Seminelí mo e ʻInisititiutí
Lēsoni 20: Ko hono Maluʻi ʻo e Tuí mo e Fakamoʻoní


Lēsoni 20

Ko hono Maluʻi ʻo e Tuí mo e Fakamoʻoní

Talateú

ʻOku maʻu ʻe he ngaahi fāmilí mo e niʻihi fakafoʻituituí ha fatongia toputapu ke fakatupulaki ha tui kia Sīsū Kalaisi mo tauhi maʻu ha fakamoʻoni mālohi. Naʻe fakatokanga mai ʻa e Fakamoʻuí ʻe malava pē ke kākaaʻi e “kakai filí” ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí (Siosefa Sāmita—Mātiu 1:22). ʻOku nofotaha ʻa e lēsoni ko ʻení ʻi hono fakamālohia ʻo e fakamoʻoní ke maluʻi mei he ngaahi mālohi ʻo e filí, ʻa ia ʻoku feinga ke fakaʻauha ʻa e tuí.

Laukonga Puipuituʻá

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

Sione 14:26–27; ʻEfesō 4:11–14; 1 Nīfai 15:23–24; 2 Nīfai 31:19–20; ʻAlamā 5:45–46; Hilamani 3:28–30; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 11:13–14; 21:4–6

ʻOku ʻomi ʻe he ngaahi fakamoʻoni mālohí ha maluʻi mei he filí

Fakamatalaʻi ange naʻe tuʻo taha e lea ʻa ʻEletā Siosefa B. Uefilini (1917–2008) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá fekauʻaki mo e fanga ulofi ne nau ʻalu fano holo he feituʻu tukuʻuta ʻi ʻIukuleiní ʻi he ngaahi taʻu lahi kuo hilí. Ko e meʻa pē ʻe taha naʻa nau manavahē ki aí ko e afí. ʻI he fononga mamaʻo mei he ngaahi koló, ne pau ke tafu ʻe he kakaí ha fuʻu afi lahi pea tauhi ke ulo ʻi he poó kakato ke tuli ʻa e fanga ulofí.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau ʻa e fakamatala ko ʻení:

ʻĪmisi
Elder Joseph B. Wirthlin

“ʻOku mahino ki he kau fonongá ko hono tafu mo tauhi maʻu ha afi ʻoku kakahá naʻe ʻikai ko ha meʻa noa pē pe fakafiemālie; ka ko ha meʻa naʻe fie maʻu kae moʻui. …

“ʻOku ʻikai fie maʻu ke tau maluʻi kitautolu mei ha fanga ulofi fekai ʻi heʻetau fonongaʻia e moʻuí he ʻaho ní, ka, ʻi ha ʻuhinga fakalaumālie, ʻoku tau fehangahangai mo e fanga ulofi kovi ʻa Sētané ʻi he fōtunga ʻo e ʻahiʻahí, koví, mo e angahalá. ʻOku tau moʻui ʻi ha ngaahi taimi fakatuʻutāmaki ʻi he taimi ʻoku ʻalu fano holo ai ʻa e fanga ulofi fekai ko ʻení ʻi he feituʻu tukuʻuta fakalaumālié ʻo fekumi kiate kinautolu ʻoku vaivai ʻenau tuí pe loto fakapapaú. … ʻOku tau tuʻu laveangofua kotoa pē ki he ʻoho ʻa e filí. Ka neongo ia, te tau lava ʻo fakamālohia kitautolu ʻaki e maluʻi ʻoku ʻomi ʻe ha fakamoʻoni mālohi, ʻoku hangē ha afi kakaha kuo tafunaki feʻunga pea tauhi fakalelei” (“Spiritual Bonfires of Testimony,” Ensign, Nov. 1992, 34).

