Seminelí mo e ʻInisititiutí
Lēsoni 5: Ko e Ngaahi Tūkunga ʻo e Moʻui Fakamatelié


Lēsoni 5

Ko e Ngaahi Tūkunga ʻo e Moʻui Fakamatelié

Talateú

ʻI he maama fakalaumālié naʻa tau “tali ʻa [e palani ʻa e Tamai Hēvaní ʻa ia] ʻe tuʻunga ai ha lava ʻa ʻEne fānaú ʻo maʻu ha sino fakamāmani pea mo ha taukei ʻi he māmaní ke fakalakalaka hake ki he haohaoá” (“Ko e Fāmilí: Ko ha Fanongonongo ki Māmani,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2010, 129). Ko ha tāpuaki maʻongoʻonga hotau sino fakamatelié; ka ʻoku nau moʻulaloa ki he ngaahi ʻahiʻahi lahi ʻa Sētané. ʻE lava ke tau ikunaʻi ʻa e ngaahi ʻahiʻahi ko ʻení ʻo fakafou ʻi he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí pea foki ki heʻetau Tamai Hēvaní.

Laukonga Puipuituʻá

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

2 Nīfai 2:27–29; ʻĒpalahame 3:25

ʻOku mahuʻinga ʻetau aʻusia fakamatelié ki he moʻui taʻengatá

Fakaʻaliʻali ʻa e fakamatala ko ʻeni naʻe fai ʻe ʻEletā Tēvita A. Petinā ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, pea fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻo lahi ia:

ʻĪmisi
Elder David A. Bednar

“Kuo tau fakakaukau nai ki he ʻuhinga ʻoku matuʻaki mahuʻinga ai ke maʻu ha sino fakamatelié? … ʻOku mahino nai kiate kitautolu ʻa e ʻuhinga ʻoku matuʻaki mahuʻinga ai ʻa e sinó ki he palani ʻo e fiefia ʻa e Tamaí? Mahalo na ʻoku tuʻo lahi mo angamaheni ʻetau fai e talí ni pea ʻikai ke tau fakatokangaʻi ʻa hono mahuʻinga moʻoní? ʻOku ou fakaʻamu ke tau fekumi loloto ange ki he fehuʻi ko ʻeni ʻoku mahuʻinga taʻengatá, ki he ʻuhinga ʻoku matuʻaki mahuʻinga ai ke maʻu ha sinó. Ko hono ikuʻangá, ʻoku kaunga lahi ʻa e talí ki he meʻa kotoa ʻoku tau faí” (“Ye Are the Temple of God,” Ensign, Sept. 2001, 14).

  • Fakatatau kia ʻEletā Petinā, ko e hā ʻoku totonu ai ke tau fekumi ke mahino ʻa e ʻuhinga ʻoku matuʻaki mahuʻinga ai hotau sino fakamatelié?

Fakaafeʻi e kau akó ke nau hiki ha tali ki he fehuʻi ko ʻení. ʻI hono fakahoko ko ia ʻo e lēsoní, poupouʻi ke nau hiki ha toe ngaahi fakakaukau mo ha ngaahi vakai.

  • Ko e hā ʻoku matuʻaki mahuʻinga ai hotau sino fakamatelié ki he palani ʻo e fiefia ʻa e Tamai Hēvaní?

Fakaafeʻi e kau akó ke lau fakalongolongo ʻa e palakalafi hono tolu ʻo e “Ko e Fāmilí: Ko ha Fanongonongo ki Māmaní” pea kumi ʻa e lea ʻokú ne fakamahinoʻi ʻa e ʻuhinga ʻoku fie maʻu ai ha sino fakamatelie ki heʻetau fakalakalaka taʻengatá.

Kole ki ha tokotaha ako ke lau leʻolahi ʻa e lea ko ʻeni naʻe fai ʻe ʻEletā Tēvita A. Petinaá. Kole ki he kau mēmipa ʻo e kalasí ke fakafanongo ki he ʻuhinga ʻoku mahuʻinga fau ai hotau sinó ʻi he palani ʻa e Tamai Hēvaní. Fakakaukau ke ʻoange ki he tokotaha ako takitaha ha tatau ʻo e lea ko ʻení kimuʻa hono lau iá.

