Ha’api’ira’a a te mau Peresideni
Pene 14: Te mau parau no te ti‘aturiraa e te tamahanahanaraa i te taime no te pohe


Pene 14

Te mau parau no te ti‘aturiraa e te tamahanahanaraa i te taime no te pohe

« Eaha ta tatou e vai nei no te tamahanahana ia tatou no to tatou feia pohe? Ua tano tatou i te fariiraa i te ti‘aturiraa e te tamahanahana rahi roa‘e no to tatou feia pohe o te mau nunaa ato‘a i ni‘a i te fenua nei »

No roto mai i te oraraa o Iosepha Semita

Ua tamau noa te mana‘o hepohepo i te faaoto i te oraraa o te peropheta Iosepha Semita i te poheraa o te mau taata tei herehia e ana. I te 15 no tiunu 1828, i Harmony, Pennsylvania, ua pohe te tamaroa matamua a Iosepha e Emma Semita, o Alvin, maa taime rii noa, i muri a‘e to’na fanau-raa-hia. I to Iosepha e Emma haereraa’tu mai New York i Ketelani, Ohio, i te ava‘e no fepuare 1831, ua hapû faahou o Emma, i taua taime ra i na maehaa. I muri noa iho i to Iosepha e Emma taeraa’tu i Ketelani, ua haere atu raua i roto i te hoê fare raau i te vahi faaapuraa a te melo no te Ekalesia o Isaac Morley. I reira, i te 30 no eperera, ua fanauhia mai o Thadeus e Louisa na‘ina‘i, aita râ raua i ora mai, ua pohe raua tau hora noa i muri a‘e i to raua fanau-raa-hia.

I tera ihoa taime, i te oire tapiri mai no Warrensville, Ohio, ua faaru‘e mai te vahine a te taea‘e ra John Murdock, o Julia, no fanau noa mai nei i na maehaa oraora maitai. E pae ïa tamarii i roto i te utuafare i teie nei, aita atura e nehenehe i te Taea‘e Murdock ia atuatu i teie na tamarii apî, no reira ua ani oia ia Iosepha e ia Emma ia faaamu ia raua ei tamarii na raua iho. Ua na reira Iosepha e Emma ma te aau mehara i te raveraa i teie na tamarii rii, tei topahia tei i‘oa o Joseph e o Juliai roto i to raua utuafare. Area râ, ua tupu te hoê ati, ua pohe Joseph na‘ina‘i e ahuru ma hoê ava‘e i muri iho i te ava‘e mati 1832, no to’na vainoa-raa i roto i te to‘eto‘e o te pô i to’na roo-raa-hia i te ma‘i puupuu i te taime te peropheta i tâhia’i e a tapo‘ihia ai i te huruhuru moa e te hoê pŭpŭ taata. Na roto i teie pohe, ua tanu na metua oto e maha o na pae tamarii a raua, ua ora mai o Julia mai te mea ra o teie ana‘e ta raua tamarii tei ora mai.

I roto i na tamarii e hoê ahuru ma hoê a Iosepha e Emma—e iva tei fanauhia e raua e e piti tei faaamuhia mai—e pae ana‘e o te ora e tae atu i te paariraa: Julia, fanauhia i te matahiti 1831; Iosepha III, fanauhia i te matahiti 1832; Frederick, fanauhia i te matahiti 1836; Alexander, fanauhia i te matahiti 1838; e David, fanauhia i te ava‘e novema 1844, e pae ava‘e i muri a‘e i te poheraa o to’na ra metua tane. E te tamaiti a Iosepha e Emma e 14 ava‘e o Don Carlos tei pohe i te matahiti 1841, e ua fanau mai hoê tamaroa i te matahiti 1842 e ua pohe i taua mahana ra i to’na fanau-raa-hia.

I roto i to’na oraraa, ua faaru‘e ato‘a e toru taea‘e o Iosepha Semita i te pohe oi‘oi. Ua pohe o Ephraima i muri noa‘e i to’na fanauraa i te matahiti 1810. Ua pohe te tuaane o Iosepha, o Alvin i te matahiti 1823 i te 25raa o to’na matahiti, e to’na teina, o Don Carlo, ua pohe i te matahiti 1841, e 25 ato‘a matahiti.

