Ha’api’ira’a a te mau Peresideni
Pene 8: Te autahu‘araa mure ore


Pene 8

Te autahu‘araa mure ore

« Te autahu‘araa a Melehizedeka… o te e‘a ïa e heheuhia mai ai mai te ra‘i mai te mau ite ato‘a, te mau haapiraa, te opuaraa no te ora, e te mau mea faufaa rahi ato‘a ».

No roto mai i te oraraa o Iosepha Semita

I muri a‘e i to raua fariiraa i te Autahu‘araa a Aarona e te oro‘a no te bapetizoraa, ua ite o Iosepha Semita e o Oliver Cowdery i te mau haamaitairaa tei ore roa i itehia e raua na mua a‘e. Ua papa‘i te peropheta: « Ua maramarama roa a‘era to maua mana‘o, e ua taa noa maira te mau irava o te mau papa‘iraa mo‘a i to maua mana‘o; e te auraa o te mau irava hohonu, ua heheuhia mai ïa ia maua mai tei ore â i itehia e i ferurihia e maua i te matamua » (Iosepha Semita—Aamu 1:74). Ma teie nei ite hau atu â, ua nuu raua i mua i roto i ta raua ohipa no te iritiraa i te Buka a Moromona. Aita â râ te peropheta i farii atura i te hoê haamaitairaa faufaa rahi—te hoê tei titauhia hou oia e nehenehe ai e faati‘a i te Ekalesia, e haamau i te mau toro‘a autahu‘araa e te mau pŭpŭ, e e horo‘a i te horo‘araa a te Varua Maitai. Ua ti‘a ia’na ia farii i te Autahu‘araa a Melehizedeka.

Mai tei fafauhia e Ioane Bapetizo, ua horo‘ahia teie nei haamaitairaa ia Iosepha raua o Oliver tau taime poto noa i muri mai i to raua fariiraa i te autahu‘araa a Aarona. Ua fâ mai te mau aposetolo tahito o Petero, Iakoba e Ioane ia raua i roto i te hoê vahi mo‘emo‘e i piha‘i iho i te anavai no [Susquehanna] e ua horo‘a i te autahu‘araa a Melehizedeka i ni‘a ia raua. Ua parau o Iosepha tau taime i muri mai e ua faaroo oia i te « reo no Petero, Iakoba e Ioane i roto i te medebara i ropu i te area no [Harmony], i te mataeinaa [Susquehanna], e [Colesville], i te mataeinaa [Broome], i te pae anavai [Susquehanna], i te faaiteraa mai e tei ia ratou ra te mau taviri no te basileia, e no te tau tuuraa no te îraa o te mau tau nei! » (PH&PF 128:20).

I te mau matahiti i muri mai, ua farereihia o Iosepha Semita e rave rahi mau taata ê atu o tei mau i te autahu‘araa no mutaa ihora. Ua haere mai teie nei mau ve‘a no ŏ mai i te Atua ra no te faahoi mai i te mau taviri autahu‘araa e titauhia no te horo‘a i te taato‘araa o te mau haamaitairaa no te evanelia i te mau tamarii a te Atua. Ua haere ato‘a mai ratou no te haapii i te peropheta o te ti‘a i te upoo no te tau tuuraa no te îraa o te mau tau nei.

Ua haamaramarama mai te peresideni John Taylor, te toru o te peresideni no te Ekalesia e « Ua haere mai o Mose, Eliaha, Elia e e rave rahi atu mau taata arata‘i tei faahitihia i roto i te mau papa‘iraa mo‘a, tei rave na i te ohipa i roto i te mau tau tuuraa evanelia huru rau e ua horo‘a’tu i ni‘a ia Iosepha te mau taviri, te mau mana, te mau ti‘araa, te mau haamaitairaa e te mau [faati‘araa] o ta ratou i fana‘o i to ratou ra tau… Te ite, te maramarama, te autahu‘araa, te mau mana, te mau heheuraa tei horo‘ahia’tu i ni‘a i taua mau taata ra i te mau tau huru rau, ua faahoi-faahouhia ïa i te fenua nei na roto i te utuuturaa e na roto i te rave‘a o te feia tei mau i te Autahu‘araa a te Atua i roto i te mau tau tuuraa huru rau a ora‘i ratou.1

Ua parau ato‘a te peresideni Taylor e: « Mai te mea e ani outou ia Iosepha eaha ïa huru taata o Adamu, e pahono atu ïa oia ia outou i te reira iho taime; e e parau atu oia ia outou to’na faito e to’na hoho‘a mata e te mau mea ato‘a no ni‘a ia’na. E ani paha outou ia’na eaha ïa huru taata o Petero, Iakoba e Ioane ma, e e nehenehe ia’na ia pahono atu. No teaha? No te mea ua ite oia ia ratou ».2

