Seminelí mo e ʻInisititiutí
Lēsoni 26: ʻEkea e Ngaahi Ngāué ʻi he ʻAo ʻo e ʻOtuá


Lēsoni 26

ʻEkea e Ngaahi Ngāué ʻi he ʻAo ʻo e ʻOtuá

Talateú

Kuo fakatokanga mai e kau palōfitá mo e kau ʻaposetoló “ko e niʻihi fakafoʻituitui ko ia ʻoku nau maumauʻi ʻa e ngaahi fuakava ʻo e anga-maʻá, ʻa kinautolu ʻoku nau ngaohikoviʻi ʻa e malí pe fānaú, pe ʻoku ʻikai ke nau fakahoko honau ngaahi fatongia fakafāmilí, te nau tuʻu ʻi ha ʻaho ʻo fai ha fakamatala ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá” (“Ko e Fāmilí: Ko ha Fanongonongo ki Māmani,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2010, 129). ʻOku aleaʻi fakaikiiki ʻi he lēsoni ko ʻení ʻa e founga ʻoku hanga ai ʻe he mamafa hono maumauʻi e ngaahi fono ʻa e ʻOtuá ʻo ʻomi e ngaahi nunuʻa ʻi he moʻuí ni mo e moʻui ka hokó. ʻOkú ne fakamamafaʻi foki ko e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí ʻokú ne ʻomi e ʻamanaki leleí mo e fakamoʻui ki he taha fakatomalá.

Laukonga Puipuituʻá

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

Mātiu 18:1–6; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 42:22–25; 93:39–44

Ko hono maumauʻi ʻo e ngaahi fuakava ʻo e angamaʻá, ngaohikoviá, mo e taʻe-malava ke fakahoko ʻa e ngaahi fatongia fakafāmilí

Fakamanatu ki he kau akó kuo nau ako ʻi he ngaahi lēsoni kimuʻá ki hono mahuʻinga ʻo e ngaahi fatongia fakafāmilí, kau ai ʻa e ngaahi meʻá ni: (1) ʻoku totonu ke feʻofaʻaki mo fetauhiʻaki ʻa e husepānití mo e uaifí, (2) ʻoku totonu ke ohi hake ʻa e fānau ʻi he ʻofa mo e māʻoniʻoni, pea (3) ʻoku totonu ke tokonaki ʻe he mātuʻá ʻa e ngaahi fie maʻu ʻa hona fāmilí.

  • Ko e hā ʻe hoko ʻi ha fāmilí kapau ʻe taʻetokanga ʻa e hoa malí mo e ngaahi mātuʻá ki he ngaahi fatongia ko ʻení?

Ke tokoni ki he kau akó ke nau ʻilo e meʻa kuo lea ʻaki ʻe he kau palōfita ʻo onopōní ʻo kau ki he mahuʻinga ʻo hono fakahoko e ngaahi fatongia fakafāmilí, kole ki ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ʻa e palakalafi 8 ʻo e “Ko e Fāmilí: Ko ha Fanongonongo ki Māmani.” Fakamamafaʻi ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení: “ʻE tuʻu e niʻihi fakafoʻituitui ko ia ʻoku nau maumauʻi ʻa e ngaahi fuakava ʻo e anga-maʻá, ʻa kinautolu ʻoku nau ngaohikovia e malí pe fānaú, pe ʻikai fakahoko honau ngaahi fatongia fakafāmilí ʻi ha ʻaho ke fai ha fakamatala ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá.

  • ʻOku ʻuhinga ki he hā ʻe tuʻu ʻa e niʻihi fakafoʻituitui ʻoku nau fakahoko e ngaahi koví ni ʻo fai ha fakamatala ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá? (Te tau tuʻu ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá ʻi he ʻAho Fakamāú pea fai ha fakamatala kiate Ia ki heʻetau ngaahi angahala ʻoku teʻeki fakatomalaʻí; vakai, Fakahā 20:11–15; 2 Nīfai 9:15–16.)

Fakaʻaliʻali ʻa e fakamatala ko ʻeni ʻa ʻEletā Tenisi B. Niuenisiuanitā ʻo e Kau Fitungofulú:

ʻĪmisi
Elder Dennis B. Neuenschwander

“Ko ʻetau haʻisia ki he ʻOtuá, ʻi Heʻene hoko ko ʻetau Tamaí mo e Tupuʻangá, ʻa e taha ʻo e ngaahi lēsoni tefito ʻo e ongoongoleleí” (“The Path of Growth,” Ensign, Dec. 1999, 15).