Ua mauiui ato‘a te peropheta i te poheraa o to’na metua tane, ta’na i ti‘aturi no te a‘o e te puai, i Nauvoo, Illinoi, i te matahiti 1840. I te taime a ite ai te metua Semita e ua fatata to’na pohe, ua pii oia i to’na utuafare i piha‘i iho i to’na ra ro‘i. Ua parau atu oia i ta’na vahine faaipoipo, i te na ôraa e, « Ia hi‘o ana‘e vau i ta‘u mau tamarii e ia ite ana‘e vau e noa’tu ua faati‘ahia mai ratou e tae noa’tu i to ratou paariraa no te rave i te ohipa a te Fatu, ma te titau-ato‘a-hia ia haere ratou na roto i te mau pe‘ape‘a e te mau ati a ora noa’i ratou i ni‘a i te fenua nei, te mauiui nei to‘u aau e te măta‘u nei au i te vaiiho ia outou ma te haatihia e te mau enemi ».1

I muri iho ua paraparau oia i ta’na mau tamaroa e ta’na mau tamahine tata’itahi ma te horo‘a’tu ia ratou ta’na haamaitairaa hopea. Mai tei papa‘ihia e te metua vahine o te peropheta, ua parau oia i teie nei mau parau haapapûraa i te peropheta Iosepha:

« E Iosepha, ta‘u nei tamaiti, ua piihia oe i te hoê piiraa teitei e te mo‘a. Ua piihia oe no te rave i te ohipa a te Fatu. A tape‘a maite ma te faaroo e e haamaitaihia oe, e ta oe mau tamarii i muri ia oe. E ora oe no te faaoti-hope-raa i ta oe ohipa.’

« I to’na faarooraa i te reira, ua tuo ihora o Iosepha, ‘e to‘u metua tane e, e na reira anei au?’ ‘Oia ïa’ parau maira to’na metua tane, ‘e ora oe no te faanahonaho i te opuaraa no te taato‘araa o te ohipa ta te Atua i horo‘a ia oe ia rave. Teie ta‘u haamaitairaa ia oe hou a pohe ai au i te i‘oa o Iesu’ ».2

Na roto i te faaohiparaa i teie nei mau taime fifi i roto i to’na iho oraraa e to’na iteraa faauruhia no ni‘a i te taraehara a te Faaora, ua nehenehe i te Peropheta Iosepha Semita ia horo‘a i te tamahanahanaraa hinaaro-rahi-hia i te Feia mo‘a e rave rahi e oto ra.

Te mau haapiiraa a Iosepha Semita

Ia pohe ana‘e te mau melo herehia no te utuafare aore râ te mau hoa, e tamahanahanaraa rahi to tatou i roto i te iteraa e e farerei faahou â tatou ia ratou i roto i te ao a muri atu

Ua paraparau te peropheta i te hoê amuiraa a te Ekalesia i Nauvoo i te 7 no eperera 1844. Ua paraparau oia no ni‘a i to’na hoa o King Follett tei pohe aita i maoro roa; « E te feia mo‘a here e: te ani nei au ia faaroo maitai mai teie nei amuiraa a paraparau atu ai au ia outou no ni‘a i te parau tumu no te pohe. Ua riro te pohe o to tatou taea‘e here, o Elder King Follett, tei perehu i roto i te hoê apoo pape na roto i te maruaraa te hoê pakete ofa‘i, te tumu e paraparau oi‘oi ai au no ni‘a i teie nei tumu parau. Ua anihia vau ia paraparau i to’na mau hoa e to’na mau fetii, e no te mea hoi e te vai nei e rave rahi mau taata i roto i teie nei amuiraa e ora nei i roto i teie nei oire e i te tahi atu mau oire e ua pohe to ratou mau hoa, ua ineine au i te paraparau no ni‘a i te tumu parau, e no te horo‘a’tu ia outou to‘u mau mana‘o, mai te maraa ia‘u, e mai te au i te faaururaa a te Varua Mo‘a ta‘u e farii no te paraparau i teie nei tumu parau. Te hinaaro nei au i ta outou mau pure e to outou faaroo, ia nehenehe ia‘u ia farii i te haapiiraa a te Atua Mana hope e te horo‘araa a te Varua Mo‘a, ia nehenehe ia‘u ia faataa maitai te mau mea mau e ia taa ohiehia e outou, e te faaiteraa papû e afai mai te haapapûraa i roto i to outou aau e to outou varua e e parau mau o ta‘u e parau atu…