I te ava‘e tetepa 1842, ua papa‘i atu te peropheta i te hoê rata i to te Ekalesia ma te faaite i to’na oaoa a feruri ai oia i te ite e te mau taviri no te autahu‘araa tei faahoihia mai i teie nei i ni‘a i te fenua nei: « E teie faahou â, eaha ta tatou e faaroo nei? O te mau parau oaoa no Kumora mai! O Moroni, o te hoe melahi no te ra‘i mai, i te faaiteraa mai i te faatupuraa i ta te mau peropheta—te buka o te heheuhia mai ra… E te re‘o no Mihaela, te melahi rahi; te re‘o no Gabariela, e no Raphaela, e no te tahi atu â mau melahi mai ia Mihaela oia hoi o Adamu mai e tae noa mai i teie anotau nei, o ratou ato‘a i te faaiteraa mai i to ratou iho tau tuuraa, to ratou ti‘araa, ta ratou mau taviri, to ratou mau tura, to ratou ti‘araa teitei e te hanahana, e te mana no to ratou autahu‘araa; i te faaiteraa mai i te parau i ni‘a i te parau, te haapiiraa i ni‘a i te haapiiraa; te hoê maa vahi iti i o nei, e te hoe maa vahi iti i te tahi vahi; i te faaiteraa mai i te parau tamahanahana na roto i te faaiteraa mai i te mau mea o te tae mai ra, i te haapapûraa mai i to ratou ti‘aturiraa! » (PH&PF 128:20–21).

Te mau haapiiraa a Iosepha Semita

E mea mure ore te autahu‘araa e ua mauhia e te mau peropheta i te mau tau tuuraa evanelia ato‘a

« Te vai nei te hoê ana’iraa no te mana faatere e te mana mai ia Adamu e tae noa mai i teie nei taime ».3

« Ua horo‘ahia te autahu‘araa na mua ia Adamu; ua farii oia i te Peresideniraa Matamua,e ua mau oia i te mau taviri no te reira mai tera u‘i i tera u‘i. Ua noaa ia’na i te Poieteraa, hou te ao i hamanihia’i, mai roto i te Genese 1:26, 27, 28. Ua horo‘a-hia ia’na te faatereraa i ni‘a i te mau mea ora ato‘a. O oia o Mihaela te melahi, tei parauhia i roto i te mau papa‘iraa mo‘a. I muri iho ua horo‘ahia te autahu‘araa ia Noa, oia hoi o Gabariela; ua ti‘a oia i muri a‘e i te metua o te feia ora ato‘a i to’na ra tau, e ua horo‘ahia ia’na te faatereraa i ni‘a i te mau mea ato‘a. Ua mau teie mau taata i te mau taviri na mua i ni‘a i te fenua, e i muri iho i te ra‘i.

« Te autahu‘araa o te hoê ïa parau tumu mure ore, e i vai na i te Atua ra mai te haamataraa e e na reira noa e a muri noa’tu, aore o’na e mahana matamua, aore hoi e matahiti hopea [a hi‘o Iritiraa a Iosepha Semita, [Hebera 7:3]. Ua ti‘a i te mau taviri ia fariihia mai te ra‘i mai i te mau taime ato‘a ua tonohia te Evanelia. Ia heheu-ana‘e-hia mai ratou mai te ra‘i mai, e mea na roto ïa i te mana o Adamu.

« Ua faahiti o Daniela i roto i ta’na pene hitu i te parau no to te mau Mahana Tahito ra; oia hoi te taata paari roa‘e, to tatou Metua o Adamu, Mihaela; e pii oia i ta’na mau tamarii ia haaputuputu mai no te faatupu i te hoê amuiraa e o ratou no te faaineine i te taeraa mai o te Tamaiti a te Taata nei[a hi‘o Daniela 7:9–14]. O oia (Adamu) te metua o te utuafare o te taata nei, e te peresideni nei oia i ni‘a i te mau varua o te mau taata ato‘a, e o ratou tei mau i te mau taviri e ti‘a ïa ia ratou ia ti‘a’tu i mua ia’na i roto i teie nei rururaa rahi… E ti‘a mai te Tamaiti a te Taata nei i mu‘a ia’na, e i reira e horo‘ahia ia’na te hanahana e te faatereraa. E faahoi atu o Adamu i ta’na tiaauraa i te Mesia ra o tei horo‘ahia’tu ia’na oia hoi, te mauraa i te mau taviri no te ao nei, area râ to’na ti‘araa ei upoo no te utufare taata, e tape‘a mai oia i te reira.

« …Ua pii te Metua i te mau varua ato‘a i mua Ia’na i te poieteraa-hia te taata, e ua faanahonaho ia ratou. O (Adamu) ïa te upoo, e ua parauhia oia ia faarahi. Ua horo‘a matamuahia te mau taviri ia’na, e ia vetahi ê na roto atu ia’na. E e faaite oia i te hoê parau no ta’na tiaauraa, e ratou ia’na.