  • Ko e hā ʻoku hoko ai hono tauhi ha fakamoʻoni mālohí “ko ha fie maʻu kae moʻui” ʻi he māmani ʻo e ʻaho ní? (Hili ha ngaahi fealeaʻaki, hiki ʻeni he palakipoé: ʻI he taimi ʻoku tau fakamālohia ai ʻetau fakamoʻoní, ʻoku faingataʻa leva ke tau tuʻu laveangofua ki hono ʻohofi ʻetau tuí.)

  • ʻE lava ke tokoni fēfē hono maʻu ha fakamoʻoni mālohí ke ke fakamālohia ʻa e kau mēmipa ʻo e fāmilí mo e niʻihi kehé mei hono ʻohofi ʻenau tuí?

Fakaʻaliʻali pe tā ʻa e saati ko ʻení ʻi he palakipoé. ʻOua ʻe fakakau ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni mataʻāʻā ʻi he ngaahi haʻí; ʻoku ʻoatu ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ʻení ki he lelei ʻa e faiakó. Kole ki he kau akó ke nau lau e ngaahi veesi ʻi ha taha ʻo e ngaahi ʻotú, ʻo kumi ha ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻe tokoni ke maluʻi mei he ngaahi mālohi ʻoku nau fakavaivaiʻi ʻa e tuí. Fakaafeʻi e kau akó ke fakamatalaʻi fakanounou e meʻa ʻoku nau laú ʻi ha fakamatala mahino ʻo e tokāteliné pe tefitoʻi moʻoní pea vahevahe ʻenau ngaahi fakamatalá.

2 Nīfai 31:19–20

Hilamani 3:28–30

ʻEfesō 4:11–14

T&F 21:4–6

Sione 14:26–27

T&F 11:13–14

1 Nīfai 15:23–24

ʻAlamā 5:45–46

(ʻI he taimi ʻoku tau tauhi ai ʻa e tui taʻeueʻia kia Sīsū Kalaisí, ʻe lava ke tau laka atu ki muʻa ʻi he hala fāsiʻi mo lausiʻi ʻoku fakatau ki he moʻui taʻengatá.)

(ʻI he taimi ʻoku tau muimui ai ki he kau ʻaposetolo, kau palōfita ʻa e ʻEikí, mo e kau taki kehe ʻo e Siasí ʻa e ʻEikí, ʻe lava ke maluʻi kitautolu mei he kākaá.)

(ʻE lava ke ʻomi ʻe he ʻEikí ʻa e nonga mo e fakahinohino ʻi he taimi ʻoku ʻohofi ai ʻetau tuí, ʻo fakafou ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní.)

(ʻOku fakamālohia ʻe he ʻaukaí, lotú, mo e ako folofolá ʻa e tuí mo e fakamoʻoní pea malava ai ke tau matuʻuaki ʻa e ngaahi faingataʻá.)

  • Kuo fakamālohia fēfē koe pe ko ha taha ʻokú ke ʻilo ʻe he ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ʻení mei he ngaahi ʻohofi ʻi he tuí?

  • Te ke fakaʻaongaʻi fēfē ʻa e fakamatala ko ʻení ke fakamālohia ha taha ʻokú ke ʻilo ʻoku fefaʻuhi mo ʻene tuí?

Fakamanatu ange ki he kau akó ʻa e meʻá ni: “Ko e tuí ko ha meʻaʻofa ʻa e ʻOtuá kuo foaki ko ha fakapale ʻo e angamāʻoniʻoni fakatāutahá. ʻOku foaki maʻu pē ʻi he taimi ʻoku ʻi ai ʻa e angamāʻoniʻoní, pea ko e lahi ange ʻa e talangofua ki he ngaahi fono ʻa e ʻOtuá, ko e lahi ange ai pē ia ʻo e tui ʻoku foaki maí” (Bruce R. McConkie, Mormon Doctrine, 2nd ed. [1966], 264). Fakamoʻoni ange ʻe maluʻi mo fakamālohia ʻa e ngaahi fakamoʻoní ʻi hono maʻu ʻa e tui kia Sīsū Kalaisí, muimui ki he kau palōfitá, fekumi ki he Laumālié, pea mo hono ako e folofolá. ʻI he taimi ʻoku ʻikai ke tau fai ai e ngaahi meʻá ni, ʻe lava ke fakavaivaiʻi ʻa e tuí pea mole mo e ngaahi fakamoʻoní.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi ʻa e fakamatala ko ʻeni ne fai ʻe ʻEletā M. Lāsolo Pālati ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ke fakatātaaʻi ʻení:

ʻĪmisi
Elder M. Russell Ballard

“Hili ha ngaahi taʻu, naʻe haʻu ha taha ʻo e kau faifekau lelei ne ngāue fakataha mo au ʻi he taimi ne u hoko ai ko ha palesiteni fakamisiona ʻi Tolonitoó ʻo ʻaʻahi mai kiate au. Naʻá ku fehuʻi ange, ‘ʻEletā, ko e hā ha meʻa te u tokoni atu ai?’

“Naʻá ne pehē mai, ʻPalesiteni, ʻoku ou tui ʻoku fakaʻau ke mole ʻeku fakamoʻoní.’

“Ne ʻikai ke u tui ki ai. Ne u fehuʻi ange pe ʻoku malava fēfē ke hoko iá.

“Naʻá ne pehē mai, ʻKo e fuofua taimi ʻeni naʻá ku lau ai ha tohi fakafepakiʻi ʻo e Māmongá.’ ʻʻOku ʻi ai haʻaku ngaahi fehuʻi, ka ʻoku ʻikai ha taha ke ne tali kinautolu. ʻOku ou puputuʻu, pea ʻoku ou tui ʻoku fakaʻau ke mole ʻeku fakamoʻoní.’

“Naʻá ku ʻeke ange pe ko e hā ʻene ngaahi fehuʻí, peá ne talamai. Ko e ngaahi meʻa angamaheni pē ʻo hono fakafepakiʻi ʻo e Siasí, ka naʻá ku fie maʻu ha kiʻi taimi ke tānaki fakataha ha nāunaú kae lava ke u ʻoange ʻa e ngaahi tali ʻoku mahuʻingamālié. Ko ia ne ma fokotuʻutuʻu haʻane ʻapoinimeni ki he ʻaho ʻe 10 mei ai, pea ne u talaange te u tali ange kotoa ʻene ngaahi fehuʻí. ʻI he kamata ke ne mavahé, naʻá ku taʻofi ia.

“Ne u pehē ange, ʻʻEletā, kuó ke fai mai ha ngaahi fehuʻi lahi kiate au he ʻahó ni.’ ʻʻI he taimi ní ʻoku ʻi ai haʻaku fehuʻi kiate koe.’

“‘Io, Palesiteni?’

“Naʻá ku fehuʻi ange. ‘Ko e hā hono fuoloa hoʻo taʻe lau e Tohi ʻa Molomoná?’

“Naʻá ne hanga ki lalo. Naʻá ne sio taimi nounou ki he falikí. Peá ne sio mai leva kiate au. Naʻá ne vete hia mai, ʻKuo fuʻu fuoloa, Palesiteni.’

“Ne u pehē ange, ‘Sai pē.’ ʻKuó ke ʻomi e ngāue ke u faí. ʻOku feʻunga pē ke u ʻoatu haʻo ngāue ke fai. ʻOku ou loto ke ke palōmesi mai kiate au te ke lau ʻa e Tohi ʻa Molomoná ʻo ʻoua toe siʻi hifo he houa ʻe tahá ʻi he ʻaho kotoa pē ʻi he vahaʻataimi ko ʻeni mo ʻeta ʻapoinimeni ka hokó.’ Naʻá ne loto fiemālie ke fai ia.

“Hili ha ʻaho ʻe hongofulu mei ai naʻá ne foki mai ki hoku ʻōfisí, pea ne u mateuteu. Ne u toʻo hake ʻeku pepá ke kamata hono tali ʻene ngaahi fehuʻí, ka naʻá ne taʻofi mai au.