« …Ua ite au e e parau mau to‘u iteraa papû; no reira, ia paraparau ana‘e vau i teie nei feia e oto nei, eaha ta ratou i ere? Ua faataaê to ratou mau fetii e to ratou mau hoa i to ratou mau tino no te hoê tau poto noa: ua faaru‘e mai to ratou mau varua tei ora na i piha‘i iho i te Atua i te tino repo no te hoê noa taime iti, ia faaauhia, e i teie nei, tei roto ratou i te hoê vahi i reira ratou e aparau ai te tahi e te tahi mai ta tatou e rave nei i ni‘a i te fenua nei…

« …Eaha te vai nei ia tatou no te tamahanahana ia tatou no to tatou feia pohe? Ua tano tatou i te fariiraa i te ti‘aturiraa e te tamahanahana rahi roa‘e no to tatou feia pohe o te mau nunaa ato‘a i ni‘a i te fenua nei; no te mea ua ite mata’tu matou ia ratou i te haere ti‘amâraa i rotopu ia matou nei, e ua ite ia ratou i te poheraa i roto i te rima o Iesu…

« E taime to outou te feia e oto nei no te oaoa, no ni‘a i te poheraa o Elder King Follett; no te mea ua haere ta outou tane faaipoipo e to outou metua tane no te tia‘i e tae noa’tu i te ti‘afaahou-raa o tei pohe—e tae noa’tu e maitai roa’i oia; no te mea i te ti‘a-faahou-raa e ti‘a mai to outou hoa i roto i te oaoa maitai e e haere atu i te hanahana tiretiera ra…

« Ua faati‘ahia vau ia parau atu, na roto i te mana no te Varua Maitai, e aita to outou e tumu no te măta‘u; no te mea ua hoi atu oia i te fare no te parau-ti‘a. Eiaha e oto, eiaha e heva. Ua ite au i te reira na roto i te faaiteraa a te Varua Maitai e vai nei i roto ia‘u; e ti‘ai paha outou e ia ti‘a mai to outou mau hoa i ni‘a no te farerei ia outou i te po‘ipo‘i no te ao tiretiera…

« E metua tane, e mau taea‘e, e mau tamarii, e e mau hoa to‘u tei haere atu i roto i te ao varua. Ua mo‘e no‘a ratou no te hoê taime. Tei roto ratou i te varua, e fatata tatou i te farerei faahou ia ratou. E tae oi‘oi mai te taime e oto mau hoi te pu. Ia pohe ana‘e tatou, e farerei ïa tatou i to tatou mau metua vahine, mau metua tane, mau hoa, e te feia ato‘a ta tatou i here, tei ma‘iri i te taoto i roto ia Iesu. Aita ïa e ri‘ari‘araa i te mau taata iino, te mau hamani-ino-raa, aore râ te mau hororaa iino i mua i te ture e te mau tape‘araa; e riro râ e taime mure ore no te oaoa ».3

Ua pohe o Elder Lorenzo D. Barnes a tavini ai oia ei misionare i te fenua Peretane. Ua paraparau te peropheta no to’na poheraa i te hoê pureraa tei tupu i roto i te hiero no Nauvoo tei ore i oti i te hamanihia: « E e parau atu ïa vau ia outou i te mea ta‘u e hinaaro. Mai te mea e piihia vau ananahi ia taoto i roto i te menema, i te po‘ipo‘i no te ti‘a-faahou-raa, e amui atu ïa vau i to‘u na rima e to‘u metua tane, e e tuo ai, ‘e to‘u metua tane,’ e e parau mai ïa oia, ‘e ta‘u tamaiti, e ta‘u tamaiti’ i reira mau e vahi ai te păpă, e hou matou a haere mai ai i rapae au i to matou mau menema.