« E mea mure ore te autahu‘araa. Ua horo‘a te Faaora, Mose, e Elia [Eliaha] i te mau taviri ia Petero, Iakoba, e Ioane, i ni‘a i te mou‘a, a faahuru-ê-hia’i ratou i mua ia’na. E mea mure ore te autahu‘araa—aore ona e mahana matamua, aore hoi e matahiti hopea; aore e metua tane, aore hoi e metua vahine, e te tahi atu â. Mai te mea aita e tauiraa no te mau oro‘a, aita ïa e tauiraa no te autahu‘araa. I te mau vahi ato‘a e faaterehia te mau oro‘a no te Evanelia, te vai ra ïa te autahu‘araa.

« Nahea to te Autahu‘araa taeraa mai ia tatou nei i te mau mahana hopea nei? Ua tae mai oia i raro nei na roto i te monoraa, mai te au i te mau ture i haamauhia. Ua farii o Petero, Iakoba e Ioane i te reira e ua horo‘a’tu i te reira ia vetahi ê. O te Mesia te Tahu‘a Rahi Teitei Roa; o Adamu i muri mai. Te parau nei Paulo no ni‘a i te Ekalesia e te taeraa mai te hoê naho‘a rahi o te mau melahi—i te Atua te haava no te taato‘araa—te mau varua o te mau taata parau-ti‘a tei maitai roa; ia Iesu ra te Arai i te faufaa apî [a hi‘o Hebera 12:22–24] ».4

Ua amui mai te mau peropheta tei mau na i te mau taviri no te autahu‘araa i mutaa ihora no te faatupu i te ohipa no te tau tuuraa hopea no te evanelia

« Ua ite au ia Adamu i roto i te afaa no Adamu-Onidi-Ahamana. Ua pii oia e ia haaputuputu mai ta’na mau tamarii e ua haamaitai ia ratou i te hoê haamaitairaa patereareha. Ua fâ atu te Fatu i rotopu ia ratou, ua haamaitai (Adamu) ia ratou paato‘a e ua tohu i te mea e tupu mai i ni‘a ia ratou e tae noa’tu i te u‘i hopea.

« Teie te tumu i haamaitai ai o Adamu i to’na ra huaai; ua hinaaro oia ia afa‘i ia ratou i mua i te aro o te Atua. Ua imi ratou i te hoê oire, e te tahi atu â mau mea, [‘o te Atua te faaau e te faati‘a ra’—Heberea 11:10]. Ua imi Mose i te afa‘i te mau tamarii no Iseraela i mua i te aro o te Atua, na roto i te mana no te autahu‘araa, aita râ i nehenehe ia’na. I te mau tau matamua no te ao nei ua tamata ratou i te afa‘i te taata i mua i te aro o te Atua; e te vai nei te mau Elia tei faati‘ahia mai no te tamata i te faahoi mai teie nei mau hanahana, aita râ i noaa ia ratou; ua tohu râ ratou i te hoê mahana e heheuhia mai ai teie nei hanahana. Ua parau o Paulo no te tau tuuraa o te îraa o te mau tau, i reira te Atua e haaputuputu ai i te mau mea ato‘a ei hoê, e te tahi atu â. [a hi‘o Ephesia 1:10]; e e ti‘a i taua mau taata tei farii i teie nei mau taviri ia ti‘a mai i reira e; e ore roa e noaa te maitai rahi roa ia ratou ra ia ore tatou nei.

« Tei te ra‘i teie nei mau taata, area to ratou ra mau tamarii tei ni‘a ïa i te fenua nei. Te mihi nei to ratou aau ia tatou. E tono mai te Atua i te mau taata i raro nei no teie nei tumu. ‘E tono mai te Tamaiti a te Taata i Tana mau melahi, e na ratou e haaputu ê i te feia faatupu i te hapa e tei rave ato‘a i te parau ino no roto mai i to’na ra basileia’ [Mataio 13:41]. E haere mai teie nei mau taata mana ato‘a i raro nei e e amui mai ai ia tatou no te faatupu i teie nei ohipa.

« Ua riro te Basileia o te Ao mai te hoê huero sinapi. E mea iti roa te huero sinapi, e tupu mai ra ei tumu raau rahi, e e tau te mau manu o te reva i ni‘a i te mau amaa raau. [A hi‘o Mareko 4:30–32]. Te mau manu o te mau melahi ïa. No reira e pou mai te mau melahi, e amui ratou no te haaputuputu i ta ratou mau tamarii, e e haaputuputu ia ratou. E ore roa e ti‘a ia tatou ia haamaitai-roa-hia ia ore ratou, e ore ato‘a hoi ratou e haamaitairoa-hia ia ore tatou nei; ia rave-ana‘e-hia teie nei mau mea, e pou mai ïa te Tamaiti a te taata nei, e e parahi ïa to te mau mahana tahito ra; e haere atu tatou e te pŭpŭ melahi ato‘a eita e hope ia tai‘o ra, e e paraparau tatou e e farii tatou i te mau arata‘iraa no ŏ mai ia ratou ra ».5

Ua haamauhia te mau oro‘a no te autahu‘araa mai te haamataraa mai e e ti‘a ia tape‘ahia mai te au ta te Atua i faataa

