Ha’api’ira’a a te mau Peresideni
Pene 34: Te mana no te faaoreraa i te hara


Pene 34

Te mana no te faaoreraa i te hara

« A haere mai, e te taea‘e here e, no te mea tei muri te tama‘i, E mau hoa i te matamua ra, e mau hoa faahou â i te hopea ».

No roto mai i te oraraa o Iosepha Semita

I te tau mahanahana no te matahiti 1839, ua horo‘a te peropheta i te i‘oa o Nauvoo i te vahi i reira te feia mo‘a i te haaputuputuraa i te pae no Illinois no te anavai no Mississipi. Te auraa no teie i‘oa Hebera o te «hoê ïa ti‘araa nehenehe, aore râ, vahi, e tei roto ato‘a te mana‘o no te faafaaearaa ».1 I raro a‘e i te arata‘iraa a te peropheta, ua haamata te feia mo‘a i te faariroraa i te oire iti no Commerce ei oire nehenehe. Ua mono ratou na mua roa i to ratou mau fare e to ratou mau ie i te mau fare raau, e ua haamata te mau fare raau e te mau fare ofai i te fâ mai. Ua tanu ratou i te maa hotu e te mau tumu raau no te marumaru e te mau vine e te mau tumu raau rii no te faanehenehe i to ratou mau tuhaa fenua aano. I roto i to ratou oire nehenehe no Nauvoo, ua ti‘aturi te feia mo‘a ua itehia te hoê vahi hau no te parururaa, i reira ratou e nehenehe ai e paruruhia i te mau hamani-ino-raa mai ta ratou i faaruuru na i Missouri.

I roto i teie tau paturaa, ua tupu te hoê ohipa ia Iosepha Semita tei faaite mai i to’na huru aroha e to’na hinaaro ia faaore i te hara a vetahi ê, ma te faati‘a ia ratou ia tatarahapa i te mau hape ta ratou i rave. Ua faaite o Daniel Tyler te ohipa tei tupu.

Ua roohia te hoê taata ti‘araa teitei i roto i te Ekalesia i Far West [Missouri] i te to‘eto‘e aore râ te puta to‘eto‘e e te fiva. A vai paruparu noa’i to’na feruriraa e to’na ato‘a tino, ua haaviivii te mau taata iino i to’na mana‘o e ua ani ia’na ia faaru‘e i te feia mo‘a e ia haere na muri ia ratou. Ua horo‘a oia i te tahi faaiteraa no te faahapa i te peropheta. A faaea ai te feia mo‘a i Commerce, e i muri a‘e i te oraraa mai to’na ma‘i, ua faaru‘e atu oia i Missouri no te noho i Quincy, Illinois. I reira ua haere oia e rave i te ohipa tapu tumu raau ia noaa ia’na te mau rave‘a no te afai atu ia’na e to’na utuafare i Nauvoo, e no [te horo‘a] i te hoê tao‘a aroha i te taata a te Atua tei faainohia, e penei a‘e e faaore te peropheta Iosepha i ta’na hape e e faati‘a ia’na ia hoi atu i roto i te aua… Ua ite oia e aita to’na e ora i te tahi atu vahi e mai te mea eita oia e faati‘ahia ua ere ïa oia i te mau mea ato‘a. Ua haamata ia to’na aau i te oto e te hoho‘a mata i te hepohepo.

« A haere mai ai taua taata ra ua parau te Fatu i te taea‘e Iosepha e te haere mai ra taua taata ra. Ua hi‘o te peropheta na roto i te haamaramarama e ua ite atu ia’na i te haereraa mai na te purumu. I te taime iho a huri ai oia no te iriti i te opani aua, ua ti‘a a‘era te peropheta mai to’na parahiraa e horo atura no te farerei ia’na i roto i te aua, i te na-ô-raa e, ‘e te taea‘e e—auê au i te oaoa i te iteraa’tu ia oe! Ua haru a‘era oia ia’na na te a‘i e ua heva a‘era raua toopiti ato‘a mai te mau tamarii.

