Ko e Kaumeʻá
Ko e Kahoa Ngingilá
Ko e Papitaisó mo e Hilifakinimá


“Ko e Kahoa Ngingilá,” Ko e Kaumeʻá, ʻAokosi 2023, 42–43.

Ko e Kahoa Ngingilá

Naʻe fiemaʻu pē ʻe Kalolaina ke kiʻi fuoloa ange ʻene tauhi ʻa e kahoá.

Naʻe hoko e talanoa ko ʻení ʻi ʻAsenitina.

ʻĪmisi
alt text

Naʻe lele punopuna atu ʻa Kalolaina ʻi he loto ʻataʻataá. Naʻe ʻi tuʻa hono kaungāmeʻa ko ʻIsapelá.

Naʻe taʻalo mai ʻa ʻIsapela. “Haʻu ʻo vaʻinga!”

Naʻe kolosi ʻa Kalolaina ʻi he loto ʻataʻataá ki he fale ʻo ʻIsapelá.

Naʻe ala hifo ʻa ʻIsapela ki hono kató. Naʻá ne tala ange “ʻOku ou fie fakaʻaliʻali atu ha meʻa.” Naʻá ne toʻo hake leva ʻa e kahoa fakaʻofoʻofa taha kuo mātā ʻe Kalolainá! Naʻe fuʻu ngingila mo maama ʻa e fanga kiʻi siueli īkí.

Naʻe pehē ange ʻe ʻIsapela, “Ko e kahoa ʻeku faʻeé.” “Naʻá ne talamai te u lava ʻo vaʻinga ʻaki ia he ʻahó ni. Sio ki ai ʻi he laʻaá.”

Naʻe ʻai hake ʻe ʻIsapela ʻa e kahoá ki he māmá. Naʻe fetapaki ha ngaahi ʻumata ʻe laungeau mei he ʻu siuelí. Naʻe fakaʻofoʻofa ʻaupito ia!

“Ta vaʻinga langatoi leva!” Ko e lea ange ia ʻa ʻIsapelá.

Naʻe talaange ʻe Kalolaina, “ʻOku lelei.” “Te u lava ʻo tokoni ke maluʻi ʻa e kahoá.”

“Mālō!” Naʻe ʻoange ʻe ʻIsapela ʻa e kahoá kia Kalolaina, pea faʻo ia ʻe Kalolaina ʻi hono kató.

Naʻe vave pē taimi ke foki ai ʻa Kalolaina ki ʻapí. ʻI heʻene lea fakamāvaé, naʻe ʻikai ke ʻeke ange ʻe ʻIsapela fekauʻaki mo e kahoá. Pau pē naʻe ngalo ia ʻiate ia. Pea naʻe ʻikai ke fakamanatu ange ia ʻe Kalolaina.

Naʻe kiʻi ongoʻi taʻefiemālie ʻa Kalolaina ʻi heʻene ʻave ʻa e kahoá ki ʻapí. Ka naʻá ne loto ke ne kiʻi tauhi fuoloa pē. Naʻe ʻikai ke ne tokanga ki he ongoʻi taʻefiemālié ka ne tuku ʻa e kahoá ʻi hono lalo piló.

Ko e ʻaho hono hokó ko e ʻaho Sāpate. Naʻe fai ʻe Kalolaina ʻene ngaahi ngāue fakaʻapí peá ne hū ki tuʻa ʻo vaʻinga. Naʻe ngalo ʻiate ia ʻa e kahoá.

“Kalolaina” Ko e ui atu ia ʻa Papá. “Te ke lava ʻo haʻu ki heni?”

Naʻe lele ʻa Kalolaina ki loto. “ʻIo?”

Naʻe toʻotoʻo ʻe heʻene tamaí ʻa e kahoá ʻi hono nimá. “Naʻe maʻu ʻeni ʻe hoʻo faʻé ʻi ho lalo piló. Ko e meʻa ʻahai?”

“Ko e kahoa ʻa ʻIsapela.” Naʻe kamata ke fakatē loʻimata ʻa Kalolaina. “Naʻá ku tauhi ia ke malu ʻi hoku kató lolotonga ʻema vaʻinga ʻaneafí. Ka naʻá ku loto ke u haʻu mo ia ki ʻapi.”

Ne tangutu hifo ʻa e faʻe ʻa Kalolainá mo ia ʻi he seá. “Malō ʻaupito hoʻo tala moʻoní. ʻOkú ke pehē ko e hā ʻoku totonu ke ke fai he taimi ní?

Naʻe fakalongolongo pē ʻa Kalolaina. Naʻá ne fakakaukau kia Sīsū. Pau pē ʻokú Ne loto ke faitotonu pea fakafoki ʻa e kahoá.

Naʻe talaange ʻe Kalolaina, “ʻOku totonu ke u fakafoki ia kia ʻIsapela peá u kole fakamolemole ange.” ʻI he taimi pē naʻá ne lea ʻaki ai iá, naʻe mole atu ʻa e ongoʻi taʻe-feʻunga ko iá. Naʻá ne ongoʻi loto-māfana

Naʻe ʻalu ʻa Kalolaina ki he fale ʻo ʻIsapelá.

Naʻe pehē atu ʻa Kalolaina, “Mālō e lelei.” Naʻá ne ʻoange kia ʻIsapela ʻa e kahoá. “ʻOku ou kole fakamolemole atu ʻi heʻeku tauhi ʻení. Te ke fakamolemoleʻi nai au?”

Naʻe tali ange ʻe ʻIsapela, “ʻIo.” “Fakamālō atu ʻi hoʻo fakafoki mai iá.” Peá ne malimali. “ʻOkú ke toe fie vaʻinga langatoi?”

“ʻIo! ʻUluaki lau koe—Te u ʻalu ʻo toitoi!”

Naʻe fai ʻe Kalolaina ha lotu ʻi he pō ko iá. “ʻE Tamai Hēvani, kataki ʻo fakamolemoleʻi muʻa au ʻi heʻeku tauhi ʻa e kahoá. Pea fakamālō atu kiate Koe ʻi hoʻo tokoni mai ke u fakatonutonu iá.

Naʻe toe ongoʻi ʻe Kalolaina ʻa e ongo māfaná. Naʻá ne fiefia ʻi heʻene lava ʻo fai e meʻa naʻe finangalo ʻa Sīsū ke ne faí.

ʻĪmisi
alt text
ʻĪmisi
alt text here

Tā Fakatātā ʻe Sue Teodoro