Ha’api’ira’a a te mau Peresideni
Pene 28: Te ohipa misionare: Te hoê piiraa mo‘a, te hoê ohipa hanahana


Pene 28

Te ohipa misionare: Te hoê piiraa mo‘a, te hoê ohipa hanahana

« I muri a‘e i te mau mea ato‘a tei parauhia, te ohipa rahi roa‘e e tei hau atu i te faufaa o te pororaa ïa i te Evanelia ».

No roto mai i te oraraa o Iosepha Semita

I roto i te mau matahiti hopea o to te feia mo‘a oraraa i Ketelani, e rave rahi te mau melo e te tahi feia faatere no te Ekalesia o tei taiva. E au ra te tere ra te Ekalesia na roto i te hoê tau fifi. Ua papa‘i te peropheta, « i roto i teie huru tupuraa o te mau mea, ua heheu mai te Atua ia‘u e e ti‘a te tahi ohipa apî ia ravehia no te faaoraraa i Ta’na Ekalesia ».1 Teie nei « ohipa apî » o te hoê ïa heheuraa ia tono i te mau misionare i te fenua Peretane no te poro i te evanelia.

Ua haamana‘o o Heber C. Kimball, te hoê melo no te Pŭpŭ no teTino Ahuru ma Piti Aposetolo: « I te mahana matamua no tiunu 1837, ua haere mai te peropheta Iosepha ia‘u nei, a parahi ai au i roto… i te hiero, i Ketelani, e ua parau mārû maira ia‘u, i te na ôraa mai e, ‘e te taea‘e Heber, ua parau mai te Varua o te Fatu ia‘u, « ia haere ta‘u nei tavini Heber i te fenua Peretane e poro i ta‘u nei evanelia e ia iriti i te uputa no te faaoraraa i taua fenua ra ».2 Ua hepohepo roa o Elder Kimball i te mana‘oraa i taua huru ohipa ra: « Ua ite au ia‘u iho mai te tavini paruparu roa‘e a te Atua. Ua ani au ia Iosepha e aha ïa ta‘u e parau ia tae au i reira; ua parau mai oia ia haere atu i te Fatu ra e e arata‘i Oia ia‘u, e e paraparau mai oia ia‘u na roto i te hoê â varua o tei [arata‘i] ia’na ».3

Ua pii ato‘a te peropheta ia Orson Hyde, Willard Richards, e Joseph Fielding i Ketelani, e ia Isaac Russell, John Snyder, e John Goodson i Toronto, Canada. E amui atu teie nei mau taea‘e ia Elder Kimball i ta’na misioni i te fenua Peretane. Ua amui atu ratou i te Oire no New York, e ua reva’tu ratou na ni‘a i te pahi ra Garrick no te fenua Peretane i te 1 no tiurai 1837. Ua afa‘i mai teie nei misioni matamua i rapae au i te fenua Marite Apatoerau te tahi na 2000 taata faafariuhia i roto i te Ekalesia i roto i te matahiti matamua o te mau misionare i te fenua Peretane. Ua papa‘i o Elder Kimball ma te oaoa i te peropheta: « Ia hanahana te Atua, e Iosepha, tei piha‘i iho te Fatu ia matou i rotopu i te mau nunaa! »4

Ua faaterehia te piti o te misioni a te mau aposetolo i Peretane, tei roto hoi i te reira misioni te rahiraa o te mau melo no te Tino Ahuru ma Piti i raro a‘e i te arata‘iraa a Brigham Young, e te peropheta mai Nauvoo atu. Ua faaru‘e ratou i te tau toparaa o te mau rauere raau no te matahiti 1839, e ua tae atu ratou i te fenua Peretane i te matahiti 1840. Ua haamata ratou i reira i te hoê ohipa o te afa‘i mai i te matahiti 1841 hau atu i te 6000 melo faafariuhia i roto i te Ekalesia, ma te faatupu i te fafauraa a te Fatu e e rave oia i « te tahi ohipa apî » no te faaoraraa i Ta’na Ekalesia.