Ua nava‘i ia parau e ua ravehia te faahoiraa ti‘a e ua tomo faahou te taata tei hi‘a i roto i te Ekalesia na roto i te bapetizoraa, ua farii faahou i to’na autahu‘araa, e ua haere e rave rahi mau misioni faufaa rahi, ua amui atu i te feia mo‘a i Ziona e ua pohe i roto i te îraa o te faaroo ».2

Ua horo‘a mai o George Q. Cannon, tei tavini ei tauturu i roto i te Peresideniraa Matamua, i te tahi â faaiteraa no te natura faaoreraa hara a Iosepha Semita: « Ma to’na parururaa etaeta no te parau mau, e to’na haapa‘oraa ma te tuutuu ore i te mau faaueraa a te Atua, ua aroha noa o Iosepha i te feia paruparu e te feia tei hahi. I te tau mahanahana no te matahiti 1835, te rave ra oia i te ohipa i roto i te mau apooraa e te mau rururaa i Ketelani e i te tahi atu mau vahi na piha‘i iho, e ua ma‘itihia oia no te tomo atu i roto i te mau haavâraa i te mau melo e rave rahi tei haavâhia no te mau parau tei parauhia no te faahapa i te Peresideniraa o te Ekalesia. Ua topa anei i ni‘a ia’na te hopoi‘a no te parururaa i te taata tei faahapahia aore râ no te faahapa, noa’tu e o oia hoi te taata tei faainohia, ua rave ra oia i te ohipa ma te aroha rahi e te parau-ti‘a i noaa’i ia’na te here o te taato‘araa ».3

Te mau haapiiraa a Iosepha Semita

E ti‘a ia tatou ia faaohipa i te parau tumu no te aroha e ia faaore i te hara a to tatou mau taea‘e e mau tuahine

« Te hoê o te mau ohipa au roa‘e e nehenehe e tupu i ni‘a i te fenua, ia rave-ana‘e-hia te hoê hara e te hoê taata i te tahi ê atu taata, o te faaoreraa ïa i taua hara ra; e mai te au i te hoho‘a maitai e te hanahana o te Faaora, ia pure i to tatou Metua i te ao ra ia faaore ato‘a i [te taata hara] »4

« A faaohipa noa i te parau tumu no te aroha, e a ineine i te faaore i te hara a to tatou taea‘e e tapa‘o matamua ia no te tatarahapa, e i te aniraa ia faaorehia te hara; e mai te mea e faaore tatou i te hara a to tatou taea‘e, aore râ to tatou enemi, hou oia e tatarahapa’i aore râ e ani ai ia faaorehia ta’na hara, e aroha ato‘a mai ïa to tatou Metua i te ao ra ia tatou ».5

« A faaoroma‘i te tahi e te tahi, no te mea te na reira nei te Fatu ia tatou. A pure no to outou mau enemi i roto i te Ekalesia e eiaha e tuhi i to outou mau enemi e ere i te melo no te Ekalesia: na‘u te tahoo, te parau mai ra te Fatu, e e aufau vau [a hi‘o Roma 12:19]. I te mau melo ato‘a tei faatoro‘ahia, e i te taato‘araa, te parau nei matou, a aroha e e ite outou i te aroha. A mata na i te tauturu i te faaora i te mau varua, eiaha râ e haamou ia ratou: no te mea ua ite outou, e « oaoa rahi to ni‘a i te ra‘i i te taata hara hoê ia tatarahapa, i te feia parau-ti‘a e ia iva noa’tu te ahuru-raa e iva tiahapa te ore e au ia ratou te tatarahapa’ [A hi‘o Luka 15:.7] »6

Ua faaite mai o Eliza R. Snow i teie mau parau a te peropheta: « E ti‘a i te [feia mo‘a] ia ahuhia i te aroha, noa’tu te hara i rotopu ia tatou. Ua parau oia e ua riro oia ei mauihaa no te faaite i te hara i mua i te aro o te taata—e e mana‘o oto e te ri‘ari‘a no te mea te tuu nei e rave rahi mau taata ia ratou i raro a‘e i te faahaparaa a te diabolo, e ia haere i te vahi mo‘e. Ma te mana‘o hohonu ua parau oia e e mau hoa tahuti ratou, e i here na tatou ia ratou i te hoê taime, eita anei tatou e faaitoito ia ratou ia faatitiaifaro? Aita â tatou i faaore i ta ratou hara e hitu râ ahuru i te hituraa, mai ta to tatou Faaora i faaue [a hi‘o Mataioi 18:21–22]; penei a‘e aita tatou i faaore noa‘e i te hoê taime i ta ratou hara. Te vai nei i teie nei te hoê mahana no te ora no te feia hara mai te mea e tatarahapa e e faatitiaifaro ratou ».7

