Ko e Kaumeʻá
ʻOku ʻIkai ʻAupito ke Tuenoa
Ko e Papitaisó mo e Hilifakinimá


“ʻOku ʻIkai ʻAupito ke Tuenoa,” Ko e Kaumeʻá, ʻAokosi 2023, 22–23.

ʻOku ʻIkai ʻAupito ke Tuenoa

Fēfē kapau naʻe toe lavea ʻa ʻĒtani ʻi he taimi naʻe ʻikai ke ʻi ai ai ha taha ke tokoní?

Naʻe hoko ʻa e talanoa ko ʻení ʻi he ʻIunaiteti Siteiti ʻo ʻAmeliká.

ʻĪmisi
alt text

Naʻe tekeʻi ʻe ʻĒtani hono ongo vaʻé ʻi he heké. Naʻe fakaʻau ke māʻolunga pea māʻolunga ange ʻene heké. Naʻe ʻai ia ʻe he havilivili ke ne ongoʻi hangē ʻokú ne puná!

Mo e tā mai e fafangú. Naʻe māpuhoi ʻa ʻEtani. Naʻe ʻikai ke ne mateuteu ke ʻosi ʻene mālōlō siʻí.

Naʻe tuʻu laine ʻa e fānaú ke nau foki ki loto. Naʻe tuku ʻe ʻEtani ke māmālie hifo ʻene heké. Naʻá ne hifo leva mei he heké ke foki ki he kalasí.

Ka ʻi he taimi ne pā ai e vaʻe ʻo ʻĒtaní ki he kelekelé, naʻá ne ongoʻi ha mamahi lahi moʻoni ʻi hono vaʻé. Naʻá ne tō ki he kelekelé. Naʻá ne feinga ke tuʻu ki ʻolunga, ka naʻá ne ongoʻi hangē naʻe vela hono vaʻé. Naʻe mamahi lahi ʻaupito!

“Ha tokoni!” Koe kaila ia ʻa ʻEtaní. Naʻe tafe e loʻimatá ʻi hono kouʻahé. Naʻe lele ʻa e fānaú mo e kau faiakó ke tokoniʻi ia.

Naʻe fehuʻi ange ʻe ha faiako, “Ko e hā e meʻa ʻoku hokó?”

“Naʻe fasi hoku vaʻé!”

ʻOku ʻikai ko e fuofua taimi ʻeni ke fasi ha hui ʻo ʻĒtani. Naʻe ʻikai ko hono tuʻo uá pē pē tuʻo tolú ia! Naʻe fokoutua ʻa ʻĒtani ʻi he mahaki ʻo e hui mapakipaki ngofuá, ko ha mahaki naʻe faingofua ai e fasi e huí. Naʻa mo e fanga kiʻi meʻa īkí, hangē ko e hifo mei he veʻehalá pe tau ki ha tahá, te ne lava ke fesiʻi hono ngaahi huí.

Naʻe pehē ange ʻe he faiakó, “Te mau telefoni ki hoʻo ongomātuʻá ke ʻave koe ki ha toketāá.” “ʻE lelei ʻa e meʻa kotoa pē.”

Naʻe fiefia ʻa ʻĒtani ne ʻi ai e kakai ai ke tokoniʻi ia. Naʻe kei mamahi lahi pē hono vaʻé, ka naʻá ne ʻiloʻi te ne malu pē.

Naʻe ʻalu ʻa Mami mo Teti ki he ʻapiakó ʻo ʻave ʻa ʻĒtani ki ha toketā. Naʻe ʻai hano lalava-sima lanu pulū ki hono vaʻé peá ne foki ki ʻapi ʻo mālōlō.

Koeʻuhí ko e fasi hono vaʻé, naʻe fakamoleki ʻe ʻĒtani ha taimi lahi ke tokoto fale. Naʻe lahi ʻene ngaahi tohi ke lau. Naʻe faʻa haʻu hono ngaahi kaungāmeʻá ʻo vaʻinga mo ia. Ka naʻá ne kei taʻeoliʻia pē.

ʻI ha pō ʻe taha, naʻe ʻā hake ʻa ʻĒtani ʻo ʻikai toe lava ʻo mohe. Naʻá ne feinga ke mālōlō, ka naʻá ne kei hohaʻa pē. Fēfē kapau ʻe mafesi haku hui pea ʻoku ʻikai ke ʻi ai ha taha, ʻo hangē ko ia ʻi he tuʻuapoó? Naʻe fakakaukau ʻa ʻĒtani. Naʻe tā vave hono mafú. Naʻá ne ongoʻi manavahē.

“Teti!” Ko e kaila ia ʻa ʻĒtaní.

Naʻe lele ʻa Teti ki he loki ʻo ʻĒtaní. “Ko e hā e meʻa ʻoku hokó?”

Naʻe pehē ʻe ʻĒtani,“ ʻOku ou manavahé.” “Fēfē kapau ʻe toe mafesi haku hui ʻe taha pea ʻoku ʻikai ha taha ke tokoni mai?”

Naʻe tangutu hifo e tangataʻeikí he tafaʻaki ʻo e mohengá. Naʻá ne pehē ange, “ko ha fakakaukau fakailifia ia.” “Naʻa mo e taimi ʻoku tau feinga ai ke tau tokanga mo malú, ʻe kei lava pē ke hoko ha ngaahi meʻa ʻoku kovi. Ka neongo pe ko e hā, ʻoku tokangaʻi koe ʻe he Tamai Hēvaní.”

“ʻA ia ko hono ʻuhingá ʻokú Ne ʻiate au maʻu pē?” Ko ʻĒtani atu ia.

“Ko ia totonu!” Naʻe fāʻofua angavaivai ange ʻa Teti kia ʻĒtani.

Naʻe fakakaukau ʻa ʻĒtani ki he vave e haʻu ʻa ʻene Tetí ke tokoniʻi iá. Naʻá ne ʻiloʻi naʻe ʻofa ʻa Teti ʻiate ia pea naʻá ne fie tokoniʻi maʻu pē ia. Mahalo pē naʻe pehē foki mo e Tamai Hēvaní.

ʻI he ʻaho hono hokó, naʻe lau ʻe ʻĒtani ha potufolofola ʻi he makasini Ko e Kaumeʻá . ʻOku pehē, “Ko ia, ke mou fiefia, pea ʻoua ʻe manavahē, he ko au ko e ʻEikí ʻoku ou ʻiate kimoutolu, pea te u tuʻu ʻi homou tafaʻakí.”*

Naʻe ongoʻi nonga mo malu ʻa ʻĒtani ʻi he taimi naʻá ne lau ai ʻa e folofolá, ʻo hangē pē naʻá ne ongoʻi ʻi he taimi naʻe talanoa ai mo ʻene Tamaí. Naʻá ne ʻiloʻi ko e Laumālie Māʻoniʻoní ia ʻokú ne fakanonga iá. Naʻe hangē ha toe fāʻofua tonu ange pē ʻene tamaí kiate iá.

Naʻe fakakaukau ʻa ʻĒtani, Mahalo pē te u toe motuhi haʻaku ngaahi hui lahi ange, ka ʻoku ʻikai totonu ke u ilifia. Naʻá ne ʻilo he ʻikai teitei tuenoa ia.

ʻĪmisi
alt text
ʻĪmisi
alt text here

Ngaahi tā fakatātā ʻa Simini Blocker