“Naʻá ne pehē mai, ʻPalesiteni, ʻoku ʻikai fie maʻu ia.’ Peá ne fakamatala mai leva ʻo pehē: ʻʻOku ou ʻilo ʻoku moʻoni ʻa e Tohi ʻa Molomoná. ʻOku ou ʻilo ko Siosefa Sāmitá ko e palōfita ʻa e ʻOtuá.’

“Ne u pehē ange, ʻSai, fakaʻofoʻofa ia.’ ʻKa te ke maʻu pē ʻa e tali ki hoʻo ngaahi fehuʻí. Naʻá ku ngāue fuoloa ki he meʻá ni, ko ia tangutu pē hena ʻo fakafanongo.’

“Pea ko ia ne u tali kotoa ʻene ngaahi fehuʻí peá u fehuʻi ange leva, ʻʻEletā, ko e hā e meʻa kuó ke ako mei he meʻá ni?

“Pea naʻá ne pehē mai, ʻFoaki ʻa e taimi tatau maʻá e ʻEikí.’

“Fakatauange ke tau tohitongi ʻa e fakakaukau ko iá ki hotau ʻatamaí pea tau fononga holo mo ia ʻi heʻetau ʻaʻeva ʻi he hala ʻo e matelié. Tuku ke tau foaki ki he ʻEikí ʻa e taimi tatau” (“When Shall These Things Be?” Ensign, Dec. 1996, 60).

  • Ko e hā naʻá ke ako mei he aʻusia naʻe vahevahe ʻe ʻEletā Pālatí?

  • Ko e hā e founga ʻoku fakamālohia ai koe mo ho fāmilí ke fakafepakiʻi ʻa Sētane ʻi hono foaki ha “taimi tatau” ki he ʻEikí ʻi hoʻo moʻui fakatāutahá mo fakafāmilí?

  • Ko e hā nai ha founga ʻe teuteuʻi ai koe ke ke hoko ko ha mali mo e mātuʻa lelei ange ʻi hono ʻahiʻahi fakahoko e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ʻení?

Fakaʻosi ʻaki e konga ʻo e lēsoni ko ʻení hono kole ange ki he kau akó ke lau ʻa e fakamatala ko ʻeni ʻa ʻEletā Lisiate G. Sikoti ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo e Toko Hongofulu Mā Uá:

ʻĪmisi
Elder Richard G. Scott

“ʻI heʻetau lotu maʻu pē ʻi he pongipongí mo e efiafí, ako fakaʻaho e folofolá, fakahoko e efiafi fakafāmili fakauike ʻi ʻapí mo ʻalu maʻu pē ki he temipalé, ʻoku tau tali fiefia ai [ʻa e] fakaafe [ʻa Sīsū Kalaisi] ke ‘haʻu kiate Ia.’ Ko e lahi ange ʻetau fakatupulaki e ngaahi tōʻonga ko ʻení, ko e feinga lahi ange ia ʻa Sētane ke fakamamahiʻi kitautolú ka ko e siʻisiʻi ange ia ʻene malava ke fakahoko iá. ʻI hono fakaʻaongaʻi e ngaahi founga ko ʻení, ʻoku tau fakaʻaongaʻi ai ʻetau tauʻatāina ke filí ke tali e ngaahi meʻafoaki kakato ʻo ʻEne feilaulau fakaleleí.

“… ʻOku ou fakamoʻoni ko ʻetau haʻu moʻoni kiate Iá, te tau lava ai ʻo kātekina e ʻahiʻahí, lotomamahí, mo e faingataʻa kotoa pē ʻoku tau fehangahangai mo iá” (“Fakamuʻomuʻa Hoʻo Ngāueʻi e Tuí,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2014, 94).

ʻEke ki he kau akó pe ʻe lava ha taha ʻiate kinautolu ʻo vahevahe ha aʻusia ʻoku ʻikai fuʻu fakataautaha ʻa ia naʻá ne ikunaʻi ai hono ʻahiʻahiʻi ʻene tuí.