« A haamana‘o noa e e pato‘i Iesu Mesia e te mau melahi mo‘a ia tatou no te tahi mau mea riirii, e aha ïa to tatou hopearaa? E ti‘a ia tatou ia aroha te tahi i te tahi, e ia ite ore i te mau mea Riirii ».8

Ua faaite mai o Willard Richards, te hoê melo no te Pŭpŭ no te Tino Ahuru ma Piti Aposetolo: « Ua faaite o Iosepha Semita e mea maitai roa te mau mea ato‘a i rotopu ia’na e te mau ra‘i; e e aita to’na e au ore i te hoê a‘e taata; e mai te au i te pure a Iesu, aore râ to’na hoho‘a, ua pure o Iosepha—‘E te Metua, a faaore mai i ta‘u mau hape mai ia‘u e faaore i te feia tei hara mai ia‘u’ [a hi‘o Mataio 6:12, 14], no te mea te faaore nei au i te hara a te mau taata ato‘a. Mai te mea e noaa ia tatou e e faatupu tatou i te here no vetahi ê, e ti‘a ïa ia tatou ia here ia vetahi ê, e tae noa’tu i to tatou mau enemi e to tatou ato‘a mau hoa ».9

E faahoi mai te faaoreraa hara i te hoêraa o te mana‘o

« E oto vau mai te mea aita e mana‘o rahi a‘e no te hoêraa; mai te mea e mauiui te hoê e mauiui ïa te taato‘araa; na roto i te hoêraa o te mana‘o e noaa’i ia tatou te puai i te Atua ra. Ua parau te Mesia e ua haere mai Oia no te pii i te feia hara ia tatarahapa, no te faaora ia ratou. Ua faahapahia te Mesia e te mau Ati Iuda faahua parau-ti‘a no te mea ua rave Oia i te feia hara ei mau hoa No’na; ua haapii Oia ia ratou te parau tumu e ua tatarahapa ratou i ta ratou mau hara… Mai te mea e tatarahapa [te feia hara], ua titauhia tatou ia farii ia ratou, e na roto i te hamani maitai e haamo‘a e e tamâ ia ratou i te mau parau-ti‘a ore ato‘a na roto i to tatou huru i te haapa‘oraa ia ratou… Aita’tu e ohipa hau atu i ferurihia no te arata‘iraa i te feia ia faaru‘e i te hara oia ia ia rave mai ia ratou ma te rima, e ia haapa‘o ia ratou ma te aroha ».10

Ua papa‘i te peropheta Iosepha Semita i te hoê pŭpŭ taata faatere no te Ekalesia: « I teie nei, e au mau taea‘e, e parau atu vau ia outou, e huru tera no‘u ia horo‘a e ia faaore i te hara, e ia faaoroma‘i, ma te faaoroma‘i rahi, i te mau hape, te mau ohipa maamaa, te mau paruparu e te ohipa ino a to‘u mau taea‘e e te taata ato‘a; e aita to‘u ti‘aturiraa e to‘u here ia outou i iti mai aore râ i paruparu. E i teie nei, mai te mea e piihia outou ia faaoroma‘i rii i to matou mau paruparu e ta matou mau ohipa maamaa, e ia farii outou e matou i te hoê faahaparaa, eiaha e faariri… Ia farerei ana‘e outou e o vau nei ma te mata e te mata, te ti‘aturi nei au ma te feââ ore, e taahia te mau mea ato‘a i rotopu ia tatou, e e vai mai te aroha mau; e te fafauraa mo‘a o te taamu amui ia tatou, e vahi faufaa rahi roa ïa to te reira i roto i to tatou nei mau aau ».11