« E nehenehe anei tatou e feruri i teie nei mau mea mai teie te huru? Oia mau, mai te mea e haapii tatou nahea e ora e nahea e pohe. Ia tarava tatou e feruri nahea tatou e ti‘a’i i te po‘ipo‘i; e e mea au roa na te mau hoa ia tarava amui i raro, ma te taamuhia i roto i te rima o te here, ia taoto e ia ara mai i roto i te tauahiraa a te tahi e ia haamata faahou i ta ratou aparauraa.

« E feruri anei outou e e mea ê roa mai te mea e faati‘a atu vau i te mea ta‘u i ite i roto i te hoê orama no ni‘a i teie nei tumu parau anaanatae mau? O ratou tei taoto i roto ia Iesu Mesia e nehenehe ïa ta ratou e ti‘aturi i te tomo atu i roto i te taato‘araa o taua hotu no te oaoa ia ti‘a faahou mai ratou, te mea tei mauhia e ratou aore râ tei tia‘ihia i ô nei.

« No te papû o te orama, ua ite mata’tu vau i te mau taata, hou ratou i ti‘afaahou mai ai mai roto mai i te menema, e au ra te ti‘a marû noa mai ra ratou. Ua rave ratou ia ratou iho na te rima e ua parau atu te tahi i te tahi, ‘E to‘u metua tane, e ta‘u tamaiti, to‘u metua vahine, ta‘u tamahine, to‘u taea‘e, to‘u tuahine.’ E ia pii ana‘e te reo ia ti‘a mai tei pohe, e a mana‘o noa e te taoto ra vau i piha‘i iho i to‘u ra metua tane, eaha ra ïa te oaoa matamua no to‘u aau? Te farereiraa ïa i to‘u metua tane, to‘u metua vahine, to‘u taea‘e, to‘u tuahine, e ia ti‘a ana‘e mai ratou i piha‘i iho ia‘u, e apa atu vau ia ratou e ratou ia‘u nei…

« Te mea hau atu i te mauiui no‘u o te mau mana‘o haamou ïa e ere te mau mana‘o no te pohe. Mai te mea aita to‘u e ti‘aturiraa no te farerei faahou i to‘u metua tane, to‘u metua vahine, to‘u mau taea‘e, to‘u mau tuahine e to‘u mau hoa, e parari ïa to‘u aau no te tahi taime, e e haere ai au i roto i to‘u apoo ra. Te faaanaanatae nei te ti‘aturiraa i te farerei faahou i to‘u mau hoa i te po‘ipo‘i no te ti‘a-faahou-raa i to‘u varua e na te reira e tauturu ia‘u i te faaoromai i te mau ino no te oraraa. Mai te mea ra ua tere to‘u mau hoa i te hoê tere maoro, e i to ratou hoiraa mai e farerei tatou ia ratou ma te rahi atu i te oaoa…

« Ia Marcellus Bates [te hoê melo no te Ekalesia, e ua pohe ta’na vahine faaipoipo], a vaiiho ia‘u ia tamahanaha ia oe. E fatata oe i te farerei faahou i to oe hoa i roto i te hoê ao hanahana, e te parau atu nei au i taua mau parau ato‘a i te mau hoa no te taea‘e Barnes e i te feia mo‘a ato‘a e oto nei. Ua riro teie ei hoê reo faaararaa ia tatou paato‘a ia haapa‘o maitai e ia itoito e ia vaiiho i te hiti te arearearaa, te te‘ote‘o e te ohipa maamaa, e ia faaineine i te pohe ananahi ».4

Te mau metua tei ere i ta ratou mau tamarii i roto i te pohe e farii faahou ïa ratou ia ratou i roto i te ti‘a-faahouraa mai ta ratou i faataoto ia ratou i roto i te menema.