Mai Nauvoo atu, ua tamau noa o Iosepha Semita i te tono i te mau misionare na te ao taato‘a nei. Ua tae atu o Elder Orson Hyde i te fenua Peretane i te matahiti 1841 e ua tamau oia i muri iho i ta’na misioni tei faataahia’tu ia’na no te haere atu i Ierusalema. Ua ta‘ita‘i oia i te hoê rata faaite na Iosepha Semita ia itehia e « te taata tei mau i teie nei rata, e hoê ïa orometua haapa‘o maitai e te tiamâ no Iesu Mesia, ia riro ei tiaau e ei ti‘a no matou i te mau fenua ĕê, no te… paraparau atu i te mau tahu‘a, te mau faatere e te mau peresibutero no te mau Ati Iuda ».5 I te 24 no atopa 1841, ua tuturi o Elder Hyde i ni‘a i te Mou‘a Olive i Ierusalema e ua tiaoro atu i te Metua i te Ao ra ia faataa e ia haamo‘a i te fenua « no te haaputuamui-raa i te mau toe‘a no Iuda i haapurarahia, mai te au i te mau tohuraa a te mau peropheta mo‘a ».6 Ua haere atu o Elder Hyde i muri iho i te fenua Helemani, i reira oia i haamau ai i te niu matamua no te tupuraa o te Ekalesia i reira.

I te 11 no me, 1843 ua pii te peropheta i te mau Elder Addison Pratt, Noah Rogers, Benjamin F. Grouard, e Knowlton F. Hanks no te rave i te misioni i te mau motu no Patifita Apato‘a. Teie te misioni matamua a te Ekalesia i taua vahi aano no te ao nei. Ua pohe o Elder Hanks i te moana, ua tere atu râ o Elder Pratt i te mau Motu Tuhaa Pae, i reira oia i te haapiiraa i te evanelia i ni‘a i te motu no Tubuai. Ua tamau o Elder Rogers e o Grouard i to raua tere i Tahiti, ua hanere te mau taata i bapetizohia i reira ei hotu no ta raua mau ohipa.

I raro a‘e i te arata‘iraa a Iosepha Semita, ua haere te feia mo‘a i mua no te faatupu i te faaueraa a te Fatu: « A haere atu na outou i roto i te ao ato‘a nei; e i te mau vahi ato‘a o te ore e ti‘a ia outou ia haere ra e hapono atu ïa outou, ia tae hoi te parau faaite mai ia outou atu na te ao paato‘a nei e tae noa’tu i te taata ato‘a » (PH&PF 84:62)

Te mau haapiira a Iosepha Semita

E ohipa mo‘a te ohipa misionare; na roto i te faaroo, te hitahita ore, te itoito e te aroha e nehenehe ai ia tatou ia rave i teie nei ohipa

« I muri a‘e i te mau mea ato‘a tei parauhia, te ohipa rahi roa‘e e tei hau atu i te faufaa o te pororaa ïa i te Evanelia ».7

I te ava‘e titema 1840 ua papa‘i atu o Iosepha Semita i te mau melo no te Pŭpŭ no te Tino Ahuru ma Piti Aposetolo e te tahi atu feia faatere no te autahu‘araa o te taviniraa i ta ratou misioni i te fenua Peretane: « Ia papû maitai ia outou, e te mau taea‘e here e, e ere au te taata mata‘ita‘i o te ore e tau‘a nei i te mau mea e tupu ra i ni‘a i te fenua nei; e i rotopu i te mau mea e tupu ra, aita’tu e ohipa faufaa rahi a‘e maori râ te ohipa hanahana ta outou e rave ra i teie nei; no reira, te tapitapi nei to‘u aau no outou, e na roto i to outou hitahita ore, to outou faaroo, to outou itoito e te aroha, ia vai tiamâ outou i te tahi e te tahi, i te Ekalesia a te Mesia e i to outou Metua i te ao ra; e na roto hoi i To’na ra maitai i piihia’i outou i teie nei piiraa mo‘a; e i nehenehe ai ia outou ia rave i te mau hopoi‘a rahi e vai nei i ni‘a iho ia outou. E e nehenehe ta‘u e haapapû atu ia outou, e na roto i te parau faaite ta‘u i farii, te mauruuru nei au e aita outou i haapa‘o ore i ta outou hopoi‘a, e na roto i to outou itoito e to outou haapa‘o-maitai-raa i fariihia’i ta outou ohipa e taua Atua o ta outou e tavini nei, e oia ato‘a te mana‘o tae o te feia mo‘a na te ao ato‘a nei.