Ua parau te peropheta Iosepha Semita i teie mau parau i te hoê apooraa e to’na na tauturu i roto i te Peresideniraa Matamua e te Tino Ahuru ma Piti Aposetolo: « Ua parau iria vau i te tahi mau taime na roto i te riri i taua taime ra, e no to‘u faainoinoraa ia outou, e te mau taea‘e, te ani nei au e ia faaore mai outou i ta‘u nei hapa, no te mea te here nei au ia outou e e turu vau ia outou ma to‘u aau ato‘a i roto i te parau-ti‘a ato‘a, i mua i te Fatu, e i mua i te taata ato‘a; ia papû ia outou, e te mau taea‘e, e ua ineine au i te tape‘a i te tahora o te mau pato‘iraa ato‘a, i roto i te mau vero e te mau vero rahi, i roto i te mau patiri e te mau uira, na ni‘a i te moana e te fenua, i roto i te medebara aore râ i rotopu i te mau taea‘e haavare, aore râ te feia ino, aore râ i te mau vahi ato‘a e pii te Atua ia tatou i roto i Ta’na tia‘i-maiteraa. E ua faaoti vau e ore roa te teitei aore râ te haehaa, te mau hui arii te mau mea mana, te mau mea e vai nei aore râ te mau mea e tupu a muri atu, aore râ te hoê noa‘e taata, e faataa ia‘u ia outou [a hi‘o Roma 8:38–39].

« E te fafau nei au ia outou i teie taime i mua i te Atua, e e ore au e faaroo aore râ e farii i te hoê noa‘e parau faataaraa faahapa i te hoê o outou, aore râ e faahapa ia outou na ni‘a i te hoê faaiteraa i raro a‘e i te ra‘i, maori râ e e parau mau taua faaiteraa ra, e tae noa’tu i te taime e nehenehe ta‘u e ite mata’tu ia outou, e ia ite papû; e te tuu nei au i to‘u ti‘aturiraa tei ore i faaitihia i roto i ta outou parau, no te mea te ti‘aturi nei au e e taata outou no te parau mau. E te ani nei au ia outou ia na reira ato‘a, ia parau ana‘e au i te hoê mea ia outou, e ia ti‘aturi ato‘a mai outou i ta‘u parau, no te mea eita vau e parau ia outou te hoê mea aita vau i ite ».12

I te tau toparaa rauere raau no te matahiti 1835, aita o William te teina o te peropheta i afaro i te hoê faaotiraa ta te peropheta i rave, e ua riri oia, e ua haamata oia i te faahapa i te peropheta e te faaitoito ia vetahi ê ia na reira ato‘a. Ua oto te peropheta i teie huru raveraa, e ua papa‘i oia i teie mau parau ia William: « Te hinaaro nei au, e te taea‘e William, e ia faahaehaa oe ia oe. Te faaore nei au i ta oe mau hapa, e ua ite oe i to‘u huru aueue ore e te taui ore; ua ite au e o vai ta‘u e ti‘aturi nei, e te ti‘a nei au i ni‘a i te păpă; eita e nehenehe i te mau pape pu‘e, e e ore ratou e huri ia‘u. Ua ite oe e e mea mau te haapiiraa ta‘u e haapii nei, ua ite oe e ua haamaitai mai te Atua ia‘u… Ua ite oe e e hopoi‘a na‘u ia a‘o ia oe, ia rave ana‘e oe i te ohipa hape. E rave noa â vau i teie ti‘amâraa, e e farii ato‘a oe i teie haamaitairaa, no te mea e hopoi‘a na‘u ia vai haehaa, e ia farii i te faahaparaa e te haapiiraa a te hoê taea‘e, aore râ te hoê hoa…

« E i teie nei ia aroha mai te Atua i te utuafare o to‘u metua tane; ia rave ê atu te Atua i te au ore i rotopu ia‘u e o oe; e ia faahoihia mai te mau haamaitairaa ato‘a, e ia haamo‘ehia te ohipa tahito e a muri noa’tu. Ia afai ta taua tatarahaparaa haehaa i mua ia Oe, e te Atua, e i to Oe mana e parururaa, e te hoê hei, ia oaoa i piha‘i iho i to taua metua tane, e metua vahine, Alvin, Hyrum, Sophronia, Samuel, Catherine, Carlos, Lucy, te feia mo‘a, e te feia ato‘a tei haamo‘ahia i roto i te hau, e a muri noa’tu, o te pure ïa a to oe taea‘e ».13