I te oro‘a hunaraa o Marian Lyon e piti matahiti te paari, ua parau te peropheta: « Ua faaoto-faahou-hia i rotopu ia tatou te reo faaararaa, o te faaite mai i te papû ore o te oraraa o te taata; i to‘u mau tau faafaaearaa ua feruri hohonu vau i ni‘a i teie nei tumu parau, e ua ui i te uiraa, no teaha te mau aiû, te mau tamarii hara ore, e rave-ê-hia’tu ia tatou nei, o ratou ihoa ra te mau tamarii maramarama e te faahiahia maitai roa‘e. Te mau tumu puai roa e tae mai nei i to‘u nei feruriraa o teie ïa: E ao ino roa teie nei ao; e te rahi noa’tu ra â te reira i te inoraa e te viiviiraa… E rave rahi ta te Fatu i rave ê atu, tae noa’tu i to ratou aruaruraa, ia ore ratou ia noaa i te hinaaro o te taata, e te mau oto e te mau ino no teie nei ao; e mea mâ roa ratou, e mea haviti roa ratou, no te ora i ni‘a i te fenua nei; no reira, ia hi‘o maitai-ana‘e-hia, te vai nei te tumu no to tatou oaoa eiaha râ no te oto no te mea e faaorahia ratou i te ino, e e fatata tatou i te farii faahou ia ratou…

« …Te vahi huru ê i rotopu i te feia paari e te feia apî e pohe nei o teie ïa, e ora maoro a‘e te hoê i te ra‘i e te maramarama e te hanahana mure ore i te tahi, e ua matara oi‘oi a‘e oia i teie nei ao ino e te ati. Noa’tu te taato‘araa o teie nei hanahana, e mo‘ehia ia tatou no te tahi taime, e oto tatou i tei pohe, eita râ tatou e oto mai te feia aore e ti‘aturiraa ».5

« E uihia paha te uiraa—‘e farii anei te mau metua vahine i ta ratou mau tamarii i roto i te oraraa a muri atu? Oia mau! Oia mau! E te mau metua vahine, e farii outou i ta outou mau tamarii; no te mea e farii ratou i te oraraa mure ore, no te mea ua aufauhia ta ratou mau tarahu ».6

« E ti‘a mai… te mau tamarii mai to ratou poheraa; ei reira tatou e popou ai i ta tatou mau aiû nehenehe e te hanahana— taua nehenehe â mai to te hanahana tiretiera ».7

Ua faaite mai te peresideni Joseph F. Smith, te ono o te peresideni o te Ekalesia: Ua haapii o Iosepha Semita i te haapiiraa, e te aiû o tei taoto i roto i te pohe e ti‘a mai ïa oia i te ti‘a-faahouraa mai te hoê aiû; e, ma te faatoro atu i te rima i te metua vahine no te hoê tamarii pohe, ua parau atu oia ia’na: ‘e farii oe i te oaoa, te poupou e te mauruuru i te atuaturaa i teie nei tamarii rii, i muri a‘e i to’na ti‘a-faahou-raa, e tae noa’tu i te taime e noaa ai ia’na te taato‘araa no te huru o to’na varua.’…

« I te matahiti 1854, ua farerei au i to‘u fetii vahine [Agnes Smith], te vahine faaipoipo a to‘u nei fetii tane, o Don Carlos Smith, te metua vahine o taua tamahine iti [Sophronia] ta Iosepha Semita, te peropheta, e faahiti ra, a parau ai oia i te metua vahine e e farii oia i te oaoa, te poupou e te mauruuru no te atuaturaa i taua tamarii rii ra, i muri a‘e i te ti‘a-faahou-raa, e tae noa’tu e noaa ia’na te taato‘araa no te huru paari o to’na ra varua; e e rahi roa‘e to’na oaoa i te oaoa ta’na e nehenehe e farii i roto i te oraraa tahuti nei, e eita oia e noaa i te oto e te ri‘ari‘a e te mau haatafifiraa no te oraraa tahuti nei, e e rahi atu â to’na ite i reira i te ite e nehenehe ia’na e ite i roto i teie nei oraraa. Ua farerei au i taua vahine ivi ra, te metua vahine no taua tamahine ra, e ua parau mai oia i teie ohipa tei tupu e ua faaite mai oia ia‘u to’na iteraa papû e o teie ta te peropheta Iosepha Semita i parau a parauparau ai oia i te oro‘a hunaraa no ta’na nei tamahine iti ».8