« O Adamu … te taata matamua, tei parauhia i roto ia Daniela mai te to te mau mahana tahito ra, oia hoi, te taata matamua e te paari roa‘e o te mau taata, te taata rahi e te tupuna rahi tei parauhia i roto i te tahi atu vahi o Mihaela, no te mea o oia te taata matamua e te metua tane no te mau taata ato‘a, e ere ana‘e na roto i te fanauraa i te huaai, o te taata matamua râ tei mau i te mau haamaitairaa varua, te taata o tei faaitehia’tu te opuaraa no te mau oro‘a no te faaora i to’na huaai e tae noa’tu i te hopea, e o oia te taata matamua i heheu mai ai te Mesia ia’na iho, a na roto ia’na i heheuhia mai ai te Mesia mai te ra‘i mai e, e tamau noa â taua heheuraa ra mai tera mai â taime. Te mau nei o Adamu i te mau taviri no te tau tuuraa no te îraa o te mau tau, oia hoi, ua heheuhia e e heheuhia na roto mai ia’na te tau tuuraa o te mau tau ato‘a mai te haamataraa e tae mai i te Mesia, e mai te Mesia e tae mai i te hopea o te mau tau tuuraa ato‘a o te ti‘a ia heheuhia mai…

« …Ua haamau [te Atua] i te mau oro‘a ia vai noa mai te reira a muri e a muri noa’tu; e ua faataa Oia ia Adamu ia tia‘i i ni‘a ia ratou, no te heheu i te reira i te taata mai te ra‘i mai, aore râ no te tono atu te mau melahi no te heheu atu i te reira mau oro‘a. ‘E ere anei ratou i te tavini varua ana‘e, i tonohia e tiai i te feia e noaa ia ratou te a’ia ra i te ora?’ [Hebera 1:14].

« Tei raro a‘e teie nei mau melahi i te faatereraa a Mihaela o Adamu, o tei rave i te ohipa i raro a‘e i te arata‘iraa a te Fatu. Na roto i te faahitiraa i ni‘a’tu, te ite nei tatou e ua taa maitai ia Paulo te mau opuaraa a te Atua i roto i To’na auraa e te taata nei, e taua faanahoraa hanahana e te maitai Ta’na iho i haamau i roto Ia’na, e na roto Ia’na i tono atu ai oia i te mana, te mau heheuraa e te hanahana.

« Eita te Atua e ite i te mea aita Oia i pii, i faatoro‘a e i ma‘iti. I te haamataraa ua pii te Atua ia Adamu na roto i To’na iho reo. ‘Ua tiaoro maira râ te Atua ra o Iehova ia Adamu, na ô maira ia’na, Tei hea oe? Ua na ô atura oia, Faaroo a‘era vau i to reo i roto i te ô nei, măta‘u a‘era vau o vau i vai tahaa noa, tapuni a‘e nei au.’[Genese 3:9–10]. Ua farii Adamu i te mau faaueraa e te mau haapiiraa no ŏ mai i te Atua ra: teie te faanahonahoraa mai te haamataraa mai â.

« To’na fariiraa i te mau heheuraa, te mau faaueraa e te mau oro‘a i te haamataraa, aita ïa e mana no te mârôraa; aita ana‘e nahea ïa to ratou haamataraa i te pûpû atu i te mau tusia i te Atua na roto i te hoê raveraa tano? E mai te mea ua pûpû atu ratou i te mau tusia ua ti‘a ïa ia faati‘ahia ratou ia na reira na roto i te faatoro‘araa. Te tai‘o nei tatou i roto i te Genese [4:4] e ua hopoi o Abela i te hoê mamoe maitai e te poria no roto i te nănă ra, e ua ite maira te Fatu ia Abela e ta’na ô…

« E no reira, teie te natura o te autahu‘araa; e mau te taata tata‘itahi i te peresideniraa no to’na tau tuuraa, e hoê ana‘e taata e mau i te peresideniraa no te mau tau tuuraa ato‘a, o Adamu ïa; e e farii o Adamu i ta’na Peresideniraa e te mana no ô mai i te Fatu ra, eita râ oia e farii i te îraa e tae noa’tu i te taime e pûpû atu ai te Mesia i te basileia i te Metua ra, e tupu ïa te reira i te hopea o te tau tuuraa hopea.