  • ʻOku tokoni fēfē ʻa e tefitoʻi moʻoni ʻo e haʻisia ki he ʻOtuá koeʻuhí ko ʻetau ngaahi ngāué, ke tau tupulaki fakalaumālie?

Hiki e ngaahi lea ko ʻení ʻi he palakipoé ko ha ʻuluʻi tohi ki ha ʻotu ʻe tolu:

Maumauʻi e Ngaahi Fuakava ʻo e Angamaʻá

Ko Hono Ngaohikovia ʻo e Malí pe Fānaú

ʻIkai Fakahoko ʻa e Ngaahi Fatongia Fakafāmilí

Vahe tolu ʻa e kalasí. Kole ki ha vahetolu ʻe taha ʻo e kalasí ke lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 42:22–25, pea ke lau ʻe he vahetolu ʻe taha ʻa e Mātiu 18:1–6, pea vahetolu ʻe taha fakaʻosí ke lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 93:39–44. Kole ki he kau akó ke fakahoa ʻenau potufolofola ki he ʻuluʻi fakamatala totonu ʻi he palakipoé. Kole ange foki ke nau kumi ha ngaahi foʻi lea mo e ngaahi kupuʻi lea ʻoku nau akoʻi e natula mamafa ʻo e ngaahi faikovi ko ʻení. Ka hili ha taimi feʻunga, pea fakaafeʻi ʻa e kau akó ke nau vahevahe ʻa e meʻa naʻa nau akó. (ʻI he tali ʻa e kau akó, hiki ʻa e ngaahi potufolofola fakafekauʻaki ko ʻení ʻi lalo ʻi he ʻuluʻi tohi totonú.)

  • Ko e hā ha ngaahi foʻi lea pe kupuʻi lea ʻi he ngaahi potufolofola ko ʻení ʻoku nau akoʻi ʻo kau ki he natula mamafa ʻo e ngaahi koví ni?

Fakakaukau ke tuhu ki he ʻuluʻi tohi kotoa pē ʻi he palakipoé pea tali ange e ngaahi fehuʻi ko ʻeni fekauʻaki mo e ngaahi angahala takitaha. ʻI he tali ʻa e kau akó, hiki ʻenau ngaahi talí ʻi lalo ʻi he ʻuluʻi tohi takitaha.

  • Ko e hā ʻa e ngaahi tōʻonga fakakaukau pe ngaahi tōʻonga moʻui te ne ala taki ha taha ke fakahoko e kovi ko ʻení ka ʻikai puleʻi? (Hangē ko ʻení, ʻe lava ke kau ʻi he ngaahi tali ki he hia ʻo e ngaohikovia ʻo e malí pe fānaú ʻa e taʻe faʻa kātakiʻi e niʻihi kehé, fakahehema ke fakaangaʻi e niʻihi kehé, mo e tui hala fekauʻaki mo e ʻulungaanga ʻo e houʻeiki tangatá mo e fafiné.)

  • Ko e hā e faleʻi te ke fai ki ha taha ʻokú ne fakahaaʻi ʻa e ngaahi tōʻonga fakakaukau pe tōʻonga moʻui ko ʻení?

  • ʻE lava fēfē ke ikunaʻi ʻe ha mēmipa ʻo e Siasí ʻa e ngaahi tōʻonga fakakaukau pe tōʻonga moʻui ko ʻení? (ʻI he vahevahe ʻe he kau akó ʻenau ngaahi talí, tokoni ke mahino kiate kinautolu ʻi heʻetau fakaʻaongaʻi e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí hangē ko e fakatomalá, ngāue tokoni faka-Kalaisí, manavaʻofá, faʻa kātakí, mo e fakamolemolé, te tau lava ʻo maʻu ʻa e mālohi fakaivia ʻo e Fakaleleí.)