E mea oaoa mau te parareraa o te Evanelia na te fenua Peretane; te faatupu nei te manuiaraa o te pororaa evanelia te tahi mau mana‘o taa ê mau i roto i te aau o te feia tei haa e tei faaruru i te mau fifi no te haamanuiaraa i te ohipa pororaa evanelia, tei riro hoi ei mau turu papû e ei mau auvaha parau u‘ana no te evanelia i te omuaraa, a haatihia’i ratou e te mau huru ohipa au ore ato‘a, e a fatata‘i te ohipa i te haamouhia—mai te au i te pahi itoito tei faaruru i te vero ma te pe‘ape‘a ore, tei hohora i to’na ie i te mata‘i, e tei tapu i to’na tere na roto i te are miti, ma te ite maitai i te puai no to’na mau raau pahi, e te ite e te aravihi o to’na tapena, pilati e te ihitai…

« Te aroha, o te hoê ïa tapa‘o tumu no te Atuaraa, e e ti‘a ia faaiteitehia e te feia ato‘a e hinaaro ra ia riro ei mau tamaiti na te Atua. Te taata o tei î i te aroha o te Atua, eita ïa oia e mauruuru i te haamaitai noa i to’na utuafare ana‘e, e haere ti‘a’tu ra na te ao taato‘a nei, ma te hinaaro mau i te haamaitai i te taato‘araa o te taata nei. O tera ia to outou mau mana‘o, e na te reira i tura‘i ia outou ia faaru‘e i te mau mea maitai o te utuafare, ia nehenehe ia outou ia riro ei haamaitairaa no vetahi ê, tei riro ei feia e titau nei i te ora mure ore, tei riro râ e feia tei ore ite i te parau mau; e no reira, te pure nei au ia vai mai te mau haamaitairaa maitai roa’tu o te ra‘i i ni‘a iho ia outou na ».8

Te haapii nei tatou i te mau parau mau ohie no te evanelia ma te haehaa, e te mārû, e te parururaa ia vetahi ê no to ratou ti‘aturiraa

« O outou te mau peresibutero i Iseraela, a faaroo na i to‘u nei reo; e ia tonohia’tu outou i roto i te ao nei no te poro, a faaite i taua mau mea i tonohia’i outou no te parau; ia poro e ia tuo, ‘e tatarahapa outou, te fatata mai nei hoi te basileia o te ao; a tatarahapa e a ti‘aturi i te Evanelia.’ A faaite i te mau parau tumu matamua, e a vaiiho te mau parau aro i te hiti, oi marua hoi outou… A poro i te mau mea ta te Fatu i parau atu ia outou ia poro—te tatarahapa e te bapetizoraa ia matara te hara ».9

« Ua parau vau e ua haamaramarama vau no ni‘a i te faufaa ore no te pororaa’tu i to te ao nei i te mau haavâraa rahi, ia poro râ i te Evanelia ohie ».10

« E [ti‘a] i te mau peresibutero ia haere i mua… ma te mărû, ma te paari e ia poro i te parau no Iesu Mesia e To’na faasatauroraa-hia; eiaha e mâro ia vetahi ê no ni‘a i to ratou faaroo, aore râ faanahoraa faaroo, a tamau râ i te hoê e‘a papû. Te horo‘a atu nei au i te reira mai te hoê faaueraa; e o ratou ato‘a o te ore e haapa‘o i te reira, e faahaere mai ïa ratou te hamani-ino-raa i ni‘a iho i to ratou upoo, e o ratou o te rave i teie nei faaueraa, e î noa ïa ratou i te Varua Maitai; e te parau nei au i te reira mau parau mai te hoê tohuraa ».11

« Mai te mea e matara mai te mau uputa no te mau peresibutero no te poro i te mau parau tumu matamua no te evanelia, ia ore ratou e mamu noa. Eiaha e haavahavaha i te mau haapa‘oraa faaroo; eiaha ato‘a e paraparau no ni‘a i ta ratou mau ti‘aturiraa. A poro ra i te Mesia e to’na faasatauro-raa-hia, te here i te Atua, e te here i te taata; … e na roto i te reira, mai te mea e nehenehe, e iriti ai tatou i te mana‘o hape o te taata. A vai haehaa e ia mărû te aau, e e vai noa ïa te Fatu te Atua no to tatou mau metua i piha‘i iho ia outou e a muri noa’tu ».12