ʻĪmisi
Elder David A. Bednar

“ʻOku lava hotau sino fakamatelié ʻo aʻusia ha tuʻunga kehekehe, lahi, mo mālohi ʻa ia naʻe ʻikai lava ia ʻi hotau tuʻunga he maama fakalaumālié. Kuo akonaki ʻa Palesiteni Poiti K. Peeka, ko e Palesiteni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo pehē, ‘ʻOku fakatahaʻi hotau laumālié mo hotau sinó ʻi ha faʻahinga founga ʻoku hoko ai hotau sinó ko ha meʻangāue ʻa hotau ʻatamaí mo e fakavaʻe hotau ʻulungāngá’ [“The Instrument of Your Mind and the Foundation of Your Character” (Brigham Young University fireside address, Feb. 2, 2003), speeches.byu.edu]. ʻI heʻene peheé, ko ʻetau fetuʻutaki mo e kakai kehé, ko ʻetau malava ke fakatokangaʻi mo ngāue fakatatau mo e moʻoní, pea mo ʻetau malava ke talangofua ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni mo e [ngaahi ouau ʻo e] ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ʻoku fakahā ki tuʻa ʻe hotau ngaahi sino fakamatelié. ʻI he loki ako ʻo e moʻui fakamatelié, ʻoku tau ongoʻi ai ʻa e pelepelengesi, ʻofá, angaʻofá, fiefiá, mamahí, loto mamahí, felāngaakí, pea mo e ngaahi palopalema ʻo e fakangatangata fakaesinó ʻi ha ngaahi founga ʻokú ne teuteuʻi kitautolu ki ʻitāniti. ʻI hono ʻai mahinó, ʻoku ʻi ai ha ngaahi meʻa kuo pau ke tau ako mo foua ʻa ia kuo pau ke tau aʻusia, ʻo hangē ko hono fakamatalaʻi ʻe he folofolá, ‘o fakatatau ki he kakanó’ (1 Nīfai 19:6; ʻAlamā 7:12–13)” (“Ko e Ngaahi Meʻa ʻo Hangē Ko Honau Anga Moʻoní,” Liahona, Sune 2010, 23).

  • Ko e hā ne akoʻi ʻe ʻEletā Petinā ʻo kau ki he ʻuhinga ʻoku fie maʻu ai e sino fakamatelié ki heʻetau fakalakalaka taʻengatá? (Neongo ʻe kehekehe e ngaahi talí, fakamamafaʻi e moʻoni ko ʻení: ʻE lava ke tau aʻusia e ngaahi tūkunga e moʻui fakamatelié ʻaki e sino fakamatelié ʻa ia ʻe teuteuʻi ai kitautolu ki ʻitāniti.)

  • Ko e hā e ngaahi founga ʻoku hoko ai hotau sinó “ko ha meʻangāue ʻa hotau ʻatamaí mo e fakavaʻe hotau ʻulungāngá”?

  • ʻOku fēfē ʻa e hoko “ʻetau malava ke talangofua ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni mo e [ngaahi ouau ʻo e] ongoongolelei … ʻoku fakahā ki tuʻa ʻe hotau ngaahi sino fakamatelié”? (ʻE lava ke kau ʻi he ngaahi talí ʻa e meʻá ni: ʻOku ʻai ʻe he sinó ke tau malava ʻo talangofua ki he fekau ke fanafanau mo fakatokolahi ʻa e māmaní. ʻOku fakaʻatā ʻe he sinó ke tau lava ʻo aʻusia ʻa e fiefia ʻi he nofo fakafāmilí, ʻa ia ʻoku tau ako mo ʻahiʻahi fakahoko ai e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí ʻi he ʻapí—hangē ko ʻení, ʻoku tau ako e founga ke mapuleʻi ʻetau ʻitá ʻi hotau fāmilí.)

Fakaafeʻi ha niʻihi ʻoe kau akó ke taufetongi ʻi hono lau leʻolahi mei he ʻĒpalahame 3:25 mo e 2 Nīfai 2:27–29 ʻi he kumi ʻe he kalasí ʻa e founga ʻoku fengāueʻaki ai e ngaahi potufolofolá ni ke tokoni ke toe mahino ange kiate kitautolu ʻa e ngaahi taumuʻa ʻo hono maʻu ha sinó.

  • Neongo ko ha tāpuaki maʻongoʻonga ke maʻu ha sino, ka ʻoku hoko fēfē hono maʻu ha sinó ko hotau sivi fakamatelie? (ʻOku toe fakalalahi ange e ngaahi ʻahiʻahi ʻa Sētané koeʻuhí ko ʻetau maʻu ha sinó.)

  • ʻOku hanga fēfē ʻe he fili ki he “holi fakakakanó” ʻo ʻoange ki he tēvoló ʻa e “mālohi ke fakapōpulaʻí”?