2 Kolinitō 5:17–21

ʻAmanaki lelei ki he fakatomalá, fakamolemolé, pea mo e liliú

Fakamoʻoni ange ʻoku ʻomi ʻe he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ʻa e ngaahi founga ke lavameʻa mo fiefia ai ʻa e fakafoʻituituí mo e fāmilí ʻi he moʻui mahutafeá. Neongo ia, ʻoku tau fai kotoa ha ngaahi fili ʻoku kovi, pea ʻe lava honau niʻihi ʻo uesia kitautolu pe ha niʻihi kehe ʻo tuʻuloa. Ka ko e meʻa mālié ʻoku kei ʻi ai pē ʻa e ʻamanaki lelei.

Fakamatalaʻi ange ʻoku ngaohikovia ha niʻihi ʻo e kau mēmipa ʻo e Siasí ʻe ha niʻihi kehe—hangē ko ha mali ʻoku taʻe-faitotonu pe ko ha hoa pe mātuʻa ʻokú ne ngaohikovia— pea nau fifili pe ko e hā te nau lava ʻo fai ʻo kau ki honau tūkungá. Kole ki ha tokotaha ako ke ne lau e fakamatala ko ʻeni ʻa ʻEletā Lisiate G. Sikoti ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá:

ʻĪmisi
Elder Richard G. Scott

“Kapau kuo ngaohikovia koe, ʻe faifeinga ʻa Sētane ke fakalotoʻi koe ʻoku ʻikai ke ʻi ai ha founga ke fakaleleiʻi ʻaki. Ka ʻokú ne ʻosi ʻiloʻi lelei pē ʻoku ʻi ai. ʻOku ʻiloʻi ʻe Sētane ko e fakamoʻui ko iá ʻoku fakafou mai ia ʻi he ʻofa taʻe tūkua ʻa e Tamai Hēvaní ki he tokotaha kotoa pē ʻo ʻEne fānaú. ʻOku mahino foki kiate ia ko e mālohi faifakamoʻui ko iá, ʻoku uho ʻaki ia ʻa e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí. Ko ia ai, ko ʻene palaní ke fakamavaheʻi koe mei hoʻo Tamaí pea mo Hono ʻAló. ʻOua naʻá ke tuku ke fakalotoʻi koe ʻe Sētane ʻoku koto-kula-noa hano tokoniʻi koe” (“Ke Fakamoʻui ʻa e Nunuʻa Fakamamahi ʻo e Ngaohikoviá,” Ensign pe Liahona, Mē 2008, 41).

  • Ko e hā ʻoku feinga ai ʻa Sētane ke fakalotoʻi ʻa kinautolu kuo ngaohikoviá ke tui ʻoku ʻikai ha founga ke fakaleleiʻi ʻaki ʻenau ngaahi palopalemá?

  • Ko e hā e ngaahi ola ʻe lava ke maʻu ʻi he taimi ʻoku tui ai e kakaí ʻoku ʻikai ha ʻamanaki lelei pe fakaleleiʻanga ki heʻenau ngaahi palopalemá?

Vahevahe ʻa e fakamoʻoni mo e faleʻi ko ʻeni meia ʻEletā Lisiate G. Sikotí:

ʻĪmisi
Elder Richard G. Scott

“ʻOku ou fakamoʻoni ʻoku ou ʻiloʻi ha niʻihi kuo ngaohikovia lahi, ka kuo nau lavaʻi lelei ʻa e fononga faingataʻa ko ia ki he moʻui kakató, ʻo fakafou ʻi he mālohi ʻo e Fakaleleí. Naʻe ʻi ai ha finemui ʻe taha naʻe ngaohikovia lahi ʻe heʻene tamaí pea hili hono fakaleleiʻi ʻa e ngaahi meʻa naʻe hohaʻa ki aí ʻo fakafou ʻi heʻene tui ki he mālohi faifakamoʻui ʻo e Fakaleleí, naʻá ne toe kole ai ke fai ha ʻinitaviu mo au. Naʻá ne foki mai mo ha ongomātuʻa matuʻotuʻa ange. Naʻe lava ke u ongoʻi ʻa ʻene ʻofa lahi he ongomātuʻá. Naʻe malama mei hono fofongá ʻa ʻene fiefia. Naʻá ne kamata ʻaki ʻene pehē, ‘ʻE ʻEletā Sikoti, ko ʻeku tamaí ʻeni. ʻOku ou ʻofa ʻiate ia. ʻOkú ne hohaʻa ki ha ngaahi meʻa naʻe hoko heʻeku kei tupu haké. ʻOku ʻikai kei hoko ia ko ha palopalema kiate au. Te ke lava nai ʻo tokoni kiate ia?’ Ko hano fakapapauʻi mālohi mai ia ʻo e ivi fai-fakamoʻui ʻo e Fakamoʻuí! Naʻe ʻikai ke ne kei fuesia e nunuʻa ʻo e ngaohikovia ne fai kiate iá, ka naʻá ne maʻu ha mahino feʻunga ʻo fekauʻaki mo ʻEne Fakaleleí, ko ha tui feʻunga pea naʻá ne talangofua ki Heʻene fonó. ʻI hoʻo ako he loto fakamātoato ʻo kau ki he Fakaleleí mo fakahaaʻi hoʻo tui ʻoku maʻu ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e mālohi ke fakamoʻui koé, ʻe lava ke ke maʻu ʻa e nonga tatau pē. …