« A haapa‘o na i teie nei Taviri, e ia vai paari no te i‘oa o te Mesia e no te maitai o to outou iho varua. Aita outou i tonohia-’tu ia haapiihia mai, ia haapii atu râ. Ia faa‘una‘una te maitai i te mau parau ato‘a. A ara; a haapa‘o maitai. E mahana faaararaa teie, e ere hoi i te mahana no te faarahi i te parau. A rave parauti‘a noa i mua i te Atua e i te taata… I vai parau-ti‘a outou, a parau i to outou mana‘o, e ia afaro outou i roto i ta outou (mau auraa ato‘a) e te taata[a hi‘o PH&PF 43:15] ».13

Hou o George A. Smith a reva’tu ai no te hoê misioni i te matahiti 1835, ua farerei oia i te peropheta Iosepha Semita, e tuane fetii no’na. Ua papa‘i o George A. Smith: « Ua haere au e farerei i te tuane fetii o Iosepha. Ua horo‘a mai oia ia‘u te hoê buka a Moromona, ua aroha rima mai ia‘u e ua parau mai, ‘a poro i te mau a‘oraa poto, a haapoto i te mau pure, e a horo‘a i ta oe mau a‘oraa ma te pure i roto i te aau ».14

E haapii tatou i te evanelia ia au i te arata‘iraa a te Varua

« E ti‘a i te taato‘araa ia poro i te Evanelia, na roto i te mana e te faaururaa a te Varua Maitai; eita roa e nehenehe i te taata ia poro i te Evanelia mai te mea aita te Varua Maitai ».15

« Mai ta Paulo i parau e ua faaau vau ia‘u iho i te mau mea ato‘a i te taata ato‘a nei, ia ora te tahi pae ia‘u [a hi‘o 1 Korinetia 9; 22], ia na reira ato‘a te mau peresibutero no te mau mahana hopea nei e ti‘a’i; e ua papû ia matou, e no to ratou tono-raa-hia no te poro i te Evanelia e no te faaara i to te ao no te mau haavâraa o te tae mai, ia haapii ana‘e ratou na roto i te arata‘iraa a te Varua, mai te au i te mau heheuraa a Iesu Mesia, e poro ïa ratou i te parau mau e e manuia ïa ratou ma te amuamu ore. No reira aita ta matou e faaueraa apî no te horo‘a, te tiaoro nei râ matou i te mau peresibutero e te mau melo ia ora i te mau parau ato‘a no roto mai i te vaha o te Atua. [a hi‘o Mataio 4:4], oi ere ratou i te hanahana tei faahereherehia no te feia haapa‘o ».16

Ua a‘o te peropheta i te hoê amuiraa tei tupu i te ava‘e atopa 1839: « Ua haamata te peresideni [Iosepha Semita] i te horo‘a i te arata‘iraa i te mauperesibutero no ni‘a i te pororaa i te Evanelia, e ua faaite atu ia ratou te titauraa ia noaa te Varua, ia nehenehe ia ratou ia poro ma te Varua Maitai o te tonohia mai i raro nei mai te ra‘i mai; ia haapa‘o maitai ratou i te a‘o no ni‘a i taua mau tumu parau tei ore i haamaramarama-maitai-hia i roto i te parau a te Atua o te faatupu mai i te mana‘ona‘oraa e te mâroraa ».17

I te 4 no me 1840, ua papa‘i Iosepha Semita mai Nauvoo atu i te mau taea‘e Orson Hyde e John E. Page, i to raua tere no te hoê misioni i te Fenua Mo‘a: « Eiaha e haaparuparu no te rahi o te ohipa; a vai haehaa noa râ e a haapa‘o, e i reira e nehenehe ai ia orua e parau, ‘e aha oe, e tena na mou‘a rahi! i te aro o Zerubabela ra, e riro ïa oe ei papû’ [A hi‘o Zekaria 4:7]. O Oia tei haapurara ia Iseraela ua fafau ïa i te haaputuputu ia ratou; no reira a riro ai orua ei mauihaa i roto i teie nei ohipa rahi, e horo‘a Oia ia orua i te mana, te paari, te puai, e te ite, e te mau aravihi ato‘a e titauhia; a aano noa’tu ai to orua mau feruriraa, e tae noa-’tu e nehenehe ia orua e taa maitai i te fenua e te mau ra‘i, ia toro atu i te ora mure ore, e ia hi‘o i te mau ohipa faahiahia a Iehova i roto i te taato‘araa o to ratou huru e to ratou hanahana ».18

E imi tatou i te mau rave‘a ato‘a no te haapii i te evanelia e no te faaite i te parau mau o te evanelia