Mōsaia 3:19; Mōsese 6:49, 53–55

“Ko e tangata fakakakanó ko e fili ia ki he ʻOtuá”

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi ʻa e Mōsese 6:53–54, pea kole ki he kalasí ke kumi pea fakamatalaʻi e meʻa ʻoku akoʻi ʻe he ongo veesí ni ʻo kau ki hotau tuʻunga ʻi hono fāʻeleʻi kitautolú. Fakatokangaʻi ange ʻoku ʻuhinga e foʻi lea “kuo ʻikai” ʻi he fakamatalá ni ke tauʻatāina mei he ngaahi nunuʻa ʻo e maumaufono ʻa ʻĀtamá.

Kole ange leva ki he tokotaha akó ke lau ʻa e Mōsese 6:49 mo e 55 pea fehuʻi ki he kau mēmipa ʻo e kalasí:

  • Ko e hā ʻoku akoʻi ʻe he ongo vēsí ni fekauʻaki mo e ngaahi nunuʻa ʻo e Hinga ʻa ʻĀtama mo ʻIví ʻi heʻetau moʻui fakamatelié? (ʻI he taimi ʻoku tau tukulolo ai ki he ngaahi ʻahiʻahi ʻa Sētané, ʻoku tau aʻusia ai ʻa e ngaahi nunuʻa kovi ʻo ʻetau ngaahi filí ʻo anga fakakakano, holi kovi, pea mo anga fakatēvolo. Mahalo te ke fie vakai ki he ʻEta 3:2, ʻa ia ʻoku akoʻi ai “koeʻuhí ko e hingá kuo kovi maʻu ai pē ʻa homau ngaahi ʻulungāngá.”)

Kole ki ha tokotaha ako ke lau leʻolahi ʻa e ngaahi ʻuluaki laine ʻo e Mōsaia 3:19. Hiki e ngaahi fehuʻi ko ʻení he palakipoé:

Ko e hā ʻa e tangata fakakakanó?

Ko e hā ʻoku hoko ai ʻa e tangata fakakakanó ko ha fili ki he ʻOtuá?

ʻOange ha kiʻi taimi ki he kau akó ke nau kumi ha tali ki he ngaahi fehuʻi ko ʻení pea fakalahi ʻa ʻenau mahino ki he kupuʻi lea ko e “tangata fakakakanó” ʻaki hono ako e ngaahi futinouti ki he veesi 19 (tautautefito ki he futinouti a pea pehē ki he ngaahi potufolofola kehe ʻoku ʻuhinga ki ai ʻi he ngaahi futinoutí). Hili ha taimi feʻunga, aleaʻi e ngaahi meʻa ne maʻu ʻe he kau akó. Fakamahino ange ʻoku fakamatalaʻi ʻe he kupuʻi leá ni ha tūkunga ʻoku fakaʻaongaʻi ki he houʻeiki tangata mo fafine fakatouʻosi.

  • Kapau ʻoku maʻu ʻe ha taha ʻa e ngaahi ʻulungaanga ʻo ha tangata fakakakano, ʻe uesia fēfē heni ha nofomali pe ko ha fāmili?

Kole ki he tokotaha ako tatau ke fakaʻosi hono lau e Mōsaia 3:19, pea fakaafeʻi ʻa e kalasí ke kumi ha tefitoʻi moʻoni kau ki he founga te tau lava ai ʻo ikunaʻi ʻa e tangata fakaekakanó. (ʻI he tali ʻa e kau akó, hiki ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻi he palakipoé: ʻE lava ke liʻaki ʻa e tangata fakakakanó pea hoko ʻo māʻoniʻoni, ʻi heʻetau tali ʻa e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí pea talangofua ki he ngaahi fakahinohino ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní.)

Fakamatalaʻi ange ʻoku ʻuhinga ʻa e talangofuá ʻi he vēsí ni ke fakamoʻulaloa pe tukulolo ki he ngaahi ueʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní.

  • ʻE lava fēfē ke ʻilo ʻe ha taha ʻa e meʻa ʻoku ueʻi ia ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ke ne faí?

  • Te ke lava ʻo vahevahe ha aʻusia ʻoku ʻikai fuʻu fakatāutaha ne ueʻi ai koe ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ke liʻaki e tangata fakakakanó?

Fakamoʻoni ko e taimi ʻoku tau talangofua ai ki he ngaahi ueʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, te tau lava ʻo maʻu ʻa e mālohi ʻo e Fakaleleí.

Mōsaia 3:19; 16:3–6

Ko Hono Fakaʻaongaʻi e Fakalelei ʻa Kalaisí

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi ʻa e Mōsaia 16:3–6 kae muimui ki ai e kalasí, ʻo kumi ʻa e meʻa ʻe tokoni ke tau ikunaʻi e ngaahi nunuʻa ʻo e Hingá ʻi heʻetau moʻuí.