« Eita te mana, te hanahana e te mau haamaitairaa no te autahu‘araa e tamau noa i te mau taata tei farii i te faatoro‘araa maori râ ia tamau noa to ratou parau-ti‘a; mai ia Kaina o tei faati‘ahia ia pûpû i te tusia, e no te mea râ aita oia i pûpû atu na roto i te parau-ti‘a, ua faahapahia ïa te reira. No reira, te auraa o te reira, e ti‘a ïa ia tape‘ahia te mau oro‘a mai te au i ta te Atua i faataa; aita ana‘e e riro ïa to ratou autahu‘araa e faahaparaa e ere râ i te hoê haamaitairaa ».6

Te autahu‘araa a Melehizedeka o te rave‘a ïa e heheu mai ai te Atua Ia’na iho e Ta’na mau opuaraa

« Te vai nei e piti autahu‘araa tei parauhia i roto i te mau papa‘iraa mo‘a, oia hoi, te Melehizedeka, te Aarona aore râ te Levitita. Noa’tu e e te vai nei e piti na autahu‘araa, tei roto ato‘a i te autahu‘araa a Melehizedeka te autahu‘araa a Aarona aore râ Levitita, e o te upoo teitei ïa, e tei mau i te mana teitei roa‘e no te autahu‘araa, e tei mau i te mau taviri no te basileia o te Atua i te mau tau ato‘a o te ao nei e tae noa’tu i te u‘i hopea i ni‘a i te fenua nei, e o te rave‘a ïa e heheuhia mai ai te mau ite ato‘a, te haapiiraa, te opuaraa no te faaora, e te mau mea faufaa rahi ato‘a mai te ra‘i mai.

« Ua haamauhia teie faanahoraa hou te hamani-raa-hia o teie nei fenua, a fatu ato‘a ai te mau fetia po‘ipo‘i i te himene; aore râ a pii noa’i te mau tamarii ato‘a a te Atua i te oaoa’ [Ioba 38:4–7], e mai te autahu‘araa teitei roa‘e e te mo‘a roa‘e, mai te au i te haapa‘oraa a te Tamaiti a te Atua, e te tahi atu mau autahu‘araa e mau tuhaa ana‘e ïa, e mau amaa, e mau mana e haamaitairaa no teie autahu‘araa, e tei mauhia, tei hi‘opo‘ahia, e tei faaterehia e te autahu‘araa. O te rave‘a ïa i haamata ai te Atua Mana Hope i te heheu mai i To’na hanahana i te haamataraa o te poieteraa o teie nei fenua, e ua tamau noa â Oia i te heheu mai Ia’na iho i te mau tamarii a te taata e tae noa mai i teie tau e, e na roto mai i te reira e faaite ai Oia i Ta’na mau opuaraa e tae noa’tu i te hopearaa o te tau ».7

« Te mana no te autahu‘araa a Melehizedeka o te fariiraa ïa i te ‘mana o te ora mure ore’; no te mea eita te fafauraa mure ore e nehenehe ia ofatihia… Eaha te mana no Melehizedeka? E ere na te autahu‘araa a Aarona e faatere i te mau oro‘a no rapae, e te pûpûraa tusia. O ratou tei mau i te îraa o te autahu‘araa a Melehizedeka e mau arii e e mau tahu‘a ïa no te Atua Teitei Roa ra, tei mau i te mau taviri no te mana e te mau haamaitairaa. Oia mau, taua autahu‘araa ra e hoê ïa ture maitai roa no te faatereraa atua, e ti‘a mai oia mai te Atua no te horo‘a i te mau ture i te taata, ma te horo‘a i te ora mure ore i te mau tamaroa e te mau tamahine a Adamu…

« ‘Aore e metua tane, aore hoi e metua vahine, aore e heeraa, aore e mahana matamua, aore hoi e hopea to to’na oraraa; i faarirohia râ oia mai te Tamaiti a te Atua ra, o te vai tahu‘a maite mai â e a muri noa’tu’ [Hebera 7:3]. Ua mau te autahu‘araa a Melehizedeka i te ti‘araa no ŏ mai i te Atua mure ore, e ere na roto i te heeraa mai te metua tane e te metua vahine; e mea mure te autahu‘araa mai te Atua iho, aore e mahana matamua aore hoi e hopea to to’na oraraa…

« …Te autahu‘araa Levitita [a Aarona], mai te mau tahu‘a e faatere nei i te oro‘a no rapae, aita ia e tăpŭraa; area râ te autahu‘araa a Melehizedeka e ravehia ïa na roto i te hoê tăpŭ e te fafauraa ».8

« Aita te autahu‘araa a Melehizedeka i taa ê atu i te autahu‘araa a te Tamaiti a te Atua… te vai nei te tahi mau oro‘a no te autahu‘araa e na roto mai i te reira e noaa mai ai te tahi mau hotu… Te hoê haamaitairaa rahi no te autahu‘araa o te roaaraa mai ïa te mau heheuraa no ni‘a i te mana‘o e te hinaaro o te Atua. E haamaitairaa ato‘a no te autahu‘araa a Melehizedeka ia faaite hua i te hapa, ia a‘o atu, e ia faaitoito, e ia farii ato‘a i te heheuraa ».9

« Te mau autahu‘araa ato‘a no Melehizedeka ïa; te vai nei râ te mau tuhaa e aore râ te mau faito taa‘e no te reira… Ua mau na te mau peropheta ato‘a i te autahu‘araa a Melehizedeka ».10