I te tau toparaa o te rauere raau no te matahiti 1832 ua tere atu o Iosepha Semita e te episekopo Newel K. Whitney mai Ketelani, Ohio, e tae atu i te tuhaa hitiaa o te râ no te Fenua Marite. I te 13 no atopa, ua papa‘i te peropheta ia Emma Semita, mai te Oire no New York: « Ia feruri ana‘e au no ni‘a i teie nei oire rahi mai ia Ninive o tei ore i ite i to ratou rima atau e i to ratou rima aui, oia ïa, hau atu i te piti hanere tauasini varua, ua î to‘u nei aau i te aroha no ratou, e ua faaoti au i te faateitei i to‘u nei reo i roto i teie nei oire e ia vaiiho i te hotu i te Atua ra, o te mau nei i roto i to’na na rima te mau mea ato‘a e o te ore e faati‘a i te hoê i‘o rouru o to tatou upoo ia ma‘iri i raro i ni‘a i te repo mai te ite-ore-hia…

« Ua paraparau na vau i te tahi mau taata, tei mauruuruhia e au nei, e te hoê taure‘are‘a nehenehe no Jersey, e e mea hanahana to’na ra hoho‘a mata. Ua haere mai oia e ua parahi i piha‘i iho ia‘u e ua haamata i te paraparau mai ia‘u no ni‘a i te ma‘i fiva e ua ite au e ua roohia oia i taua ma‘i ra e ua fatata roa oia i te pohe. Ua parau oia e ua faaherehere te Fatu ia’na no te tahi opuaraa paari. Ua haru mai au i teie nei rave‘a e ua aparau maoro maua. E au ra ua oaoa oia i te fariiraa i ta‘u nei haapiiraa e ua hoa rahi roa maua. Ua paraparau maua e tae noa’tu i te tuiraa pô e ua faaoti maua i te faaoti i ta maua aparauraa i te mahana i muri mai. No te tahi ra ohipa e ti‘a ia’na ia rave, aita’tu ra oia i vata e tae noa’tu ua ineine te pahi no te faareva e ua ti‘a ia’na ia haere atu. Ua haere mai oia ia‘u nei e ua aroha mai e aita hoi maua i hinaaro roa i te faataaê te tahi e te tahi ».19

Ua haamana‘o o Elizabeth Ann, te vahine faaipoipo a Newel K. Whitney, i te tere o ta’na tane faaipoipo i te matahiti 1832 i te pae hitiaa o te râ no te fenua Marite na muri ia Iosepha Semita: « Ua tere atu ta‘u tane faaipoipo na muri ia Iosepha te peropheta, na roto i te mau oire e rave rahi no te hitiaa o te râ, ma te faaite i to raua iteraa papû e te ohiraa i te tahi mau rave‘a no te paturaa i te hoê hiero i Ketelani, e no te hoo-ato‘a-raa mai i te mau fenua i Missouri… Ua parau oia i ta‘u nei tane faaipoipo, ‘mai te mea e pato‘i ratou ia taua, e farii ïa ratou i to taua iteraa papû, no te mea e papa‘i taua i te reira e e vaiiho taua i te reira i to ratou mau uputa e te mau haamaramarama ».20

I te matahiti 1834, ua a‘o o Iosepha Semita i roto i te hoê fare haapiiraa i Pontiac, Michigan, e tei reira o Edward Stevenson e ua haamana‘o oia i te ohipa i tupu: « Tei ni‘a i taua mau tahua fare haapiiraa ra na misionare Momoni e piti i te faaiteraa i te Evanelia tei faahoihia mai i te matahiti 1833; e i te matahiti 1834 ua a‘o o Iosepha Semita te peropheta ma te puai tei ore i itehia mai te reira te huru i te ahuru ma ivaraa o te tenetere… E nehenehe ta‘u e haamana‘o maitai i te mau parau e rave rahi a te tamaiti peropheta a faahitihia’i ratou ma te ohie, e ma te hoê râ puai o tei ore roa e noaa i te feia ato‘a tei tae atu ia tape‘a…

« Ma te rima i afa‘ihia i ni‘a, ua na ô oia: « E taata ite au e te vai nei te hoê Atua, no te mea ua ite au Ia’na i te taime ao, a pure ai au i roto i te hoê uru raau aita e maniania, i te tau mahanahana no te matahiti 1820.’ Ua faaite oia i to’na iteraa papû e ua parau te Atua, te Metua Mure Ore, ma te toro atu to’na rima i te hoê taata ê atu, mai To’na huru hoho‘a, i te na-ô-raa e: « O ta‘u Tamaiti Here teie, a faaroo Ia’na.’ Aue, ua rurutaina hoi to‘u tino i teie mau parau, e ua î roa hoi au i te oaoa faito ore i te iteraa i te hoê taata, mai te aposetolo Paulo i mutaa ihora, i te faaiteraa, ma te măta‘u ore e, ua ti‘a oia i mua i te aro o Iesu Mesia!…