“ʻE lava ke kamata ʻa e fakamoʻui ko ʻení ʻe ha pīsope pe palesiteni fakasiteiki fakaʻatuʻi pe ko ha taha faifaleʻi fakapotopoto fakapalofesinale. Kapau ʻe motu ho vaʻé, he ʻikai te ke faitoʻo pē ia ʻe koe. ʻOku malava ke ola lelei e tokoni fakapalofesinalé ki he ngaohikoviá” (“Ke Fakamoʻui ʻa e Nunuʻa Fakamamahi ʻo e Ngaohikoviá,” 40–42).

  • ʻE tokoni fēfē ʻa e faleʻi fakalaumālie ʻa ʻEletā Sikotí ki ha taha ne ngaohikovia?

Fakaʻaliʻali ʻa e fakamatala ko ʻeni meia Palesiteni Poiti K. Peeka ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, pea kole ki ha tokotaha ako ke lau leʻolahi ia:

ʻĪmisi
President Boyd K. Packer

“ʻOku ʻikai fakangatangata ʻa e angaʻofa mo e ʻaloʻofa ʻa Sīsū Kalaisí kiate kinautolu pē ʻoku faiangahalá ʻi he ʻilo pau pe taʻe ʻilo, ka ʻokú ne fālute ʻa e nonga taʻengata kiate kinautolu kotoa te nau tali pea muimui ʻiate Ia mo ʻEne ngaahi akonakí. Ko ʻEne ʻaloʻofá ʻa e fakamoʻui lahí, ʻo aʻu ki he niʻihi taʻe halaia kuo fakalaveaʻí” (“Ko e ʻUhinga ʻo ʻEtau ʻAmanaki Leleí,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2014, 7).

  • ʻOku ʻomi fēfē ʻe he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí ʻa e ʻamanaki leleí mo e fakamoʻuí? (ʻI hono vahevahe ʻe he kau akó ʻenau ngaahi talí, tokoni ke mahino kiate kinautolu ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení: ʻE lava ke maʻu ʻe kinautolu kotoa pē ʻoku muimui ʻia Sīsū Kalaisi mo ʻEne ngaahi akonakí ʻa e fakamoʻui mo e fiemālie taʻengatá ʻi Heʻene ʻaloʻofá mo e angaʻofá.)

Ke akoʻi ʻa e kau akó ʻa e founga ʻe lava ke tokoniʻi ai ʻe he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí ʻa e niʻihi fakafoʻituitui ʻoku nau ngaohikovia ʻa e niʻihi kehé pe fakamamahiʻi kinautolu ʻi ha ngaahi founga, lau fakataha ʻa e 2 Kolinitō 5:17– 21 ko ha kalasi.

  • ʻOku ʻuhinga ki he hā ke hoko ko ha “fakatupu foʻou” ʻia Kalaisi? (ʻE lava ke kau ʻi he ngaahi talí ʻa e fakakaukau ko ia ko e tali ki heʻetau talangofua faivelenga ki he ngaahi fekau ʻa e ʻEikí, ʻokú Ne faitāpuekina kitautolu ʻaki ʻa e ngaahi meʻafoaki ʻo e Laumālié, ʻa ia ko ha ngaahi ʻulungaanga fakalangi. ʻOku fakatupu ʻe he ngaahi meʻafoaki ko ʻení ha ngaahi liliu mahuʻinga ʻiate kitautolu, pea tau hoko ko ha fakatupu foʻou ʻoku hangē ange ko e ʻOtuá.)