« Te tiaoro atu nei au i te taata ato‘a ia imi i te maitai roa ra, e ia tomo hohonu atu i roto i te mau parau aro no te Atuaraa. Eita e nehenehe i te hoê taata ia rave i te tahi mea no’na iho maori râ ia arata‘i te Atua ia’na na ni‘a i te e‘a ti‘a; e te autahu‘araa no taua ïa opuaraa ra ».11

E ti‘a i te hoê taata ia faati‘ahia e te Atua e ia faatoro‘ahia i te autahu‘araa no te faatere i roto te mau oro‘a no te ora

Te mau Hiro‘a Faaroo 1:5: « Te ti‘aturi nei matou e, hou te taata e a‘o ai i te Evanelia e hou oia e faatere ai i te mau oro‘a no te reira, e mea ti‘a ia’na ia ma‘itihia e te Atua na roto i te tohu e te tuuraa rima o te feia i haamanahia ».12

« Te ti‘aturi nei matou e aita roa e taata e nehenehe e faatere i te ora na roto i te evanelia, i te mau varua o te taata nei, i te i‘oa o Iesu Mesia, maori râ ua faati‘ahia oia e te Atua, na roto i te heheuraa, aore râ na roto i to’na faatoro‘a-raa-hia e te tahi taata ta te Atua i tono mai na roto i te heheuraa, mai tei papa‘ihia e Paulo, Roma 10:14, ‘Eaha ra te taata nei e ti‘a’i ia tiaoro atu ia’na, i tei ore i faaroohia e ratou ra? e eaha hoi ratou e ti‘a’i ia faaroo ia’na, i tei ore ratou i ite ia’na? e eaha hoi ratou e ite ai i te faaite ore? Eaha hoi te taata nei e ti‘a ai ia faaite ia ore ratou ia tonohia?’ E e ani au, nahea ratou e nehenehe ai e tonohia mai te mea aita e heheuraa, aore râ te tahi faaiteraa no ô i te Atua e itehia e te mata? E faahou â, Hebera 5:4, ‘E aore roa e taata e rave noa i teie hoi tura no’na iho, maori râ o tei parauhia e te Atua, mai ia Aarona ra.’—E e ui au, nahea o Aarona i te piiraahia, maori râ na roto i te heheuraa? »13

« Ua parau atu te melahi ia Korenelio e e ti‘a ia’na ia tii ia Petero no te haapii nahea oia e faaorahia’i [a hi‘o Te Ohipa 10:21–22]: E nehenehe ta Petero e bapetizo, aita te mau melahi, a vai noa’i te mau faatere haamanahia i te tino nei tei mau i te mau taviri no te basileia, aore râ te mana no te autahu‘araa. Te vai ato‘a ra te hoê tapa‘o no ni‘a i teie parau, oia hoi aita o Iesu iho to’na fâraa’tu ia Paulo i ni‘a i to’na haerea i Damaseko, i faaite ia’na nahea oia e nehenehe ai e faaorahia. Ua haamau oia i roto i te ekalesia na mua roa te mau aposetolo, e te piti te mau peropheta, no te ohipa o te faatereraa, te haamaitairaa i te feia mo‘a, e te tahi atu â [a hi‘o Ephesia 4:11–12]; e mai ta te ture rahi o te ra‘i i faataa, aore roa e ohipa e ravehia i ni‘a i te fenua nei maori râ ia heheuhia mai te parau i mo‘e i ta’na ra mau tavini te mau peropheta mai te au i te Amosa 3:7, no reira eita ta Paulo e nehenehe e haapii rahi mai i piha‘i iho i te Fatu iho no ni‘a i ta’na hopoi‘a no te faaoraraa i te taata, mai ta’na e nehenehe e haapii mai i piha’i iho i te hoê o te mau tavini a te Mesia tei piihia mai te ra‘i mai i te hoê â piiraa e to te Fatu, e o tei farii i hoê â no ni‘a mai—ia nehenehe i te mau mea ato‘a ta ratou e tuu i raro, e tuuato‘a-hia ïa i te ao, e te mea ta ratou e haamau i raro nei e haamauhia ïa i te ao ra[a hi‘o Mataio 16:19] ».14

E haamaitairaa rahi roa ia faananea i te hoê toro‘a o te autahu‘araa

« E nehenehe [te] autahu‘araa e faahoho‘ahia i te hoho‘a no te tino taata, e te mau melo huru rau, e e ohipa huru rau ta ratou; e mea faufaa rahi ratou paato‘a i to ratou ti‘araa, e eita te tino e hope maitai mai te mea aita te taato‘araa o te mau melo… Mai te mea e taa maitai i te hoê Tahu‘a ta’na hopoi‘a, to’na piiraa, e ta’na taviniraa, e e poro oia na roto i te Varua Maitai, e rahi ïa to’na oaoa mai te mea ra e hoê oia no te Peresideniraa Matamua; e mea titauhia ta’na mau ohipa i roto i te tino, mai te mau haapii e te mau diakono ato‘a ».15