« …Ua faatupuhia te tahi mau putuputuraa e rave rahi, e ua amui ato‘a mai te peropheta i reira, e, te vahi faahiahia roa’toa-’tu, ua tae ato‘a mai na ite tootoru o te Buka a Moromona. I roto i taua farereiraa na’na i teie amaa, ua faaite papû te peropheta e, ua faauehia ia’na ia faati‘a i te hoê Ekalesia mai te au i te hoho‘a o te Ekalesia ta Iesu i faanahonaho, e na ahuru ma piti aposetolo, te mau hitu ahuru, te mau peresibutero, te mau horo‘araa e te mau haamaitairaa, e te mau tapa‘o o te pee atu mai tei itehia e tei papa‘ihia i roto i te pene ahuru ma ono no Mareko… Ua parau o Iosepha, ‘mai te hoê tavini a te Atua, te fafau atu nei au ia outou, e ia tatarahapa e ia bapetizohia outou ia matara ta outou mau hara, e farii ïa outou i te Varua Maitai’ ».21

A haruhia’i oia mai Far West, Missouri, i te ava‘e novema 1838, i to’na tape‘a-raa-hia i te fare auri no Richmond, Missouri, ua haapii faahou â te peropheta i te evanelia: « Ua farereihia matou e te tahi mau vahine e te tahi mau tane. Ua haere mai ihora te hoê o te mau vahine, e ua ani ti‘a ihora i te mau nuu tia‘i o vai o te feia mau auri te Fatu o ta te mau ‘momoni’ e haamori nei? Ua toro mai ra te hoê o te mau tia‘i i te rima i ni‘a ia‘u ma te ata rahi, e ua na ô a‘era, ‘teie te taata.’ Ua fariu maira te vahine i ni‘a ia‘u e ua ani maira mai te mea ra te parau nei au e o vau te Fatu e te Faaora? Ua pahono atura vau, e taata noa vau, e e orometua no te faaora, tei tonohia e Iesu Mesia no te poro i te Evanelia.

« No to’na hiti mahuta rahi i teie nei pahonoraa ua haamata ihora teie vahine i te uiui no ni‘a i ta tatou nei haapiiraa, e ua poro atu vau i te hoê a‘oraa, ia’na e i to’na mau hoa, e i te mau faehau tei maere, tei faaroo maitai a hohora ai au i te haapiiraa no te faaroo ia Iesu Mesia, e te tatarahapa, e te bapetizoraa no te matararaa hara, e te fafauraa no te Varua Maitai, mai tei papa‘ihia i roto i te pene piti no Te Ohipa a te mau Aposetolo [a hi‘o Te Ohipa 2:38–39].

« Ua mauruuru te vahine, e ua arue oia i te Atua e ua faaroo te mau faehau, e ua haere ê atu, ma te pure e ia paruru e ia faaora te Atua ia matou ».22

Te haamana‘o râ o Dan Jones i taua pô ra hou te peropheta a maratirihia’i i roto i te fare tape‘araa no Carthage, ua tupu teie nei ohipa i muri nei: « Ua faaite o Iosepha i te hoê iteraa papû puai mau i te feia tia’i no ni‘a i te parau mau o te buka a Moromona, te faahoi-raa-hia mai te Evanelia, te faatereraa a te mau melahi, e ua haamau-faahou-hia taua basileia o te Atua i ni‘a i te fenua nei, no reira oia i tape‘ahia’i i taua fare auri ra, e ere no te mea ua ofati oia i te tahi ture a te Atua aore râ a te taata ».

Te mau mana‘o tauturu no te tuatapaparaa e te haapiiraa

A feruri i teie nei mau mana‘o a tuatapapa ai outou i te pene aore râ a faaineine ai outou i te haapii. No te tahi atu tauturu, a hi‘o i te mau api vii–xiv

  • A tai‘o faahou i te mau api 373–76, ma te hi‘o maitai e ua faanahonahohia te mau tutavaraa misionare i raro a‘e i te arata‘iraa a te peropheta Iosepha Semita. Ua haamaitaihia anei outou i te tahi vahi na roto i te ohipa a taua mau misionare matamua ra? Mai te mea oia, e mea nahea ïa?