I te 1 no tenuare 1836, ua parau te peropheta i teie mau parau no ni‘a i ta’na mau tautooraa ia tatara i teie fifi i roto i to’na utuafare: « Noa’tu te mauruuru e faaî nei i to‘u aau ia hi‘o ana‘e au i te mau ohipa tei tupu i te matahiti i ma‘iri e te rahiraa o te mau haamaitairaa tei faaunauna i to tatou nei mau upoo, te mauiui nei to‘u aau i roto ia‘u, no te pe‘ape‘a e vai nei i roto i te utuafare o to‘u metua tane… Ua faaoti au e aore roa e mea i to‘u pae e ore roa e faatitiaifarohia e e faaafarohia, no te tatara ma te au maitai i te mau pe‘ape‘a o te utuafare i teie mahana, e i roto i te mau matahiti i muri mai, mea iti anei aore râ mea rahi anei, ia orahia ïa na roto i te parau-ti‘a i mua i te Atua…

« Ua haere mai te mau taea‘e William e Hyrum, e te taea‘e o to‘u metua tane o John Smith, i to‘u nei fare, e ua haere atu matou i roto i te hoê piha matou ana‘e, i piha‘i iho i to matou metua tane e Elder Martin Harris. Ua iriti te metua tane Smith i ta matou farereiraa na roto i te pure, i muri iho ua faaite mai oia i to’na iho mana‘o no ni‘a i te farereiraa na roto i te hoê rave‘a oto mau, ma te here o te hoê metua tane, ua mamae roa hoi to’na mau mana‘o no teie pe‘ape‘a e vai nei i roto i te utuafare; a paraparau ai oia ia matou, ua parahi mai ra te Varua o te Atua i ni‘a iho ia matou ma te puai rahi, e ua marû to matou mau aau. Ua rave ihora te taea‘e William i te hoê faaiteraa haehaa e ua ani mai e ia faaore au i ta’na hara no te ohipa ino ta’na i rave i ni‘a iho ia‘u. E i te mau vahi ua hape au ua ani au e ia faaore mai oia i ta‘u nei hape.

« Ua vai mai te varua no te fairaa e te faaoreraa hara i rotopu ia matou paato‘a, e ua fafau matou te tahi i te tahi, i mua i te aro o te Atua, e te mau melahi mo‘a, e te mau taea‘e, ia tutava mai teie atu taime ia faaitoito te tahi i te tahi i roto i te parau-ti‘a i roto i te mau mea ato‘a, e eiaha e faaroo i te mau parau ino no ni‘a i te tahi e te tahi, e mai te mau taea‘e mau râ, ia haere te tahi e te tahi, e to matou mau inoino, na roto te varua marû, e ia faaafarohia, e faatupu mai te reira i to matou oaoa, e te oaoa o te utuafare, e ei haapotoraa, te oaoa e te oraraa maitai o te taato‘araa. I muri iho ua piihia ta‘u vahine faaipoipo e to‘u metua vahine e to‘u papa‘i parau ia haere mai i roto e ua tapiti matou ia ratou te fafauraa ta matou i rave; e a î ai to matou mau ouma i te mauruuru, ua tahe te mau roimata mai to matou mau mata. I reira ua ani au e ia opani ta matou farereiraa, ta‘u i rave, ma te pure; e ua riro mau te reira ei tau no te poupou e e taime no te oaoaraa ».14

Na roto i te faaiteraa i te faaoroma‘iraa roa, te hamani maitai e te aroha i te taata tatarahapa, e nehenehe ta tatou e afai ia ratou i roto i « te ti‘amâraa o te mau tamarii herehia a te Atua ».