Ua faaite mai o Eliza R. Snow e: « Ua [horo‘a o Iosepha Semita] i te mau arata‘iraa no ni‘a i te mau toro‘a huru rau, e te titauraa i te mau taata ato‘a ia rave i te ohipa i roto i te tuhaa i horo‘ahia’tu ia’na, e te faaîraa i te mau toro‘a e rave rahi tei faataahia’tu ia ratou. Ua parau oia i te peu a te mau taata e rave rahi o te faariro i te mau toro‘a haehaa i roto i te Ekalesia ei mau toro‘a e roo ino, e ia hi‘o atu ma te mata pohehae i te ti‘araa o te tahi atu mau taata tei piihia no te faatere ia ratou; e e maamaa e e mana‘o ti‘a ore no te aau taata ia hiaai i te tahi atu mau ti‘araa ê atu i te mau ti‘araa ta te Atua i ma‘iti no ratou ia rave; e mea maitai a‘e no te mau taata ia faananea i to ratou iho mau piiraa… E ti‘a i te mau taata ato‘a ia hiaai noa i te faananea i to’na iho toro‘a e te piiraa ».16

Te mau mana‘o tauturu no te tuatapaparaa e te haapiiraa

A feruri i teie nei mau mana‘o a tuatapapa ai outou i te pene aore râ a faaineine ai outou i te haapii. No te tahi atu tautururaa, a hi‘o i te mau api vii–xiv

  • A tai‘o faahou i te aamu no to Petero, Iakoba e Ioane horo‘araa’tu i te autahu‘araa a Melehizedeka ia Iosepha Semita e Oliver Cowdery (api 115). Eaha te mau haamaitairaa ta outou e to outou utuafare i farii no te mea ua faahoihia mai te autahu‘araa a Melehizedeka?

  • Na roto i te taato‘araa o teie nei pene, te faaite nei o Iosepha Semita i te hoê ana‘iraa no te mana autahu‘araa na roto i te ohipa monoraa o te mau peropheta. I to outou feruriraa no teaha teie nei haapiiraa i riro ai ei mea faufaa rahi no’na no te haapii i to’na ra tau? No teaha e ti‘a ia tatou ia taa maitai i teie nei haapiiraa i teie nei mahana? Nahea teie ana‘iraa mana ta Iosepha Semita i faaaite e tu‘ati atu ai i te reni no te mana autahu‘araa no te hoê taata?

  • A tai‘o ai outou i teie nei pene, a hi‘o na i to te peropheta Iosepha Semita faaohiparaa i te mau parau vai noa mai â, mure ore, e a muri noa’tu. Eaha ta teie nei mau ta‘o e parau mai nei ia outou no ni‘a i te natura e te faufaa rahi o te autahu‘araa?

  • Ua haapii o Iosepha Semita e, ua haamau te Atua « i te mau oro‘a ia vai noa mai te reira e a muri e a muri noa’tu » e e mea « ti‘a i te mau oro‘a ia haamauhia mai te au i ta te Atua i faaoti » (te mau api 121–23). Nahea teie mau haapiiraa i te faarahiraa i to outou iteraa no te mau oro‘a o te evanelia?

  • A tai‘o faahou i te mau haapiraa a te peropheta Iosepha Semita no ni‘a i te Autahu‘araa a Melehizedeka (te mau api 123–24). A feruri e nahea te autahu‘araa a Melehizedeka i titauhia’i i roto i te mau tuhaa ato‘a o te evanelia. Eaha to outou mau mana‘o e to outou mau iteraa a hi‘o ai outou i te autahu‘araa a Melehizedeka mai te reira te huru?

  • A tai‘o faahou i na paratarafa hopea e piti i roto i te pene (te mau api 126–27. Nahea to outou iteraa e te mau nei te melo tata‘itahi o te Ekalesia i te hoê tuhaa faufaa rahi i roto i te ohipa a te Fatu? Eaha ïa te hopea e nehenehe e noaa mai, mai te mea e « hi‘o tatou ma te mata pohehae » i te mau taata tei piihia no te tavini ei feia faatere i roto i te Ekalesia? A feruri na i te mea ta outou e nehenehe e rave no te faananea i to outou iho piiraa.

Te mau papa‘iraa mo‘a:Alama 13:1–12; PH&PF:27:5–14; 84:33–44, 109–10; 107:6–20; 121:34–46

Te mau nota

  1. John Taylor, Deseret News: Semi-Weekly, 18 no Eperera 1882, 1; tauihia te mau vahiraa no te paratarafa

  2. John Taylor, Deseret News: Semi-Weekly, 20 no Mati 1877, 1

  3. History of the Church, 4:425; no roto mai i te mau minuti no te hoê amuiraa a te Ekalesia i te 3 no atopa 1841, i Nauvoo, Illinois, nene‘ihia i roto i te Times and Seasons, 15 no atopa 1841, 577.

  4. History of the Church, 3:385–88; faatomaraa no teie tau; no roto mai i te hoê a‘oraa tei horo‘ahia e Iosepha Semita i te area ava‘e tiurai 1839 i Commerce, Illinois; faaitehia mai e Willard Richards.