  • A tai‘o i te paratarafa piti o te api 377, e a feruri no te aha te here e haamaitai ai ia tatou mai ta te peropheta i faaite. E aha te tahi atu mau maitai e titauhia ia tatou no te riroraa ei mau misionare maitai? (No te tahi mau hi‘oraa, a hi‘o i te mau api 376–77).

  • A tai‘o faahou i te mau parau a te peropheta Iosepha Semita no ni‘a i te mau mea e ti‘a’i i te mau misionare ia haapii e nahea e ti‘a’i ia ratou ia haapii (te mau api [377–79). No te aha e mea ti‘a ia tatou ia haapii « i te mau parau tumu matamua » no te evanelia? E aha te mau mea e nehenehe e tupu mai na roto i te marôraa’tu ia vetahi ê no ni‘a i te parau no te haapa‘oraa? I to outou mana‘oraa e aha te auraa no te parau « ia faaunauna te maitai i te mau parau ato‘a » ia poro ana‘e i te evanelia?

  • A tai‘o i te taato‘araa o te piti o te paratarafa i te api 379. Nahea to te Varua Maitai arata‘iraa i ta outou mau tutavaraa no te faaite i te evanelia? No te aha eita e nehenehe ta tatou e poro i te evanelia mai te mea aita te Varua Maitai?

  • A tai‘o faahou i te mau ohipa tei tupu ia Iosepha semita i te mau api 381–83. E aha ta tatou e nehenehe e haapii mai no ni‘a i te faaiteraa i te evanelia na roto mai i teie nei mau ohipa tei tupu?

  • Nahea e nehenehe ai ia tatou ia imi itoito i te mau rave‘a no te faaite i te evanelia ia vetahi ê? Nahea e nehenehe ai ia tatou ia faaineine ia tatou iho no taua mau taime ra? Nahea ta tatou e nehenehe ai e faaohipa i to tatou mau utuafare i roto i te ohipa misionare?

Te mau papa‘iraa mo‘a: Mataio 28:19–20; 2 Nephi 2:8; Alama 26:26–37; PH&PF 4:1–7; 31:3–5

Te mau nota

  1. History of the Church, 2:489; no roto mai i te « History of the Church » (parau papa‘i) buka B-1, 761, mau haaputuraa a te Ekalesia, Te Ekalesia a Iesu Mesia i te Feia Mo‘a i te mau Mahana Hopea nei, Salt Lake City, Utah.

  2. Heber C. Kimball, « Synopsis of the History of Heber Chase Kimball », Deseret News, 14 no eperera 1858, 33; faatomaraa no teie tau.

  3. Heber C. Kimball, Deseret News, 21 no me 1862, 370; faatomaraa no teie tau

  4. Faahitihia e Orson F. Whitney, i roto i te Conference Report, Atopa 1920, 33

  5. E rata haapoupouraa papa‘ihia e Iosepha Semita e te tahi mau taata ia Orson Hyde, 6 no eperera 1840, Nauvoo, Illinois, nene‘ihia i roto i te Times and Seasons, Eperera 1840, 86.

  6. Orson Hyde, A Voice from Jerusalem, or a Sketch of the Travels and Ministry of Elder Orson Hyde (1842), 29.

  7. History of the Church, 2:478; no roto mai i te hoê a‘oraa tei horo‘ahia e Iosepha Semita i te 6 no eperera 1837, i Kirtland, Ohio; faaitehia mai e te Messenger and Advocate, Eperera 1837, 487.

  8. History of the Church, 4:226–27; faatomaraa no teie tau e te tarame; no roto mai i te hoê rata a Iosepha Semita i te Tino Ahuru ma Piti Aposetolo, 15 no titema 1840, Nauvoo, Illinois, nene‘ihia i roto i te Times and Seasons, 1 no tenuare 1841, 258; ua hape te tai‘o mahana te 19 no atopa 1840 no teie nei rata, i roto i te History of the Church.

  9. History of the Church, 5:344; faatomaraa no teie tau; no roto mai i te hoê a‘oraa tei horo‘ahia e Iosepha Semita i te 8 no eperera 1843, i Nauvoo, Illinois; faaitehia mai e Willard Richards e William Clayton.

