Ko e Kaumeʻá
Ko Ha Meʻaʻofa Makehe
Ko e Papitaisó mo e Hilifakinimá


“Ko ha Meʻaʻofa Makehe,” Ko e Kaumeʻá, ʻAokosi 2023, 18–19.

Ko Ha Meʻaʻofa Makehe

Naʻe fakakaukau ʻa Melimā, “Pau pē ko e Laumālie Māʻoniʻoní ʻeni.”

Naʻe hoko ʻa e talanoa ko ʻení ʻi Falanisē.

“Melimā! Fatima! ʻOku ʻi heni e ongo faifekaú,” Ko e ui atu ia ʻene Mamí.

Naʻe tāpuniʻi ʻe Melimā ʻene tohi ʻo e ngaahi talanoa mei he folofolá peá ne lele ki loto fale. Naʻe akoʻi ʻe he ongo faifekaú hona fāmilí fekauʻaki mo Sīsū Kalaisi. ʻE vavé ni pē hano papitaiso ʻo Melimā mo hono fāmilí. Naʻe ʻikai ke ne faʻa tatali!

Naʻe tangutu hifo ʻa Melimā mo hono fāmilí.

ʻĪmisi
alt text

Naʻe pehē ʻe ʻEletā Moeaʻi, “Te tau talanoa he ʻahó ni fekauʻaki mo e Laumālie Māʻoniʻoní.” “ʻOkú Ne tokoniʻi kitautolu ke tau ongoʻi ʻa e nonga mo e fiemālie mei he Tamai Hēvaní.”

Naʻe toe tānaki atu ʻe ʻEletā Kamipeli, “ʻOkú Ne toe poupouʻi foki kitautolu ke tau fai ha ngaahi meʻa lelei.” “Pea ʻokú Ne tokoniʻi kitautolu ke tau ʻiloʻi e meʻa ʻoku moʻoní. Mahalo kuó ke ʻosi ongoʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní kimuʻa.”

Naʻe fakakaukau ʻa Melimā ki he taimi naʻá ne ako ai fekauʻaki mo e Tohi ʻa Molomoná. Naʻá ne ongoʻi fiemālie mo fiefia. Ko e founga ia naʻá ne ʻilo ai naʻe moʻoní. Ko e Laumālie Māʻoniʻoní ia?

Naʻe pehē ʻe ʻEletā Moeaʻi, “Hili hoʻo papitaisó, ʻe foaki atu kiate koe ʻa e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.” “ʻOku ʻuhinga ia te Ne lava ke ʻiate koe maʻu ai pē ke tokoniʻi mo tataki koe.”

Naʻe pehē ʻe ʻEletā Kamipeli, “Tokanga makehe ki hoʻo ngaahi fakakaukaú mo e ongó he uiké ni.” “Vakaiʻi ʻa e ngaahi taimi ʻoku folofola mai ai ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní kiate koé.”

Lolotonga e lotu fakafāmili ʻi he pō ko iá, naʻe fakatokangaʻi ʻe Melimā ʻene ongo ʻi lotó. Naʻe ongoʻi fiemālie mo nonga. Na‘á ne ongoʻi ʻo hangē ʻoku fāʻofua ange ha tokotaha kiate iá. Naʻá ne fakakaukau,pau pē ko e Laumālie Māʻoniʻoní ʻeni.

ʻI he lotú he Sāpaté, naʻe fanongo ʻa Melimā ki ha foʻi hiva fekauʻaki mo Sīsū Kalaisi. Naʻá ne ongoʻi fiefia. Naʻá ne ʻai ke ne fie tokoni ki he kakai kehé. Naʻá ne fakakaukau,pau pē ko e Laumālie Māʻoniʻoní foki mo ʻeni.

Kimuʻa pea mohé, naʻe lau ʻe Melimā ʻene tohi ʻo e ngaahi talanoa mei he folofolá. Naʻe kole ange ʻe hono tehina ko Fatimá ke ʻoange ke kiʻi lau. Ne tala ange ʻe Melimā ʻikai.

Ne hoko atu pē lau ʻa Melimā. Ka naʻá ne ongoʻi taʻe-fiemālie ʻi he ʻikai ke vahevahé.

“Naʻá ne tala ange kia Fatima, “Kātaki fakamolemole.” “ʻOkú ke fie laukonga fakataha?”

Naʻe tangutu ʻa Fatima ofi kiate ia. Naʻá na taufetongi leva ʻi he laukongá. Naʻe ongoʻi loto-māfana mo fiefia ʻa Melimā. Naʻá ne fakakaukau,pau pē ko e Laumālie Māʻoniʻoní ʻeni.

Ne faifai pea aʻu ki honau ʻaho papitaisó. Naʻe ʻalu ʻa Melimā mo hono fāmilí ki he fale ʻo e Siasí pea nau fetongi ki ha vala hinehina.

Naʻe ʻuluaki papitaiso ʻa Melimā. Naʻe momoko ʻa e vaí, ka naʻá ne fiefia ke fakahoko ha fuakava mo e Tamai Hēvaní. Naʻe pulupuluʻi ia ʻe heʻene mamí ʻaki ha taueli. Naʻá ne mamata leva ki hono papitaiso ʻo ʻene Mamí, Tetí mo Fatimá.

Naʻe fetongi ʻa Melimā ki hono vala mōmoá. Naʻe hokosia e taimi ke hilifakinima ai iá.

ʻĪmisi
alt text

Naʻe hilifaki ʻe he ongo faifekaú hona nimá ki he ʻulu ʻo Melimaá. Naʻe pehē ʻe ʻEletā Kamipeli, “ʻOku mau fakamaʻu koe ko ha mēmipa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, pea pehē kiate koe, maʻu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní.” Naʻe ongoʻi māfana ʻa Melimā ʻi heʻene fakafanongo ki he toenga ʻo e tāpuakí.

Hili hono hilifakinima ʻo Melimaá, naʻe fāʻofua ange ʻa Mami kiate ia. “Ko e hā hoʻo ongoʻí?”

Naʻe pehē ange ʻe Melimā, “Sai ʻaupito.” “Hili ʻena hilifaki hona nimá ki hoku ʻulú, naʻá ku ongoʻi ha meʻa, pea naʻe ongo fakanonga ia.” Naʻá ne malimali. “Naʻá ku ongoʻi hangē naʻe talamai ʻe ha taha ke u moʻui fiefia, ke tokoni ki he kakaí, pea mo tauhi e ngaahi fekaú.”

“ʻOku ke ʻilo nai e meʻa naʻá ke ongoʻí?” Ko e fehuʻi ange ia ʻa Mamí.

Naʻe tali ange ʻe Melimā mo ha fofonga fiefia. “ʻIo, ʻoku ou ʻiloʻi. Ko e Laumālie Māʻoniʻoní ia!”

ʻĪmisi
alt text here

Tā fakatātā ʻa Alyssa Petersen