  • Fakatatau ki he veesi 21, ʻoku hoko fēfē ʻeni? (Naʻe ʻikai pē ke ʻi ai ha angahala ʻa Sīsū, ka naʻá Ne toʻo kiate Ia ʻetau ngaahi angahalá pea makatuʻunga ʻi heʻetau fakatomalá, ʻe lava ke tau hoko ʻo māʻoniʻoni ʻiate Ia. Naʻá ne hoko ko ha fetongi feilaulau maʻatautolu. ʻI heʻetau fakatomala mo feinga ke muimui ʻi Heʻene sīpingá, te tau lava ʻo maʻu Hono mālohí ke tokoni ke tau hoko ko ha fakatupu foʻou.)

  • Ko e hā e ʻuhinga ʻo e foʻi lea fakalelei ʻi he veesi 18? (“Ko e fakaleleí ko e founga ia hono totongi e tangatá mei hono tuʻunga angahalá mo e fakapoʻuli fakalaumālié pea fakafoki ia ki ha tuʻunga ʻoku fenāpasi mo uouangataha mo e ʻOtuá. Ne fakafou ai ʻa e ʻikai ke toe hoko ʻa e ʻOtuá mo e tangatá ko ha fili” [Bruce R. McConkie, Doctrinal New Testament Commentary, 3 vols. (1965–73), 2:422].)

ʻEke ki he kau akó pe ʻoku nau ʻilo ha niʻihi fakafoʻituitui kuo nau aʻusia e ʻamanaki lelei mo e fakamoʻui ne malava koeʻuhí ko e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí. Fakaafeʻi ha niʻihi ʻo e kau akó ke vahevahe ʻenau ngaahi sīpingá ʻo kapau ʻoku nau ongoʻi fiemālie pea ʻikai fuʻu fakataautaha e ngaahi sīpingá.

Vahevahe ʻa e fakamatala ko ʻeni ʻa ʻEletā Sefilī R. Hōlani ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá:

ʻĪmisi
Elder Jeffrey R. Holland

“ʻOku ʻikai ke u ʻiloʻi pe ko hai he haʻofanga tokolahi ko ʻení ʻe fie maʻu ke fanongo ki he pōpoaki ʻo e faʻa fakamolemolé ʻoku ʻi he talanoa fakatātā [ʻo e kau ngāue ʻi he ngoue vainé; vakai, Mātiu 20:1–15], ka neongo pe ko e hā ʻene ngali tōmui kiate koé, neongo pe ko e hā e ngaahi faingamālie kuo ngali mole meiate koé pe ko e hā e lahi e ngaahi fehalaaki kuó ke faí pe talēniti ʻokú ke pehē ʻoku ʻikai ke ke maʻú pe ko hoʻo pehē neongo e mamaʻo hoʻo fonongá mei ʻapi mo e fāmilí mo e ʻOtuá, ka ʻoku ou fakamoʻoni atu, kuo teʻeki ai ke ke aʻu koe ki ha tuʻunga he ʻikai taʻe lava ke aʻu atu ki ai ʻa e ʻofa ʻa e ʻOtuá. He ʻikai malava ke taʻe aʻu atu kiate koe e maama taʻe ngata ia ʻo e Fakalelei ʻa Kalaisí. …

“Ko ia kapau kuó ke fai ha ngaahi fuakava, tauhi ia. Kapau kuo teʻeki ai, fai leva ia. Kapau kuó ke fai ia ka kuó ke maumauʻi ia, fakatomala pea fakaleleiʻi leva ia. ʻOku ʻikai ʻaupito tōmui ia he taimi ʻoku kei pehē ai ʻe he ʻEiki ʻo e ngoue vainé ʻoku kei taimi peé. Kātaki ʻo fakafanongo ki he ngaahi ueʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻokú ne fakahā atu he taimí ni, he momeniti ko ʻení, ʻoku totonu ke tali ʻa e meʻaʻofa ko e feilaulau fakalelei ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, pea fiefia he ngāue Maʻaná” (“Ko e Kau Ngāue ʻi he Ngoue Vainé,” Ensign pe Liahona, Mē 2012, 33).

Fakaafeʻi e kau akó ke nau hiki ʻa e meʻa kuo fakapapauʻi ange ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní kiate kinautolu he ʻaho ní.

Laukonga ʻa e Tokotaha Akó