  10. History of the Church, 4:11; no roto mai i te mau arata‘iraa a Iosepha Semita i te 29 no tetepa 1839, i Commerce, Illinois; faaitehia mai e James Mulholland.

  11. History of the Church, 2:431; no roto mai i te mau arata‘iraa a Iosepha Semita i te 30 no mati 1836, i Kirtland, Ohio

  12. E rata na Iosepha Semita e te tahi atu mau taata ia Hezekiah Peck, 31 no atete 1835, Kirtland, Ohio; i roto i te « The Book of John Whitmer », 80, Community of Christ Archives, Independence, Missouri; hoho‘a no « The Book of John Whitmer » in mau haaputuraa a te Ekalesia.

  13. History of the Church, 3:384; no roto mai i te hoê a‘oraa tei horo‘ahia e Iosepha Semita i te 2 no tiurai, 1839, i Montrose, Iowa; faaitehia mai e Wilford Woodruff e Willard Richards.

  14. George A. Smith, « History of George Albert Smith by Himself », 36, George Albert Smith, Papers, 1834–75, mau haaputuraa a te Ekalesia.

  15. History of the Church, 2:477; no roto mai i te hoê a‘oraa tei horo‘ahia e Iosepha Semita i te 6 no eperera 1837, i Kirtland, Ohio; faaitehia mai e te Messenger and Advocate, Eperera 1837, 487.

  16. History of the Church, 5:404; no roto mai i te hoê rata a Iosepha Semita i te papa‘i ve‘a faatere no te Times and Seasons, 22 no me 1843, Nauvoo, Illinois, nene‘ihia i roto i te Times and Seasons, 15 no me 1843, 199; ua nene‘i-taere-hia te hoho‘a o teie ve‘a Times and Seasons.

  17. History of the Church, 4:13; no roto mai i te hoê a‘oraa tei horo‘ahia e Iosepha Semita i te 6 no atopa 1839, i Commerce, Illinois; faaitehia mai e te Times and Seasons, Titema 1839, 31.

  18. History of the Church, 4:128–29; no roto mai i te hoê rata a Iosepha Semita ia Orson Hyde e John E. Page, 14 no me 1840, Nauvoo, Illinois. Noa’tu e e ua rave hope o Elder Hyde i ta’na misioni i te Fenua Mo‘a, ua faaea mai o Elder Page i te fenua Marite.

  19. E rata na Iosepha Semita ia Emma Semita, 13 no atopa 1832, New York City, New York; Community of Christ Archives, Independence, Missouri.

  20. Elizabeth Ann Whitney, « A Leaf from an Autobiography », Woman’s Exponent, 1 no atopa 1878, 71; faatomaraa no teie tau.

  21. Edward Stevenson, « The Home of My Boyhood », Juvenile Instructor, 15 no tiurai 1894, 443–45; faatomaraa e tarame no teie tau; tauihia te mau vahiraa no te paratarafa.

  22. History of the Church, 3:200–201; te hoê faaiteraa no te hoê a‘oraa tei horo‘ahia e Iosepha Semita i te 4 no novema 1838, i piha‘i iho i te anavai pape no Missouri, a afa‘ihia’i oia ei mau auri mai Far West i Independence, Missouri; faaitehia mai e Parley P. Pratt.

  23. History of the Church, 6:600; te hoê faaiteraa o te mau arata‘iraa tei horo-‘ahia e Iosepha Semita i te 26 no tiunu 1844, i te fare auri no Carthage, Carthage, Illinois; faaitehia mai e Dan Jones.

Hōho’a
men shaking hands

Ua haapoupouhia o Heber C. Kimball e o Joseph Fielding i Peretane e te mau feia tei amui mai i te Ekalesia mai te hoê hopea no ta raua ohipa misionare. « Ia hanahana te Atua, Joseph », ua papa‘i o Elder Kimball no te peropheta, « tei onei te Fatu ia tatou e i rotopu i te nunaa! »

Hōho’a
missionaries

« A poro i te Mesia e to’na faatusiaraa, te here o te Atua, e te here o te taata… Ia mărû e ia haehaa te aau, e te Fatu te Atua no to tatou metua tane tei ia outou e amuri noa’tu ».

Hōho’a
sister missionaries teaching

E hopoi‘a na te melo tata‘itahi no te Ekalesia ia opere i te evanelia. Ua parau te peropheta Iosepha Semita « a poro te evanelia i te taato‘araa », « ma te mana e te faaururaa a te Varua Maitai ».