp di Ministrá: “Teniendo un quorum di Saserdosio Melkisedek den un bario ta unifiká e poseédornan di saserdosio pa kumpli ku tur aspekto di e obra di salbashon, inkluyendo tèmpel i historia familiar ku tabata kordiná anteriormente pa e lider di grupo di sumo saserdote” (“This Is Ministering: Frequently Asked Questions,” 8, ChurchofJesusChrist.org/ministering).

    Ahustenan despues a pone e lider misional di bario i e lider di tèmpel i historia familiar bou di e direkshon di e presidensia di e quorum di eldernan. Ku e ministrashon di famianan ya kaba bou di nan direkshon, e ahusténan aki a pone e liderazgo di e obra di salbashounm den e quorum di eldernan. Dimes, e obispu tin e yabinan pa e obra di e salbashon den e bario pero e ta delegá e responsabilidat i outoridat di e obra na e presidente di e quorum di elder pa e obispu por pasa mas tempu ku su propio famia, fortalesé e hobennan, i sirbi komo hues den Israel.

  12. Wal Russell M. Nelson, “Let Us All Press On,” Liahona, Mei 2018, 118–19; Russell M. Nelson, “Becoming Exemplary Latter-day Saints,” Liahona, Nov. 2018, 113–14; Quentin L. Cook, “Deep and Lasting Conversion to Heavenly Father and the Lord Jesus Christ,” Liahona, Nov. 2018, 8–12.

  13. E Tata a manda JesuCristo na mundu (wak Juan 17:18).

  14. Doktrina y Convenios 6:36–37.

  15. Abraham 3:27.

  16. Abraham 3:27.

  17. Moises 4:2.

  18. Tin gran kantidat di referensia den e eskrituranan ku ta registrá deklarashonnan ku Hesus a hasi tokanto hasi e obra di Su Tata i siña Su Tata Su doktrina. Wak por ehèmpel, Juan 5:19 (Jesus ta hasi loke El a wak e Tata hasi); John 5:36 (E Tata a duna Su Yu in obra pa hasi); Juan 8:26 (Jesus a siña loke El a risibí di e Tata); Juan 14:28 (Jesus a deklará, “Mi Tata ta mas grandi ku MI”); 3 Nefi 11:32 (Su doktrina ta e doktrina ku e Tata a duna E).

  19. Juan 14:31.

  20. Juan 8:29.

  21. Juan 6:38; wak tambe Juan 5:30.

  22. Lukas 22:42.

  23. E palabra wak den e pasashi aki (wak Doctrina y Convenios 6:36–37) tin nifikashonnan ku ta korespondé na e yamada di Señor: pa mira (òf bira wak); pa dirigí nos atenshon na; konfia den; buska pa; warda ku speransa; tin den mente komo un resultado; pa spera òf antisipá (wak “Look,” Merriam-Webster.com).

  24. Wak Doctrina y Convenios 121:41–42. E atributonan di Cristu manera menshoná den e skrituranan ta donnan di e Spiritu ku ta bin pa medio di miserikordia i grasia di Jesucristo. Nan ta loke ta hasi e eldernan den Israel Su eldernan.

  25. Russell M. Nelson, , ““Drawing the Power of Jesus Christ into Our Lives,” Liahona, May 2017, 41.

  26. Wak merriam-webster.com, “rivet.”

  27. Pa un diskushon riba e konsepto di bida di konvenio, wak Donald L. Hallstrom, “Living a Covenant Life,” Ensign, June 2013, 46–49. E artikulo aki a wòrdu adaptá for di un diskurso mas largu duna na BYU–daho na mei 2011. Pa e vershon mas larguwakDonald L. Hallstrom, “A Covenant Life” (Brigham Young University–Idaho devotional, M 10, 2011), byui.edu.

  28. Wak Jeremias 31:31–33, kaminda Señor ta deklará ku E lo hasi un konvenio nobo ku e kas di Israel skibí den nan kurasonnan. E imagen aki di su konvenio skibí den nos kurasonnan, òf konvenionan ku ta haña bida den nos kurasonnan, tambe ta wòrdu haña den e eskritonan di Pablo (wak 2 Corinthians 3:3; Hebrews 8:10). Pa un diskushon tokante e konvershon i e kurason, den e kurason, wak David A. Bednar, “Konvertí na Señor,” Liahona òf Nov. 2012, 106–9.