Luke 22:31–32; 3 Nīfai 18:32; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 108:7–8

Ko hono fakamālohia ʻo e tui ʻa e niʻihi kehé

Kole ki he kau akó ke hiki honau nimá kapau ʻoku nau ʻiloʻi ha taha ʻoku fāinga ke tauhi ʻa ʻene fakamoʻoní.

Kole ki he kau akó ke nau ako mo fakafehoanaki ʻa e Luke 22:31–32; 3 Nīfai 18:32; mo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 108:7–8 ke ʻilo ʻa e fatongia ʻoku tau maʻu ʻi heʻetau hoko ko ha kāingalotu faivelenga ʻo e Siasí, tautautefito ki he kau mēmipa ʻo e fāmilí. Ka hili ha taimi feʻunga, pea fakaafeʻi ʻa e kau akó ke nau vahevahe ʻa e meʻa naʻa nau akó. ʻOku totonu ke mahino ki he kau akó ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení: ʻI heʻetau ului ki he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí, ʻoku tau maʻu ai ha fatongia ke fakamālohia e tui ʻa e niʻihi kehé.

Vahevahe ʻa e fakamatala ko ʻeni ʻa Palesiteni Tōmasi S. Monisoní:

ʻĪmisi
President Thomas S. Monson

“Kuó u maʻu ha ʻuhinga mahuʻinga ʻe ua ʻo e foki mai ha taha ʻo mālohi he Siasí pea mo liliu [ʻene tōʻonga fakakaukaú], tōʻonga moʻuí mo ʻene ngāué. ʻUluakí, ʻoku foki mai ha taha koeʻuhí ne fakahaaʻi ange ʻe ha taha ʻa honau ngaahi faingamālie taʻengatá mo tokoni ke nau fili ke lavaʻi kinautolu. He ʻikai kei fakafiefiemālie ai pē ʻa e tokotaha māmālohí he taimi ʻoku nau vakai ai te nau lava ʻo aʻusia ʻa e haohaoá.

“Uá, ʻoku foki mai ʻa e niʻihi kehé koeʻuhí naʻe ʻi ai hanau ʻofaʻanga pe “kaungā kolo mo e kāinga māʻoniʻoni” [ ʻEfesō 2:19] kuo muimui ki he naʻinaʻi ʻa e Fakamoʻuí, ʻo ʻofa ki honau kaungāʻapí ʻo hangē pē ko kinautolú, pea nau tokoni ki he niʻihi kehé ke fakahoko ʻenau fakaʻānauá mo aʻusia e meʻa kuo nau fakaʻamuá.

“Ko e founga ke fakahoko ʻaki ʻení—pea ko e founga ʻe hokohoko atu hono fai iá—ko e tefitoʻi moʻoni ko ia ʻo e ʻofá” (“Ko Hotau Fatongia ke Fakahaofí,” Liahona, ʻOkatopa 2013, 5).

  • ʻOkú ke pehē ko e hā ʻe hoko ai e ʻofá ko ha founga mahuʻinga ʻi hono fakamālohia ʻo e tui ʻa e niʻihi kehé?

  • Ko e hā kuó ke fai pe ko ha taha ʻokú ke ʻiloʻi ke tokoni ke fakamālohia e tui ʻa ha taha naʻe fāinga fakalaumālie?

  • Ko e hā ha ngaahi founga te ke lava ʻo fai ke toe fakamālohia lelei ange ai e tui ʻa e niʻihi kehé?

Fakaʻosi ʻaki hono vahevahe hoʻo fakamoʻoní, ʻe lava ke tokoni ʻa e kau akó ke fakafoki mo fakamālohia e tui ʻa honau kaungāmeʻá mo e fāmilí ʻi heʻenau fakahaaʻi ʻa e ʻofá mo muimui ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni naʻe aleaʻi ʻi he lēsoni ko ʻení.

Laukonga ʻa e Tokotaha Akó