I te pae hopea o te matahiti 1838, ua riro o William W. Phelps, tei riro na ei melo no te Ekalesia tei ti‘aturihia, o te hoê o te mau taata tei pari haavare i te peropheta e te tahi atu mau taata faatere no te Ekalesia, tei arata‘i atu i to ratou tape‘araa- hia i te fare auri i Missouri. I te ava‘e tiunu 1840, ua papa‘i te taea‘e Phelps ia Iosepha Semita, ma te taparu ia’na ia faaore i ta’na hara. Ua pahono te peropheta Iosepha: « E ti‘a ia‘u ia parau e ere na roto i te mau mana‘o matauhia to‘u tamataraa i te papa‘i i te tahi mau parau ia oe no te pahonoraa i ta oe rata no te 29 no [te ava‘e i ma‘iri a‘enei]; e te oaoa nei au i te reira ato‘a taime no te rave‘a tei horo‘ahia mai ia‘u.

« E nehenehe ta oe e ite rii i to‘u mau mana‘o, mai te mau mana‘o ato‘a o Elder Rigdon e te taea‘e Hyrum, a tai‘o ai matou i ta oe rata— ua mărû ihoa to matou mau aau i te here e te aroha i to matou iteraa i ta oe mau faaotiraa, e te tahi atu â. E nehenehe ta‘u e haapapû atu ia oe e te ite nei au i te hoê hinaaro i roto ia‘u ia tuatapapa i to oe ti‘araa na roto i te hoê rave‘a o te fariihia e Iehova, (e tavini hoi au no’na), e tei au i te mau parau tumu no te parau mau e te parauti‘a tei heheuhia mai; e no te mea hoi e ua vai noa te faaoroma‘iraa roa, te faaoroma‘i, e te aroha i roto i te mau auraa a to tatou Metua i te Ao ra i te feia haehaa e te feia tatarahapa, ua ineine au i te pee i te hoho‘a, i te here hoê â mau parau tumu, e ia riro mai na roto i te reira ei faaora no to‘u mau taata tupu.

« E parau mau, e ua rahi to matou mau mauiui na roto i te ohipa ta oe i rave—te au‘a avaava, tei î a‘ena no te taata tahuti ia inu, ua î ihoa te reira e ua manii i te taime a faahapa ai oe ia matou, o oe te hoê o te mau taata ta matou i aparau pinepine, e tei fana‘o e rave rahi mau tau oaoa no ŏ mai i te Fatu ra—‘ahiri hoi ei enemi, e ti‘a ia matou ia faaoroma‘i i te reira’ [A hi‘o Salamo 55:12–14]. ‘I te mahana i ti‘a mai ai oe i te tahi pae ra, i te mahana i hopoi-êhia’i e te taata ê to’na taata ei tîtî, a tomo ai te taata ĕê i roto i to’na mau uputa, a tuu ai ratou i te kelero i ni‘a ia [Far West], mai te hoê o ratou ra oe i reira; eiaha to ti‘a e hi‘o i te mahana i ati ai to taea‘e, i te mahana i riro ai oia ei taata ê, e eiaha ato‘a oe e parau te‘ote‘o i te mahana i ati ai ra’ [A hi‘o Obadia 1:11–12].

« Area râ, ua inuhia te au‘a, ua haapa‘ohia te hinaaro o to tatou Metua, e te ora noa ra matou, e te haamauruuru nei matou i te Fatu no te reira. E no to matou faaora-raa-hia mai roto mai i te mau rima o te taata iino e te aroha o to tatou Atua, te parau nei matou e e haamaitairaa no outou ia faaorahia mai roto mai i te mau mana o te enemi, ia afaihia’tu i roto i te ti‘amâraa o te mau tamarii herehia a te Atua, e ia rave faahou i to oe ti‘araa i rotopu i te feia mo‘a a te Atua Teitei Roa ra, e na roto i te itoito, te haehaa, e te here mau ra, a pûpû atu ia oe i to matou Atua, e to oe Atua, e i te Ekalesia a Iesu Mesia.

« Ma te ti‘aturi e e mea mau ta oe fairaa, e e mea mau to oe tatarahaparaa, e oaoa ïa vau i te horo‘a faahou atu i te rima atau no te autaea‘eraa, e ia oaoa i te hoiraa mai o te tamaiti tei haere i te fenua roa.

« Ua tai‘ohia ta oe rata e te feia mo‘a i te sabati i ma‘iri a‘enei, e ua itehia to ratou mau mana‘o, e ua faaotihia e te taato‘araa, e ia faariihia o W. W. Phelps i roto i te faahoaraa o te Ekalesia e tia‘i.