  • Ko e hā ha meʻa ʻi he palani ʻa e Tamai Hēvaní ʻoku lava ai ke tau ikunaʻi hotau tuʻunga hingá? (Hiki ʻa e tokāteline ko ʻení ʻi he palakipoé: ʻE lava ke huhuʻi kitautolu mei hotau tūkunga hē mo hingá, fakafou ʻi he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí.)

Fakaʻaliʻali ʻa e lea ko ʻeni naʻe fai ʻe ʻEletā Tēvita A. Petinaá, pea kole ki ha tokotaha ako ke lau leʻolahi ia:

ʻĪmisi
Elder David A. Bednar

“ʻOku lava ke ikunaʻi e uʻá, holí, fakaʻamú, mo e ongo ʻa e tangata fakakakanó ʻi he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí. ʻOku tau ʻi he māmaní ke fakatupulaki ha ngaahi ʻulungaanga lelei faka-ʻOtua mo mapuleʻi e holi fakakakano kotoa pē” (“ʻOku Mau Tui ki he Angamaʻá,” Ensign pe Liahona, Mē 2013, 43).

Fakamatalaʻi ange ki he kau akó ko e taimi ʻoku tau tui ai ki he Fakaleleí, ʻoku tau maʻu e ʻaloʻofa ʻa Sīsū Kalaisí, ʻa ia ʻoku malava ʻi Heʻene feilaulau fakaleleí. Ko e tefitoʻi fakakaukau ʻo e foʻi lea [ʻaloʻofá] ko ha “founga fakalangi ʻo ha tokoni pe mālohi ʻoku foaki mai ʻo fakafou ʻi he ʻaloʻofa lahi mo e ʻofa ʻa Sīsū Kalaisí.” Ko ha “mālohi fakaivia” ia ʻokú ne tokoniʻi kitautolu ke fakatomala pea ke fakatupulaki e ngaahi ʻulungaanga he ʻikai lava ke tau fakatupulaki pē ʻiate kitautolú (vakai, Bible Dictionary, “Grace”). Ke tokoni ke ʻilo ʻe he kau akó e ngaahi ʻulungaanga faka-Kalaisi ʻoku totonu ke tau fakatupulakí, kole ange ke nau fakamanatu e lisi ʻo e ngaahi ʻulungaanga ʻe lava ke tau hoko ai ʻo māʻoniʻoni ʻo hangē ko ia ʻoku ʻi he Mōsaia 3:19.

  • Kuo tokoniʻi fēfē koe ʻe he Fakamoʻuí ke fakatupulaki ha taha ʻo e ngaahi ʻulungaanga ʻoku lisi ʻi he Mōsaia 3:19?

  • Ko e hā ha founga kuó ke mamata ai ki ha hoko ha niʻihi fakafoʻituitui ʻoku nau maʻu ha taha pe lahi ange ʻo e ngaahi ʻulungaanga ko ʻení ko ha tāpuaki ʻi honau fāmilí?

  • ʻE tokoniʻi fēfē koe ʻi hono fakatupulaki ha taha pe lahi ange ʻo e ngaahi ʻulungaanga ko ʻení ʻi he mālohi fakaivia ʻo e ʻaloʻofa ʻa e Fakamoʻuí ke ke hoko ai ko ha husepāniti pe uaifi, tamai pe faʻē lelei ange?

Fakamatalaʻi ange ki he kau akó ʻoku tuku mai kiate kitautolu takitaha ha fehuʻi mahuʻinga ke tali ko ha ola ʻo e lēsoni ʻo e ʻaho ní. Fakaʻaliʻali ʻa e lea ko ʻeni ʻa ʻEletā Tēvita A. Petinaá, pea fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau fakalongolongo ia:

ʻĪmisi
Elder David A. Bednar

“ʻE lava ke fakamatalaʻi fakanounou e natula totonu ʻo e sivi he moʻui fakamatelié ʻaki e fehuʻi ko ʻení: Te u tukulolo nai ki he hehema ʻa e tangata fakakakanó ʻo fai angahalá, pe te u muimui ki he ueʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻo liʻaki e tangata fakakakanó kae hoko ko ha tokotaha māʻoniʻoni ʻi he Fakalelei ʻa e ʻEiki ko Kalaisí (vakai, Mōsaia 3:19)? Ko e siví ia” (“ʻOku Mau Tui ki he Angamaʻá,” 43).

ʻOange ha kiʻi taimi ki he kau akó ke hiki ai ha tali ki he fehuʻi ʻa ʻEletā Petinaá. Fakaafeʻi kinautolu ke fakalaulauloto ki he ngaahi ʻulungaanga faka-Kalaisi ʻoku hā ʻi he Mōsaia 3:19 pea palani ke fakatupulaki kakato ange ha taha ʻo e ngaahi ʻulungaanga ko iá.

Laukonga ʻa e Kau Akó