  29. E orashon sakramental riba e pan ta ekspresá hopi bunita e naturalesa di e relashon di konvenio ku nos Tata Selestial. Den e plan di salbashon di nos Tata, nos ta hasi konvenio ku nos Tata Selestial, pero e propósito di e konvenio a wòrdu realisá i nos ta kalifiká pa e bendishonnan prometí pa medio di Señor JesusCristo; E ta e Mediador. Den e ordenansa di Santa Sena nos ta testigua ku e Tata (defakto, hasiendo konvenio ku E di nobo) ku nos ta deseoso pa tuma riba nos mes e nòmber di JesuCristo, pa semper kord’E, i warda Su mandamentunan, pa nos por tin Su Spiritu (e Spiritu Santu) semper huntu ku nos.

    E donnan den e promesa di e Tata ta bin na nos pa medio di e redenshon i poder ku ta fortalesé di JesuCristo. Por ehèmpel, komo Presidente Russell M. Nelson a siña nos, JesuCristo ta e fuente di tur hoso (wak “Goso i Sobrebibensia Spiritual,” Liahona òf Nov. 2016, 82). Pues, pegá nos enfoke riba Jesucristo ta trese goso den nos bidanan sin importa e sirkumstansia.

  30. Presidente Ezra Taft Benson a kapturá e impakto di e kambio di aktitut i orientashon ora e la bisa, “Ora obediensia ta stop di ta iritante i bira nos kaminda, na e momentu ei Dios lo investí nos ku poder” (in Donald L. Staheli, “Obedience—Life’s Great Challenge,” Ensign, Me 1998, 82).

  31. Juan 16:32.

  32. Pa diskushon adishonal di e echo ku e preokupashon di e Tata i Su Yu nan interes den, amor pa, i involvimentu den nos bida, wak Jeffrey R. Holland, “E Grandesa di Dios,” Liahona òf Nov. 2003, 70–73; Henry B. Eyring, “Kana ku Mi,Liahona òf Mei 2017, 82–85. Wak tambo Mateo 18:20; 28:20; Doctrina y Convenios 6:32; 29:5; 38:7; 61:36; 84:88.

  33. Wak Romanonan 8:35–39; 1 Korintionan 13:1–8; Moroni 7:46–47.

  34. Doktrina i Konvenio 50:27. Nota ku e Señor ta duna kada unu ku ta ordená i haña e promesa aki ku ta pertenesé na I ta deskribí dor di, e asignashon spesfiko duná na dje.

    “E mesun ta apuntá pa ta e mas grandi, maske e ta e menor di tur.

    Pesei, e ta e poseédor di tur kos; pa tur kos ta suhetá na e, tantu den shelu komo na tera, e bida i e lus, e Espiritu i e poder, manda pa dilanti pa medio di e boluntat di e Tata pa medio di JesuCristo, Su Yu.

    Pero ningun hende ta poseédor di tur kos eksepto esnan ta purifiká i limpiá for di tur piká.

    “I si bo wòrdu purifiká i limpiá for di tur piká, lo bo por pidi tur loke bo ke den e nòmber di Hesus i e lo sosodé.” (Doctrina y Convenios 50:26–29).

  35. Wak 1 Samuel 16:7; 1 Korintio 2:14 Komo in ehèmpel di bendishon òk wak manera Hesus ta wak, wak Presidente Henry B. Eyring su relato di su eksperiensia komo obispu di un hombre joven ku a kometé un krimen. Señor a bisa na e tempu ei-Obipsu Eyring, “Mi ta bai laga bo wak e manera ami ta wak E” (“Walk with Me,” 84).

  36. Esaki ta e promesa i e tarea ku e Salbador a duna e hendenan di e tèmpel di Bountiful. E la manda nan pa biba di tal manera ku Su lis i Su ehèmpel por ta den nan, pa nan por ten’E na haltu komo e lus di mundu den nan bidanan i nan invitashonnan pa bin na otronan na dj’E. Manera Su seguidornan a biba I a invite otronan por a sinti E den e siervonan di Señor. Wak 3 Nefi 18:24–25.)

  37. Russell M. Nelson, “E Presio di e Poder di Saserdosioòf,” Liahona, Mei 2016, 68.

  38. Wak Doktrinay Convenios 84:88.