« A haere mai, e te taea‘e here e, no te mea tei muri te tama‘i,

E mau hoa i te matamua ra, e mau hoa faahou â i te hopea ».15

Te mau mana‘o tauturu no te tuatapaparaa e te haapiiraa

A feruri i teie nei mau mana‘o a tuatapapa ai outou i te pene aore râ a faaineine ai outou i te haapii. No te tahi atu tauturu, a hi‘o i te mau api vii–xiv

  • Te vai nei i roto i teie pene e rave rahi mau aamu no to Iosepha Semita faaoreraa i ta vetahi ê hara. A tai‘o faahou i teie mau aamu i te mau api 447–47, 451–53, 453–55. Nahea teie mau aamu e tauturu ai i te hoê taata e fifi nei i te faaore i te hara a vetahi ê?

  • E aha te mau haamaitairaa e tae mai i roto i to tatou mau oraraa ia faaore ana‘e tatou i te feia tei faariri ia tatou? No te aha tatou e fifi ai i te tahi mau taime ia faaore i ta vetahi ê hape? E aha ta tatou e nehenehe e rave no te faatupu i te hoê varua hau atu i te aroha?

  • Te vai nei i roto i te api 449 te mau faahitiraa parau poto no ni‘a i te faaoreraa i te hape a vetahi ê. Ei hi‘oraa: « A faaoroma‘i te tahi e te tahi, te na reira ato‘a nei te Fatu ia tatou ». « A vai aroha e e ite ïa outou i te aroha ». « A mata na i te tauturu i te faaora i te mau varua, eiaha râ e haamou ia ratou ». « E ti‘a ia tatou ia aroha te tahi i te tahi, e ia ore e haapa‘o i te mau mea ha‘iha‘i ». E aha te mea e noaa ia outou na roto mai i teie mau faahitiraa parau tata‘itahi?

  • I roto i te paratarafa matamua o te pene i te api 450, a tai‘o faahou i te mau parau a te peropheta Iosepha Semita no ni‘a i te ohipa e tupu na roto i te hamani maitai e te here. I to outou feruriraa no te aha e mea mau teie nei a‘oraa? Nahea to outou faaohiparaa i teie nei mau parau tumu i roto i to outou iho oraraa?

  • A tai‘o faahou i te paratarafa hopea o te api 451. E aha te mau fifi ta tatou e nehenehe e ape ia pee tatou i teie nei a‘oraa? No te aha e mea fifi teie a‘oraa ia pee i te tahi mau taime? Nahea ta tatou e nehenehe ai e upooti‘a i te faahemaraa ia ti‘aturi i te mau parau faaite ino no ni‘a ia vetahi ê?

  • I roto i ta’na mau tautooraa ia faaore i te hara a vetahi ê, ua faahiti te peropheta i to’na hinaaro ia « pee i te hoho‘a » o te Metua i te Ao ra (api 455) e ia ora « mai te au i te hoho‘a maitai e te hanahana o te Faaora » (api 449). A tutava ai tatou i te pee i te hoho‘a o te Metua i te Ao ra e o Iesu Mesia, e aha te tahi mau huru maitai e ti‘a ia tatou ia tutava i te faatupu?

Te mau papa‘iraa mo‘a: Salamo 86:5; Mataio 18:21–35; 1 Nephi 7:16–21; Mosia 26:29–31; PH&PF 64:9–11

Te mau nota

  1. History of the Church, 4:268; no roto mai i te hoê rata a Iosepha Semita e to’na na tauturu i roto i te Peresideniraa Matamua i te feia mo‘a, 15 no tenuare 1841, Nauvoo, Illinois, nene‘ihia i roto i te Times and Seasons, 15 no tenuare 1841, 273–74.

  2. Daniel Tyler, i roto i te « Recollections of the Prophet Joseph Smith », Juvenile Instructor, 15 no atete 1892, 491; faatomaraa no teie tau; tauihia te mau vahiraa no te paratarafa.