Ua pohe ta Mary Isabella Horne e Leonora Cannon Taylor na tamarii rii. Te haamana‘o ra te tuahine Horne e ua horo‘a te peropheta Iosepha Semita i na tuahine teie nei mau parau tamahanahanaraa: « Ua parau oia ia maua e e farii maua i taua nei mau tamarii i te po‘ipo‘i no te ti‘a-faahou-raa mai ta maua i tuu ia raua ia taoto, ma te mâ e te hara ore, e e faaamu e e atuatu maua ia raua mai to raua na metua vahine. Ua parau oia e e faati‘ahia te mau tamarii rii i te ti‘a-faahou-raa mai ia ratou i faataotohia i roto i te pohe, e e farii ratou i te taato‘araa o te maramarama i titauhia no te parahi i ni‘a i te mau terono, te mau hau hui arii e te mau mana ».9

A oto ai tatou ia pohe te mau taata tei herehia, e nehenehe ta tatou e ti‘aturi e « e rave te Atua no te ao taato‘a nei i te mea ti‘a… »

I te oro‘a hunaraa no Ephraim Marks e 24 matahiti to’na paari, ua parau te peropheta: « E taime hanahana e te hepohepo. Aita roa’tu vau i ite i teie nei huru hanahana; te faahaamana‘o nei te reira i te poheraa o to‘u nei tuaane, o Alvin, tei pohe i new York, e to‘u nei teina o Don Carlos Smith, tei pohe i Nauvoo. E mea fifi roa no‘u ia ora i ni‘a i te fenua nei e ia hi‘o i teie nei feia apî tane i ni‘a iho hoi ia ratou tatou i ti‘aturi ai no te tautururaa e te tamahanahanaraa ia rave ê hi‘atu mai rotopu ia tatou i te ropuraa o to ratou apîraa. Oia mau, e mea paari ia faatitiaifaro atu ia tatou i teie nei mau mea. I te tahi mau taime e mana‘o vau e e rahi atu â to‘u afaroraa ahiri o vau a‘e tei pohe mai te mea o te reira mau te hinaaro o te Atua; ua ite au e e ti‘a ia tatou ia faaea noa e ia ite e na te Atua teie opuaraa, e ia faatitiaifaro atu i To’na ra hinaaro; e mea maitai te mau mea ato‘a; Eita e maoro roa e pohe paato‘a tatou mai te reira te huru: Eita e maoro roa e pohe ato‘a vau mai ia outou ato‘a ».10

I te 6 no tiunu 1832, ua papa‘i o Iosepha Semita ia Emma Semita: « Ua oto vau i te faarooraa e ua pohe te tamarii rii a Hyrum. Te mana‘o nei au e e nehenehe ta tatou e ite i to’na mauiui, e ti‘a râ ia tatou ia faatitiaifaro noa i to tatou oraraa e ia parau e ia haapa‘ohia te hinaaro o te Fatu ».11

I te 20 no tenuare 1840, ua papa‘i o Iosepha Semita ia Emma Semita: « Ua farii au i te hoê rata na Hyrum, o te faaanaanatae i to‘u nei aau i te faarooraa e te ora paato‘a nei to‘u nei utuafare. Te oto nei râ to‘u aau no ratou o tei rave-ê-hia’tu mai rotopu atu ia tatou, ma te ti‘aturiraa, no te mea e ite faahou â vau ia ratou e e parahi vau i piha‘i iho ia ratou. No reira, e nehenehe ta tatou ia faarahi atu â i to tatou e faatitiaifaro i te mau raveraa a te Atua ».12

« No te faatura i te mau feia pohe i Ziona, te hinaaro nei matou e oto i piha‘i iho i te feia e oto ra, a haamana‘o râ e e rave te Atua no te fenua ato‘a i te ohipa ti‘a ».13

« E rave rahi te feia pohe, tei vaiiho mai i te mau mana‘o oto eita râ e nehenehe ia tatou ia ape i te pohe. Ia paraparau ana‘e te Atua mai te ra‘i mai no te pii ia faaru‘e i teie nei ao, e ti‘a ïa ia tatou ia auraro i ta’na mau faaueraa ».14