  5. History of the Church, 3:388–89; te mau parau matamua tei tapa‘ohia i te piti o te paratarafa i te papa‘iraa matamua; faatomaraa no teie tau; no roto mai i te hoê a‘oraa tei horo‘ahia e Iosepha Semita i te area ava‘e tiurai 1839 i Commerce, Illinois; faaitehia mai e Willard Richards.

  6. History of the Church, 4:207–9; faatomaraa no teie tau; no roto mai i te hoê a‘oraa tei faaineinehia e Iosepha Semita e tei tai‘ohia i te hoê Amuiraa a te Ekalesia tei tupu i te 5 no atopa 1840, i Nauvoo, Illinois.

  7. History of the Church, 4:207; faatomaraa no teie tau; no roto mai i te hoê a‘oraa tei faaineinehia e Iosepha Semita e tei tai‘ohia i te hoê Amuiraa a te Ekalesia tei tupu i te 5 no atopa 1840, i Nauvoo, Illinois.

  8. History of the Church, 5:554–55; faatomaraa no teie tau; tauihia te mau vahiraa no te paratarafa; no roto mai i te hoê a‘oraa tei horo‘ahia e Iosepha Semita i te 27 no atete 1843, i Nauvoo, Illinois; faaitehia mai e Willard Richards e William Clayton; a hi‘o ato‘a i te appendix, api 562, ohipa 3.

  9. History of the Church, 2:477; faatomaraa no teie tau; no roto mai i te hoê a‘oraa tei horo‘ahia e Iosepha Semita i te 6 no eperera 1837, i Ketelani, Ohio; faaitehia mai e te Messenger and Advocate, Eperera 1837, 487.

  10. Faahitihia e William Clayton, o te faaite mai i te hoê a‘oraa tei horo‘ahia e Iospeha Semita i te 5 no tenuare 1841, i Nauvoo, Illinois; i roto i te L. John Nuttall, « Extracts from William Clayton’s Private Book », 5, Journals of L. John Nuttall, 1857–1904, L. Tom Perry Special Collections, Brigham Young University, Provo, Utah; hoho‘a i roto i te mau haaputuraa a te Ekalesia, Te Ekalesia a Iesu Mesia i te Feia Mo‘a i te mau Mahana Hopea nei, Salt Lake City, Utah.

  11. History of the Church, 6:363; no roto mai i te hoê a‘oraa tei horo‘ahia e Iosepha Semita i te 12 no me 1844, i Nauvoo, Illinois; faaitehia mai e Thomas Bullock.

  12. Te mau Hiro‘a Faaroo 1:5.

  13. Rata na Iosepha Semita ia Isaac Galland, 22 no Mati 1839, fare tape‘araa no Liberty, Liberty, Missouri, nene‘ihia i roto i te Times and Seasons, Feburare 1840, 54; faatomaraa no teie tau.

  14. « Bapetizoraa », te hoê faahitiraa parau a te papa‘i ve‘a faatere no te Times and Seasons, 1 no tetepa 1842, 905; tarame faaapîhia; o Iosepha Semita te papa‘i ve‘a faatere no te ve‘a.

  15. History of the Church, 2:478; tauihia te mau vahiraa no te paratarafa; no roto mai i te hoê a‘oraa tei horo‘ahia e Iosepha Semita i te 6 no eperea 1837, i Ketelani, Ohio; faaitehia mai e te Messenger and Advocate, Eperera 1837, 487.

  16. History of the Church, 4:603, 606; tauihia te mau vahiraa no te paratarafa; no roto mai i te hoê a‘oraa tei horo‘ahia e Iosepha Semita i te 28 no eperera 1842, i Nauvoo, Illinois; faaitehia mai e Eliza R. Snow; a hi‘o ato‘a i te appendix, api 562, ohipa 3.

Hōho’a
Melchizedek Priesthood being conferred

Ua faatoro‘ahia o Iosepha Semita e o Oliver Cowdery i te autahu‘araa a Melehizedeka e te mau aposetolo tahito ra o Petero, o Iakobo e o Ioane. Te parau ra te peropheta e « Te mau taviri [no te autahu‘araa] », « e mea ti‘a ia faahoihia mai te reira mai te ra‘i mai i te mau taime ato‘a o te tuuraa o te evanelia ».

Hōho’a
Adam-ondi-Ahman

Ua ite au ia Adamu i roto i te peho no Adamu-Onidi-Amana. Ua pii oia i te taato‘araa o ta’na mau tamarii e ua haamaitai ia ratou i te hoê haamaitairaa patereareha. Ua fâ mai te Atua i ropu ia ratou ».

Hōho’a
setting apart

« Te ti‘aturi nei matou e, hou te taata e a‘o ai i te Evanelia e hou oia e faatere ai i te mau oro‘a no te reira, e mea ti‘a ia’na ia maitihia e te Atua na roto i te tohu e te tuuraa rima o te feia i haamanahia ».