  3. George Q. Cannon, The Life of Joseph Smith, the Prophet (1888), pp. 190–91.

  4. History of the Church, 6:245; no roto mai i « A Friendly Hint to Missouri », te hoê faahitiraa parau tei papa‘ihia i raro a‘e i te arata‘iraa a Iosepha Semita, 8 no mati 1844, Nauvoo, Illinois, nene‘ihia i roto i te Times and Seasons, 15 no mati 1844, 473.

  5. History of the Church, 3:383; no roto mai i te hoê a‘oraa tei horo‘ahia e Iosepha Semita i te 2 no tiurai 1839, i Montrose, Iowa; faaitehia mai e Wilford Woodruff e Willard Richards.

  6. History of the Church, 2:230, faahororaa; no roto mai i « To the Saints Scattered Abroad », Messenger and Advocate, Tiunu 1835, 138.

  7. History of the Church, 5:19–20; tapa- ‘ohia te ta‘o « aita â » i te papa‘iraa matamua; tauihia te mau vahiraa no te paratarafa; no roto mai i te hoê a‘oraa tei horo‘ahia e Iosepha Semita i te 26 no me 1842, i Nauvoo, Illinois; faaitehia mai e Eliza R. Snow.

  8. History of the Church, 5:23; no roto mai i te hoê a‘oraa tei horo‘ahia e Iosepha Semita i te 9 no tiunu 1842, i Nauvoo, Illinois; faaitehia mai e Eliza R. Snow.

  9. History of the Church, 5:498; faatomaraa no teie tau; no roto mai i te hoê a‘oraa tei horo‘ahia e Iosepha Semita i te 9 no tiurai 1843, i Nauvoo, Illinois; faaitehia mai e Willard Richards.

  10. History of the Church, 5:23–24; no roto mai i te hoê a‘oraa tei horo‘ahia e Iosepha Semita i te 9 no tiunu 1842, i Nauvoo, Illinois; faaitehia mai e Eliza R. Snow.

  11. E rata na Iosepha Semita ia Edward Partridge e te tahi atu mau taata, 30 no mati 1834, Kirtland, Ohio; i roto i te Oliver Cowdery Letterbook, 34–35, Huntington Library, San Marino, California; hoho‘a i roto i te mau haaputuraa a te Ekalesia, Te Ekalesia a Iesu Mesia i te Feia Mo‘a i te mau Mahana Hopea nei, Salt Lake City, Utah.

  12. History of the Church, 2:374; tauihia te mau vahiraa no te paratarafa; no roto mai i te mau minuti no te hoê rururaa apooraa a te Peresideniraa Matamua e te Tino Ahuru ma Piti Aposetolo tei tupu i te 16 no tenuare 1836, i Kirtland, Ohio; faaitehia mai e Warren Parrish.

  13. History of the Church, 2:343; no roto mai i te hoê rata a Iosepha Semita ia William Smith, 18 no titema 1835, Kirtland, Ohio.

  14. History of the Church, 2:352–54; tauihia te mau vahiraa no te paratarafa; no roto mai i te hoê papa‘iraa i roto i te buka aamu a Iosepha Semita, 1 no tenuare 1836, Kirtland, Ohio.

  15. History of the Church, 4:162–64; te piti o te tuhaa o te mau ta‘o tapa‘ohia i roto i te toru o te paratarafa i te papa‘iraa matamua; faatomaraa no teie tau; tauihia te mau vahiraa no te paratarafa; tumahia te mau reta hipa; no roto mai i te hoê rata a Iosepha Semita ia William W. Phelps, 22 no tiurai 1840, Nauvoo, Illinois.

Hōho’a
Christ teaching

Ua faaite te Faaora i te aroha i te hoê vahine faaturi (a hi‘o Ioane 8:1–11). Ua parau Iosepha Semita e « ua parau te Mesia e ua haere mai oia e pii i te mau taata hara ia tatarahapa, ia faaorahia ratou ».

Hōho’a
W. W. Phelps speaking with Joseph

I ô nei te faaite nei o William W. Phelps e o Iosepha Semita i muri iho i te faahoaraa e te mau feia mo‘a, ua papa‘i no te peropheta o tei faaore ma te tiâma ia’na; « Auê te taata i parau ia Iehova! » (Te mau himene no. 16)