I te oro‘a hunaraa o James Adams, ua parau te peropheta: « Ua ite au ia’na i te taime matamua i Springfield [Illinois] i to‘u tereraa’tu mai Missouri atu i Washington. Ua imi oia ia‘u, te hoê taata ĕê, ua farii mai ia‘u i roto i to’na ra fare, ua faaitoito e ua faaanaanatae ia‘u, e ua horo‘a mai ia‘u te tahi moni. Ua riro oia ei hoa piri mau… Ua farii oia i te mau heheuraa no ni‘a i to’na pohe, e ua haere atu oia no te hoê ohipa faufaa rahi roa’tu. Ia ineine ana‘e te mau taata, e mea maitai ïa ia haere ê atu ratou. Ua haere te taea‘e Adams e iriti i te hoê uputa hau atu i te maitai no te feia pohe. Ua faateiteihia te mau varua o te feia parau-ti‘a i te hoê ohipa hau atu i te faahiahia e te hanahana; no reira ua haamaitaihia ratou i to ratou tereraa i te ao varua ».15

Te mau mana‘o tauturu no te tuatapaparaa e te haapiiraa

A feruri i teie nei mau mana‘o a tuatapapa ai outou i te pene aore râ a faaineine ai outou i te haapii. No te tahi atu tauturu, a hi‘o i te mau api vii–xiv

  • Eaha to outou mau mana‘o aore râ iteraa a tai‘o ai outou i te mau aamu i te mau api 195–98? Nahea teie nei mau ohipa tei tupu i haamaitai ai i te huru a haapii ai te peropheta Iosepha i te parau no te poheraa e te ti‘a-faahou-raa?

  • Tei roto i teie nei pene te mau parau poro‘i ta Iosepha Semita i faaite i te mau taata tei oto i te poheraa o te mau taata tei herehia e ratou (te mau api 198–203). I roto i teie nei mau parau poro‘i, ua horo‘a te peropheta « i te ti‘aturiraa e te tamahanahanaraa » na roto i te haapiiraa i te mau parau haapiiraa a te evanelia e te faaiteraa i te feia i faaroo nahea taua mau haapiiraa e faaohipahia’i i roto i to ratou mau oraraa. A feruri ai outou i te mau taata herehia e outou tei pohe aore râ tei fatata i te pohe, eaha te mau parau mau o te evanelia o te tamahanahana ia outou? No teaha teie nei mau parau mau e mea faufaa rahi roa’i no outou?

  • A tai‘o i te a‘oraa ta Iosepha Semita i horo‘a a paraparau ai oia i te poheraa o Elder Barnes oia toa ta’na a‘oraa e « nahea e ora e nahea e pohe » (te mau api 200–01). Eaha te auraa o teie nei a‘oraa no outou? A feruri e nahea to outou nei oraraa e nehenehe ai e taui ia haamana‘o ana‘e outou i ta’na a‘oraa.

  • A tai‘o faahou i te mau parau a te peropheta i te mau metua ua pohe ta ratou mau tamarii rii (te mau api 201–203). Nahea teie nei mau haapiiraa e nehenehe ai e horo‘a i te ti‘aturiraa i te mau metua e oto nei?

  • A tuatapapa i te a‘oraa a Iosepha Semita no ni‘a i te faaafaroraa ia tatou i te hinaaro o te Atua ia pohe ana‘e te mau taata tei herehia e tatou (te mau api 203–04). Nahea ta tatou faaotiraa ia farii i te hinaaro o te Atua e haavi ai i to tatou mau mana‘o? Ta tatou mau parau e ta tatou mau ohipa? Nahea ta tatou faaotiraa e nehenehe ai e tauturu ia vetahi ê?

Te mau papa‘iraa mo‘a: Ioane 20:1–29; Mosia 16:7–8; Alama 40:11–12; Moroni 8:11–20; PH&PF 42:45–46

Te mau nota

  1. Joseph Smith metua, faahitihia i roto i Lucy Mack Smith, « The History of Lucy Smith, Mother of the Prophet », 1844–45 manuscript, book 18, 5, mau haaputuraa a te Ekalesia, Te Ekalesia a Iesu Mesia i te Feia mo‘a i te mau Mahana Hopea nei, Salt Lake City, Utah.

  2. Joseph Smith metua, haamaitairaa tei horo‘ahia’tu ia Iosepha Semita na mua noa‘e i te poheraa o Joseph Smith metua, i te 14 no tetepa, 1840, i Nauvoo, Illinois; faahitihia i roto i Lucy Mack Smith, « The History of Lucy Smith, Mother of the Prophet », 1845 manuscript, 298, mau haaputuraa a te Ekalesia.

  3. History of the Church, 6:302–3, 310–11, 315–16; parau tapa‘ohia i te haamataraa; no roto mai i te hoê a‘oraa tei horo‘ahia e Iosepha Semita i te 7 no eperera 1844, i Nauvoo, Illinois;faaitehia mai e Wilford Woodruff, Willard Richards, Thomas Bullock, e William Clayton; a hi‘o ato‘a i te appendix, api 562, ohipa 3.

  4. History of the Church, 5:361–63; tauihia te mau vahiraa o te paratarafa; no roto mai i te hoê a‘oraa tei horo‘ahia e Iosepha Semita i te 16 no eperera 1843, i Nauvoo, Illinois; faaitehia mai e Wilford Woodruff e Willard Richards.

  5. History of the Church, 4:553–54; no roto mai i te hoê a‘oraa tei horo‘ahia e Iosepha Semita i te 20 no mati 1842, i Nauvoo, Illinois; faaitehia mai e Wilfor Woodruff.

  6. History of the Church, 6:316; no roto mai i te hoê a‘oraa tei horo‘ahia e Iosepha Semita i te 7 no eperera, 1844, i Nauvoo, Illinois; faaitehia mai e Wilford Woodruff, Willard Richards, Thomas Bullock, e William Clayton; a hi‘o ato‘a i te appendix, 562, ohipa 3.

  7. History of the Church, 6:366; no roto mai i te hoê a‘oraa tei horo‘ahia e Iosepha Semita i te 12 no me 1844, i Nauvoo, Illinois; faaitehia mai e Thomas Bullock.

  8. Joseph F. Smith, « Status of Children in the Resurrection »,  Improvement Era, Me 1918, 571.

  9. Mary Isabella Horne, faahitihia i roto i te History of the Church, 4:556, faahororaa; no roto mai i ta’na faahitiraa parau tei horo‘ahia i te 19 no novema 1896, i Salt Lake City, Utah.

  10. History of the Church, 4:587; no roto mai i te hoê a‘oraa tei horo‘ahia e Iosepha Semita i te 9 no eperera 1842, i Nauvoo, Illinois; faaitehia mai e Wilford Woodruff.

  11. E rata na Iosepha Semita ia Emma Semita, 6 no tiunu 1832 Greenville, Indiana; Chicago Historical Society, Chicago, Illinois.

  12. E rata na Iosepha Semita ia Emma Semita, 20 no tenuare 1840, Chester County, Pennsylvania; Chicago Historical Society, Chicago, Illinois.

  13. History of the Church, 1:341; no roto mai i te hoê rata a Iosepha Semita i te mau taea‘e i Missouri, 21 no eperera 1833, Kirtland, Ohio.

  14. History of the Church, 4:432; no roto mai i te hoê rata a Iosepha Semita ia Smith Tuttle, 9 no atopa 1841, Nauvoo, Illinois.

  15. History of the Church, 6:51–52; no roto mai i te hoê a‘oraa tei horo‘ahia e Iosepha Semita i te 9 no atopa 1843, i Nauvoo; faaitehia mai e Willard Richards e Times and Seasons, 15 no tetepa 1843, 331; ua nene‘ihia teie nei numera e te Times and Seasons i muri mai.

Hōho’a
Joseph and Emma with twins

O Iosepha e o Emma Semita e na maehaa o ta raua i faaamu i muri iho i te pohe fanau-api-raa o ta raua iho maehaa. Ua rave o Iosepha e o Emma ma te aau mehara ia Joseph e Julia i roto i to raua utuafare, tera ra ua pohe e Joseph na‘ina‘i i te ava‘e mati 1832.

Hōho’a
mother with daughter

Ua haapii mai o Iosepha Semita e, te mau tamarii apî « e ti‘a mai ratou mai to ratou huru i te poheraa ra » e na te mau metua e farii i ta ratou mau tamarii « mai te here rahi i roto i te hanahana tiretiera ».